REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-31/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Mirjane Magud članice vijeća, Neri Radas članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski strukovni sindikat kontrolora letenja, OIB 68786880618, iz Velike Gorice, Ulica Rudolfa Fizira 2, kojeg zastupa punomoćnik Srećko Posavec, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika OD glavnog urednika novina „Večernji list“, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Ladan, odvjetnik u Zagrebu, radi objave ispravka, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž-1400/2023-2 od 14. prosinca 2023., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn- 150/2022-15 od 27. listopada 2023., na sjednici održanoj 22. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tužitelja i slijedom toga ukida se presuda Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, poslovni broj Gž-1400/2023-2 od 14. prosinca 2023. i predmet se vraća tom sudu na ponovno odlučivanje.

II. O troškovima revizijskog postupka odlučit će se konačnom odlukom

Obrazloženje:

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

„I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku OD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da na web portalu Večernjeg lista, objavi ispravaka kako slijedi:

„Netočne su tvrdnje autora FD iznesene u članku „Nakon prijevare s Fortenovom, slijedi li obračun s ruskim igračima u Hrvatskoj?“, objavljenom dana 6. studenog 2022. godine, a vezane uz članove Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja, koji su organizirali i najavili štrajk za srpanj 2022. godine. Konkretno, nisu točni sljedeći navodi: „Slučaj O nije i prvi hibridni napad na Hrvatsku od početka ruske agresije na Ukrajinu. Postoje indicije da je pokušaj organiziranja štrajka kontrolora letenja sredinom srpnja bila slična operacija. Namjera je bila da se nanese šteta hrvatskom turizmu, toj najkvalitetnijoj tvornici eura u RH, koja proizvodi petinu BDP-a. Organizirati štrajk koji bi trenutačno blokirao 50 do 60 posto svih turističkih letova usred sezone tada se činilo kao suluda ideja, a sada se procjenjuje da je šteta trebala iznositi milijarde eura.“ te navodi: „Štrajkaši su brzo odustali, jer je objavljeno da u prosjeku zarađuju 35 tisuća kuna, a i zato što je sustav otkrio da njihovi vođe varaju državu lažirajući adrese prebivališta.““.

II. Nalaže se tuženiku OD da u prvom, a najkasnije u drugom tiskanom izdanju dnevnih novina „Večernji list“ objavi ispravak kako slijedi:

„Netočne su tvrdnje autora FD iznesene u članku „Nakon prijevare s Fortenovom, slijedi li obračun s ruskim igračima u Hrvatskoj?“, objavljenom dana 6. studenog 2022. godine, a vezane uz članove Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja, koji su organizirali i najavili štrajk za srpanj 2022. godine. Konkretno, nisu točni sljedeći navodi: „Slučaj O nije i prvi hibridni napad na Hrvatsku od početka ruske agresije na Ukrajinu. Postoje indicije da je pokušaj organiziranja štrajka kontrolora letenja sredinom srpnja bila slična operacija. Namjera je bila da se nanese šteta hrvatskom turizmu, toj najkvalitetnijoj tvornici eura u RH, koja proizvodi petinu BDP-a. Organizirati štrajk koji bi trenutačno blokirao 50 do 60 posto svih turističkih letova usred sezone tada se činilo kao suluda ideja, a sada se procjenjuje da je šteta trebala iznositi milijarde eura.“ te navodi: „Štrajkaši su brzo odustali, jer je objavljeno da u prosjeku zarađuju 35 tisuća kuna, a i zato što je sustav otkrio da njihovi vođe varaju državu lažirajući adrese prebivališta..

III. Svaka stranka snosi svoj trošak ovog parničnog postupka.“.

2. Presudom suda drugog stupnja preinačena je presuda suda prvog stupnja kao u točkama II. i III. Izreke tako da je tužitelj odbijen s tužbenim zahtjevom te mu je naloženo platiti tuženiku na ime troškova postupka 1.027,50 Eura.

3. Protiv presude suda drugog stupnja reviziju, koju mu je dopušteno podnijeti rješenjem ovog suda Revd-2876/2023 od 9. srpnja 2023. podnosi tužitelj zbog pitanja:

„Mora li tužbeni zahtjev za ispravak objavljene informacije biti identičan, odnosno u potpunosti isti, zahtjevu za ispravak objavljene informacije koji je podnesen glavnom uredniku, da bi sud mogao udovoljiti takvom tužbenom zahtjevu?“.

4. Revizijom predlaže da se presudom preinači osporena presuda suda drugog stupnja na način da se odbije žalba tuženika i obveže tuženika na naknadu troškova postupka.

5. Na reviziju je odgovoreno.

6. Ovaj sud sukladno odredbi čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) pobijanu presudu ispituje samo u onom dijelu u kojem je pobijane i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

7. Revizija je osnovana.

8. Sudovi u postupku utvrđuju sadržaj zahtjeva za ispravak informacije tako da isti glasi:

„Tužitelj je od glavnog urednika emailom od 16. studenog 2022. zatražio objavu teksta koji se bitno razlikuje u odnosu na tekst čiju objavu traži tužbenim zahtjevom. Tekst koji je zatražen zahtjevom za ispravak upućenom glavnom uredniku glasi:

„Oštro odbacujemo slijedeće tvrdnje autora objavljene u navedenom tekstu: „Slučaj F nije i prvi hibridni napad na Hrvatsku od početka ruske agresije na Ukrajinu. Postoje indicije da je pokušaj organiziranja štrajka kontrolora letenja sredinom srpnja bila slična operacija. Namjera je bila da se nanese šteta hrvatskom turizmu, toj najkvalitetnijoj tvornici eura u RH, koja proizvodi petinu BDP-a. Organizirati štrajk koji bi trenutačno blokirao 50 do 60% svih turističkih letova usred sezone tada se činilo kao suluda ideja, a sada se procjenjuje da je šteta trebala iznositi milijarde eura.“

Autor teksta je proizvoljno i zlonamjerno kontrolore letenja stavio u kontekst „hibridnog napada na Hrvatsku“ zbog najave organiziranja štrajka članova Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja, što predstavlja pravo zajamčeno Ustavom RH svakom radniku u Republici Hrvatskoj. Jedina i isključiva namjera bila je javno i jasno komunicirana te se ticala osiguravanja zaštite i promicanja socijalnih interesa članova Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja. Najavi štrajka 21. srpnja 2022. godine prethodilo je nerazumijevanje i niz neuspješnih pokušaja postizanja dogovora s Upravom Hrvatske kontrole zračne plovidbe tijekom razdoblja višemjesečnih pregovora koji su se vodili od 24. ožujka 2022.

Nadalje, odbacujemo i demantiramo tvrdnju novinara koji u tekstu netočno navodi: „Štrajkaši su brzo odustali jer je objavljeno da u prosjeku zarađuju 35.000,00 kuna, a i zato što je sustav otkrio da njihovi vođe varaju državu lažirajući adrese prebivališta.“

Točna je informacija da su članovi Hrvatskog sindikata kontrolora letenja otkazali štrajk dana 20. srpnja 2022. jer je HSSKL želio nastaviti pregovore o svim temama koje su već bile otvorene i postići kompromis kako bi mogli garantirati siguran zračni promet svim putnicima, članovima posada i zrakoplovnim kompanijama, jednako kao i uspješnu i sigurnu turističku sezonu.

Slijedom gore navedenog, a budući da je razvidno da autor u spornom tekstu iznosi stav utemeljen na netočnim informacijama, koji je pritom krajnje zlonamjeran, molimo objavu ispravka kako to nalaže Zakon o medijima.“.

9. Sud drugog stupnja zauzima pravno shvaćanje da tužbeni zahtjev za ispravak informacije ne odgovara sadržaju zatraženog ispravka te ističe:

„9. Kada se naprijed citirani tekst usporedi s tekstom koji je predmet tužbenog zahtjeva, vidljivo je da je tužitelj podnoseći tužbeni zahtjev izostavio gotovo polovinu teksta ispravka, objavu kojeg je tražio od glavnog urednika, i to upravo dio koji se odnosi na iznošenje činjenica i okolnosti kojima tužitelj pobija ili s namjerom pobijanja bitno dopunjuje navode u objavljenom tekstu. S obzirom na činjenicu koja proizlazi iz podataka u spisu da zahtijevani tekst ispravka prema sadržaju tužbenog zahtjeva nije istog sadržaja kao i tekst kojeg je uputio tužitelj glavnom uredniku prije pokretanja ovog postupka, tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

10. Iz obrazloženih razloga žalbu tuženika trebalo je uvažiti, a presudu suda prvog stupnja u točki II. izreke presude preinačiti primjenom odredbe članka 373.a stavak 1. točka 2. ZPP-a te tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.“.

10.1. Odredbom čl. 41. Zakona o medijima („Narodne novine“ br. 59/04, 84/11, 81/13, 114/22 - dalje ZM) propisano je:

„(1) Ispravak se mora objaviti bez promjena i dopuna na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na isti ili istovrijedan način na koji je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi. Ispravak ne smije biti nerazmjerno dulji od informacije, odnosno od dijela informacije na koji se odnosi. Ispravak se može objaviti u izmijenjenom obliku samo ako na to pristane podnositelj zahtjeva. Ispravak se mora objaviti na način da je iz naslova vidljivo da se radi o ispravku. Ispravak se bez suglasnosti podnositelja zahtjeva ne smije objaviti među reagiranjima ili pismima čitatelja, odnosno gledatelja ili slušatelja.

(2) U programima radija i televizije ispravak se daje u pisanom obliku te se objavljuje čitanjem u istom programu i terminu u kojem je objavljena informacija na koju se ispravak odnosi ili u istoj vrsti programa istovjetne gledanosti.

(3) Vijeće za elektroničke medije propisat će pravila za ostvarivanje prava na ispravak u programima radija i televizije na način koji odgovara prirodi tih medija, ali tako da se u najvećoj mogućoj mjeri poštuju odredbe o pravu na ispravak i odgovor propisane ovim Zakonom.

(4) U elektroničkim publikacijama ispravak i informacija na koju se odnosi označit će se i povezati linkom.“.

10.2. Odredbom čl. 42. ZM propisano je:

„(1) Tko zahtijeva objavu ispravka mora jasno navesti informaciju, odnosno podatak na koju se ispravak odnosi i nadnevak njezine objave.

(2) Ispravak mora biti objavljen u prvom, a ako stigne prekasno, u drugom izdanju, odnosno programskom sadržaju medija nakon primitka ispravka. U vrijeme izborne promidžbe ispravak mora biti objavljen u prvom izdanju, odnosno programskom sadržaju medija nakon primitka ispravka.

(3) U istom izdanju, odnosno programskom sadržaju medija ne može se zajedno s ispravkom objaviti i komentar tog ispravka ili odgovor na ispravak. Na komentar ispravka ili odgovora na ispravak primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o pravu na ispravak.

(4) Glavni urednik je dužan objaviti ispravak, izuzev ako:

- se traženi ispravak ne odnosi na informaciju na koju se poziva zainteresirana osoba,

- u traženom ispravku nisu navedene činjenice niti okolnosti u vezi s navodima o informaciji,

- bi objava ispravka bila u suprotnosti sa zakonom i dobrim običajima,

- zahtjev za objavu ispravka nije potpisao podnositelj zahtjeva, odnosno ovlaštena osoba državnog tijela ili pravne osobe,

- je traženi ispravak nerazmjerno duži od informacije u kojoj su navodi radi kojih se ispravak traži, odnosno od dijela informacije na koji se neposredno odnosi, osim ako se ispravak odnosi na klevetničke ili uvredljive navode,

- bi objavljivanje ispravaka prouzročilo odgovornost nakladnika za štetu,

- je ispravak napisan na jeziku koji nije istovjetan jeziku na kojem je objavljena osporavana informacija,

- je zahtjev za ispravak informacije podnesen nakon proteka roka iz članka 40. stavak 2. ovoga Zakona,

- se radi o znanstvenoj ili umjetničkoj kritici, izuzev ispravaka netočnih podataka ili uvredljivih navoda,

- je druga ovlaštena osoba na istu informaciju ranije podnijela ispravak istoga sadržaja,

- je zahtjev za objavu ispravka istoga sadržaja kao i zahtjev za ispravak povodom kojega se vodi spor pred sudom zbog odbijanja ili neodgovarajućeg načina objave ispravka.

(5) Glavni urednik dužan je u slučaju iz stavka 4. ovoga članka pisano obavijestiti tražitelja o razlozima neobjavljivanja ispravaka, a u roku propisanom za objavu ispravka.“.

10.3. Pitanje prava na sudsku zaštitu osobe koja traži ispravak informacije regulirano je odredbom čl. 46. ZM-a gdje je određeno da ako glavni urednik ne objavi ispravak u roku i na način određen zakonom, podnositelj zahtjeva za ispravak ima pravo podnijeti tužbu protiv glavnog urednika kod općinskog suda na čijem se području nalazi sjedište, odnosno stalno prebivalište nakladnika medija putem kojega je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi.

11. Ostvarivanje prava na objavu ispravka informacije putem suda, po ocjeni ovog suda mora se promatrati šire od uskog i ekstenzivno formalističkog pristupa kojeg zauzima sud drugog stupnja.

12. Naime, sama dužina teksta pismena u kojem osoba traži ispravak informacije po svojoj prirodi i stoga što ne podliježe nekoj zadanoj formi može imati i onaj dio sadržaja koji se u bitnom i ne odnosi na informaciju koja se ispravlja, ali i dio koji u bitnom ispravlja objavljenu informaciju, jer daje priliku konzumentu prvotne informacije čiji se ispravak traži da dobije i informaciju o stanju stvari od same osobe, fizičke ili pravne, koja traži da se objavi njen ispravak.

13. To osim toga slijedi i iz citirane odredbe čl. 41. st. 4. ZM-a gdje je propisano kada se glavni urednik nije dužan objaviti ispravak informacije, ali i iz odredbe čl. 41. st. 1. ZM-a, gdje je određeno da glavni urednik mora ispravak, a ne dopis kojim se ispravak traži, objaviti bez promjena i dopuna na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na isti ili istovrijedan način na koji je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi. Ispravak ne smije biti nerazmjerno dulji od informacije, odnosno od dijela informacije na koji se odnosi. Ispravak se može objaviti u izmijenjenom obliku samo ako na to pristane podnositelj zahtjeva. Ispravak se mora objaviti na način da je iz naslova vidljivo da se radi o ispravku. Ispravak se bez suglasnosti podnositelja zahtjeva ne smije objaviti među reagiranjima ili pismima čitatelja, odnosno gledatelja ili slušatelja.

14. Dakle, ključna okolnost u ovakvim sporovima je ocijeniti što je informacija koja je dala povoda da se traži ispravak, koji je njen sadržaj i što je ispravak, to jest što se smatra onim sadržajem pismena ispravka kojeg glavni urednik mora objaviti jer se njime ispravlja već objavljena informacija i posljedično ako ne postupi po zakonskoj normi koja ga na objavu ispravka obvezuje u kojem opsegu tražitelj ispravka ima pravo na sudsku zaštitu.

15. Vodeći računa o ovome, prema ocjeni ovog suda bitno je u okolnostima svakog pojedinog spora ocijeniti traži li se tužbenim zahtjevom objava teksta (ispravka) koja se odnosi na činjenice navedene u informaciji i koji utuženi ispravak u bitnom sadržaju, izričaju i u poruci koju šalje, ne odstupa od onog dijela sadržaja pismena kojim se traži ispravak informacije, pri čemu nije odlučno je li tužbeni zahtjev po svojoj dužini identičan sadržaju demantija . U takvoj situaciji ako je sud takvom ocjeni udovoljiti će tužbenom zahtjevu. (u bitnom ovaj sud i u Rev-855/2012 od 6. prosinca 2016. i Rev-387/2006 od 9. svibnja 2006.)

16. Time je i odgovoreno na pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena i zauzeto je pravno shvaćanje glede tog pravnog pitanja.

17. Kako je sud drugog stupnja svoju odluku utemeljio na pravnom shvaćanju koje odstupa od pravnog shvaćanja iznesenog u ovoj odluci, izostala ocjena suda nižeg stupnja o tome udovoljava li utuženi sadržaj ispravka biti sadržaja podneska kojim se od glavnog urednika traži ispravak informacije uvjetima iz pravnog shvaćanja ovog suda kao u točki 15. obrazloženja to je sukladno odredbi čl. 391. st. 7. ZPP-a odlučeno kao u izreci da bi sud nižeg stupnja ponovo ocijenio odlučne okolnosti i potom donio novu na zakonu osnovanu odluku.

18. Odluka o troškovima postupka donesena je primjenom odredbe čl. 166. ZPP-a.

Zagreb, 22. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća:

dr.sc. Ante Perkušić