Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-166/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sutkinji Mireli Mijoč Kramar, u zemljišnoknjižnoj stvari provedbe po službenoj dužnosti Prijavnog lista potvrđenog od [naziv] [naziv], [broj], [broj] od 28. rujna 2017., radi uknjižbe prava vlasništva na nerazvrstanoj cesti, odlučujući o žalbi protustranke D.S., iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik B.M., odvjetnik u [adresa], protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru poslovni broj Z-2412/2024-6 od 14. ožujka 2024., dana 22. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba protustranke D.S., iz [adresa], kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru poslovni broj Z-2412/2024-6 od 14. ožujka 2024.

II. Nalaže se Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem Z-6009/2024 od 3. ožujka 2024.

III. Odbija se zahtjev protustranke za naknadu troškova žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke odbijen je prigovor protustranke D.S. i potvrđeno rješenje toga suda poslovni broj Z- 786/2024-2 od 16. siječnja 2024. Pod točkom II. izreke određuje se upis odbijenog prigovora iz točke I. izreke rješenja.

2. Protiv navedenog rješenja žali se protustranka D.S. navodeći da se žali zbog pogrešnog i nepotpunog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da ovaj sud prihvati žalbu i postupi u skladu sa žalbenim navodima. Traži trošak žalbe.

3. Žalba je neosnovana.

4. Prvostupanjski sud je donio pobijano rješenje polazeći od utvrđenja i zaključaka:

-da je zaprimljen Prijavni list [obrt] radi upisa javne ceste (županijske ceste) i k.o.o [adresa],

-da je rješenjem broj Z-786/2024-2 od 16. siječnja 2024. na temelju Prijavnog lista potvrđenog po [obrt] od 15. siječnja 2024. očitovanja upravitelja javne ceste od 29. studenoga 2023. i odluke o razvrstavanju javnih cesta dopušten upis poništavanja pojedinih čestica, promjena smanjenja površina i određena uknjižba prava vlasništva za korist Javno dobro u općoj uorabi i neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske pod upravljanjem Županijske [adresa], a u pogledu nekretnine protustranke kčbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izvršena je promjena smanjenja površine na način da ista čestica umjesto ranije površine od 917 m2 ima površinu 736 m2,

-da je protiv navedenog rješenja protustranka podnijela prigovor koji je prvostupanjski sud ocijenio neosnovanim,

-da je Prijavni list [obrt], radi upisa javne ceste (županijske ceste) u k. o. [katastarska općina] podnesen na provedbu zk odjelu sukladno čl. 124. st. 1. i 2. Zakona o cestama,

-da je odredbom čl. 124. st. 1. Zakona o javnim cestama propisano da javne ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (»Narodne novine«, br. 84/2011.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju odluke iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona, geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista, a prema stavku 2. javne ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi,

-da sukladno utvrđenom činjeničnom stanju i citiranim odredbama zemljišnoknjižni sud u strogo formalnom postupku donosi rješenje bez primjene načela knjižnog prednika i bez sudjelovanja stranaka, a da protustranka ima mogućnost postavljanja obveznopravnog zahtjeva pred nadležnim sudom.

5. Polazeći od navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je utvrdio da prigovor protustranke nije osnovan te je pozivom na odredbu čl. 145. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/2019., 128/2022., dalje: ZZK) isti odbio.

6. Za ovaj postupak nisu od značaja navodi žalbe da je Rješenjem o uvjetima građenja od 27. srpnja 2010. određeni uvjeti izgradnje stambene građevine na građevinskoj parceli k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je Prijavni list proveden bez suglasnosti protustranke.

7. Pravni temelj upisa ne predstavlja niti javna niti privatna isprava čija bi se valjanost prosuđivala prema pravilima zemljišnoknjižnog prava niti se u ovom slučaju ocjenjuju i ostale materijalno pravne pretpostavke zemljišnoknjižnog upisa (pa i ona glede knjižnog prednika), već je pravni temelj upisa odredba čl.124. st. 1. i 2. Zakona o cestama.

8. Prema odredbi čl. 11. st. 4. ZZK-a promjena katastarskog broja, oblika, površine, načina uporabe ili izgrađenosti provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje sud donosi po službenoj dužnosti, nakon što mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta.

9. Odredbom čl. 95. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj 112/2018., 39/2022.), temeljem kojeg je sastavljen prijavni list koji je predmetom provedbe, propisano je da se promjene podataka o broju, položaju, obliku, površini i načinu uporabe katastarskih čestica te promjene podataka o zgradama dostavljaju zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda prijavnim listom kojemu se prilaže kopija katastarskog plana.

10. Prema odredbi čl. 124. st. 1. Zakona o cestama javne ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/2011.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju odluke iz čl. 7. st. 2. tog Zakona (kojim je propisano da Odluku o razvrstavanju javnih cesta kojom se određuju autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste i njihovom označavanju donosi ministar pomorstva, prometa i infrastrukture. Odluka se objavljuje u »Narodnim novinama«), geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista, a prema stavku 2. upisati će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

11. Nadalje, čl. 125. Zakona o cestama propisuje da se na evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige javnih cesta iz članka 123. i članka 124. toga Zakona ne primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja, a kojima je propisana parcelacija građevinskog zemljišta i evidentiranje građevina u katastru, niti odredbe zakona kojim se uređuje katastar nekretnina te odredbe drugih zakona i propisa koje su protivne članku 123. do 130. toga Zakona, dok čl. 126. st. 2. određuje da nekretnine koje su prema ovom Zakonu javne ceste i bile su u uporabi kao javne ili nerazvrstane ceste prije 1. siječnja 1997. javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske.

12. Prema navedenom slijedi da za provedbu koja je izvršena u zemljišnim knjigama nije bila potrebna suglasnost upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika, sukladno čl. 124. st. 2. Zakona o cestama.

13. U vezi navedenog evidentiranja stvarnog stanja javnih (i nerazvrstanih) cesta koje su se na dan stupanja na snagu Zakona o cestama već koristile za promet Ustavni sud Republike Hrvatske je u svojoj odluci broj U-I/6326/11 od 7. veljače 2017. između ostalog naveo „ono što za predlagatelje predstavlja "ustavnopravno neprihvatljivo oduzimanje prava vlasništva, koje nije ni u kakvoj vezi s interesom Republike Hrvatske" - zapravo jest jedan od legitimnih načina na koji subjekti javnog prava (Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave) stječu pravo vlasništva. Predmet stjecanja su dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu te na njima vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije niti moguće, budući da je riječ o dobrima koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost. Riječ je, o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona (ex lege)... U svakom slučaju, stjecanje prava vlasništva javnopravnih subjekata (Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave) na nekretninama koje su u naravi ceste (to jest javna dobra u općoj uporabi i, kao takva, dobra od interesa za Republiku Hrvatsku) te, s druge strane, gubitak prava vlasništva privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) na nekretninama na kojima se te ceste nalaze - nastupili su znatno prije stupanja na snagu Zakona o cestama. Zbog navedene činjenice neosnovano predlagatelji smatraju da je oduzimanje vlasništva građanima na nekretninama koje su u naravi ceste pravna posljedica ZC-a odnosno njegovih čl. 124., 131., 132. i 133. jer ove zakonske odredbe, same po sebi, nemaju utjecaja na nastanak ili prestanak vlasničkih prava, već se njihov sadržaj i svrha iscrpljuju u normiranju pravno-tehničkih radnji i postupaka potrebnih za katastarsko i zemljišnoknjižno evidentiranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, kako bi se postigla usklađenost faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina“.

14. Iz prethodno citiranih zakonskih odredbi kao i navedenog stava Ustavnog suda Republike Hrvatske proizlazi da je stajalište žalitelja o tome da je za evidentiranje javne ceste koje nisu upisane u zemljišnim knjigama odnosno za koje nije upisano njihovo stvarno stanje potrebna suglasnost upisanog vlasnika, da bi se ista mogla evidentirati kao državna cesta, javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske, pogrešno, jer prethodno ne proizlazi iz citiranih odredbi Zakona o cestama.

15. Obzirom da citirane odredbe Zakona o cestama predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i da odredbe tog Zakona ne propisuju da upisani vlasnik nekretnine kojom prolazi cesta treba sudjelovati u postupku utvrđivanja stvarnog stanja ceste, kao niti da su stvarnopravni ili obveznopravni zahtjevi vlasnika nekretnina od utjecaja na usklađivanje faktičkog i zemljišnoknjižnog stanja ceste, to žalbeni navodi žalitelja nisu prepreka za dopustivost upisa. Žalitelj je ovlašten štititi svoja prava u upravnom postupku obzirom da osporava promjenu koja je nastala prijavnim listom u katastru zemljišta.

16. Nadležni ured za katastar dostavio je zemljišnoknjižnom sudu svu relevantnu dokumentaciju sukladno Zakonu o cestama pa je zemljišnoknjižni sud bio dužan upisati predmetnu nekretninu po službenoj dužnosti kao nerazvrstanu cestu.

17. Kako je prema tome zemljišnoknjižni sud u svemu postupio sukladno čl. 124. i čl. 125. do 128. Zakona o cestama i čl. 11. ZZK-a, jer je upis javne ceste sukladno dostavljenom Prijavnom listu bio provediv prema stanju zemljišne knjige, a kako pri tome prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a u svezi sa čl. 99. st. 2. ZZK-a na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo, a žalbeni navodi žalitelja ocjenjeni su neosnovanim to je valjalo odbiti žalbu žalitelja i potvrditi prvostupanjsko rješenje primjenom čl. 149. st. 3. ZZK-a, a ujedno je temeljem iste zakonske odredbe valjalo naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

18. Zahtjev protustranke za naknadu troškova žalbe je odbijen kao neosnovan jer nije uspio sa žalbom (čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a).

U Zagrebu 22. siječnja 2025.

Sutkinja:

Mirela Mijoč Kramar