REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-930/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Pajalića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Općine Tučepi, Tučepi, OIB 81141977738, koju zastupa punomoćnik Slavko Pavlović Lučić, odvjetnik u Makarskoj, protiv prvotuženika EF, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], drugotuženice ČF, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i trećetuženice EFI, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Marko Perkušić, odvjetnik u Imotskom, radi činidbe, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-565/2023-2 od 31. svibnja 2023., kojim je ukinuta presuda Općinskog suda u Makarskoj broj P-1230/20- 17 od 2. ožujka 2023. i tužba odbačena, u sjednici održanoj 22. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Prihvaća se revizija tužiteljice, ukida se rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-565/2023-2 od 31. svibnja 2023., te se predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženicima sa nerazvrstane ceste u [adresa], koja razdvaja dijelove [adresa] i [adresa] i koja je na presliku orto-foto položajnog nacrta označena žutom bojom, ukloniti betonski zid dužine 6,02 m koji je izgrađen na dijelu čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] čiji je položaj na tom zemljištu prikazan na skici vještaka geodezije Perice Puljića od 6. kolovoza 2014. crvenom linijom koja se proteže točkama A-B. Tuženicima je naloženo naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu 4.736,55 eura / 35.687,50 kuna.
2. Drugostupanjskim rješenjem je ukinuta prvostupanjska presuda, a tužba je odbačena. Tužiteljici je naloženo naknaditi tuženicima troškove parničnog postupka u iznosu 3.185,35 eur / 24.000,00 kuna u roku od 15 dana.
3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd 805/2024-2 od 27. veljače 2024. tužiteljici dopustio podnošenje revizije protiv drugostupanjske odluke zbog pravnog pitanja:
''Je li za rješavanje spora kojeg kao tužitelj pokreće jedinica lokalne samouprave radi zaštite svog vlasništva na nerazvrstanoj cesti koja se nalazi na njenom području propisana nadležnost redovnog suda (općinskog i županijskog suda) ili jedinica lokalne samouprave tu zaštitu može ostvarivati samo u upravnom postupku pred upravnim tijelom?''.
4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv drugostupanjske odluke tužiteljica je podnijela reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), zbog pravnog pitanja u odnosu na koje je revizija dopuštena. Predlaže preinačiti pobijanu odluku, sukladno revizijskim navodima.
5. U odgovoru na reviziju, tuženici su predložili reviziju odbiti kao neosnovanu.
6. Revizija je osnovana.
7. U povodu revizije Vrhovni sud Republike Hrvatske ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP zbog kojeg je dopuštena (čl. 391. st. 3. ZPP).
8. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženika radi uklanjanja betonskog zida izgrađenog na dijelu nerazvrstane ceste, koja predstavlja javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu tužiteljice.
9. Prvostupanjski sud je ocijenio tužbeni zahtjev osnovanim, pozivom na odredbu čl. 131. st. 1. Zakona o cestama (''Narodne novine'', broj 84/11 - dalje: ZC), prema kojemu ceste koje na dan stupanja na snagu tog zakona (20. srpnja 2011.) se koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog zakona, postaju nerazvrstane ceste, dok prema st. 7. tog članka nekretnine koje su prema tom zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997. predstavljaju javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze.
9.1. Budući da iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je sporni dio čestice u uporabi kao prilazni put objektima, odnosno nerazvrstana cesta prije 1. siječnja 1997., prvostupanjski sud je ocijenio da bez obzira što tužiteljica nije u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnica, da je ona stekla pravo vlasništva sukladno odredbi čl. 131. st. 7. ZC, kao jedinica lokalne uprave na čijem području se ta nerazvrstana cesta, javno dobro u općoj uporabi, nalazi. Stoga je prvostupanjski sud zaključio da je tužiteljica ovlaštena tražiti uklanjanje spornog betonskog zida, za koji je utvrđeno da sprečava prolazak cestom većim vozilima.
10. Drugostupanjski sud se je pozvao na čl. 101. st. 1. ZV, prema kojemu nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, s time da se prema st. 2. istoga članka, nerazvrstana cesta ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.
10.1. Na temelju navedene zakonske odredbe, drugostupanjski sud je ocijenio da se na nerazvrstanoj cesti kao javnom dobru u općoj uporabi ne mogu ostvarivati vlasnička niti druga stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja, što u ovom predmetu nije slučaj. Stoga drugostupanjski sud smatra da u sudskom postupku tužiteljici nije moguće pružiti zatraženu pravnu zaštitu, odnosno da sud nije nadležan za rješavanje ovog spora (čl. 16. st. 1. i 2. ZPP), već da tužiteljica pravnu zaštitu može ostvarivati u odgovarajućem upravnom postupku pred nadležnim upravnim tijelom.
11. Takvo pravno shvaćanje drugostupanjskog suda nije pravilno.
12. Naime, u konkretnoj pravnoj stvari riječ je o pravoj vlasničkoj tužbi tužiteljice (čl. 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'', broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 94/17 - dalje: ZVDSP), koja je vlasništvo nerazvrstane ceste stekla na temelju zakona, sukladno odredbi čl. 131. ZC kao jedinica lokalne uprave na čijem području se ta nerazvrstana cesta nalazi.
13. Sukladno odredbi čl. 35. ZVDSP, javna dobra jesu objekti stvarnih prava te predstavljaju imovinu, odnosno vlasništvo države - Republike Hrvatske i drugih pravnih osoba javnog prava te se s obzirom na namjenu razlikuju javna dobra u općoj uporabi (čl. 35. st. 4. ZVDSP), javna dobra u javnoj uporabi (čl. 35. st. 5. ZVDSP) te javna dobra koja nisu namijenjena ni za opću niti za javnu uporabu (čl. 35. st. 6. ZVDSP). Republika Hrvatska i druge pravne osobe javnog prava koji su nositelji prava vlasništva imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak položaj kao i privatni vlasnici, ako zakonom nije što drugo određeno (čl. 35. st. 1. ZVDSP).
14. Budući da nerazvrstane ceste prema odredbama ZC imaju pravni status javnih dobara u općoj uporabi, one jesu objekti stvarnih prava u smislu čl. 35. ZVDSP pa mogu biti i objektom zaštite vlasništva kakvu propisuje čl. 162. ZVDSP.
15. Prema odredbi čl. 3. st. 2. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23, 155/23 i 36/24), sudovi odlučuju u sporovima o temeljnim pravima i obvezama čovjeka, o pravima i obvezama Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o pravima i obvezama drugih pravnih osoba, izriču kazne i druge mjere počiniteljima kaznenih djela i prekršaja utvrđenih zakonom i drugim propisima, odlučuju o zakonitosti općih i pojedinačnih akata javnopravnih tijela, rješavaju sporove o osobnim odnosima građana, radne, trgovačke, imovinske i druge građanskopravne sporove te odlučuju u drugim pravnim stvarima kad je to zakonom određeno.
16. Stoga je odgovor na postavljeno pravno pitanje da je za rješavanje spora kojeg kao tužitelj pokreće jedinica lokalne samouprave radi zaštite svog vlasništva na nerazvrstanoj cesti koja se nalazi na njenom području nadležan sud, a ne upravno tijelo.
17. Zbog pogrešnog pravnog pristupa drugostupanjskog suda, valjalo je drugostupanjsko rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu drugog stupnja na ponovno odlučivanje, sukladno odredbi čl. 391. st. 7. ZPP, u vezi s odredbom čl. 400. st. 1. ZPP.
Zagreb, 22. siječnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Željko Pajalić
