REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-668/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Ivici Paliću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Palić i partneri, Zagreb, protiv tuženice Financijska agencija – Fina, OIB: 85821130368 iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 70, zastupana po punomoćnici VĆ, dipl. iur. i umješača na strani tuženice Stambene zadruge Sava, OIB: 88899032132 iz Zagreba, Uskočka 1, zastupane po punomoćniku Bojanu Graheku, odvjetniku u Kutini, radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Puli - Pola poslovni broj Gž-1004/2022-2 od 3. listopada 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-4159/2020-49 od 26. svibnja 2022., u sjednici održanoj 22. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e:
I. Prihvaća se revizija tužitelja te se preinačuje presuda Županijskog suda u Puli - Pola poslovni broj Gž-1004/2022-2 od 3. listopada 2022. i sudi:
Odbija se žalba tuženika i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4159/2020-49 od 26. svibnja 2022.
II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove povodom revizije od 1.170,88 € (tisuću sto sedamdeset Eura i osamdeset osam centi) u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom suda drugog stupnja preinačena je prvostupanjska presuda i odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom 171.848,50 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23. srpnja 2020. pa do isplate i naloženo je tužitelju da tuženici naknadi parnične troškove od 250,00 kn, a umješaču na strani tuženika 19.745,00 kn.
2. Protiv presude suda drugog stupnja reviziju dopuštenu rješenjem ovoga suda Revd-263/2023-2 od 28. veljače 2023. podnosi tužitelj pozivom na čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) u odnosu na slijedeće pravno pitanje:
„Da li je metodologija i izračun duga tražbine dospjele prije 1. travnja 1994. kao dana prelaska na drugačiji način obračuna kamata na način kako je to utvrđeno pravnim shvaćanjem na VII sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (7/19) od 21. studenog 2019., protivan načelu monetarnog nominalizma i načelu zabrane anatocizma?“
3. Predlaže da se revizija prihvati i pobijana drugostupanjska presuda preinači uz naknadu parničnih troškova povodom revizije.
4. Umješač na strani tuženika odgovorom na reviziju osporava navode tužitelja i predlaže da se revizija odbije.
5. Revizija je osnovana.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom zatezne kamate za koju smatra da mu tuženik nije pravilno obračunao i isplatio prilikom provođenja zahtjeva za prisilnu naplatu.
7. Pobijana presuda ispitana je u skladu sa čl. 391. st. 3. ZPP samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i u pogledu pravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
8. Sud prvog stupnja je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja ocijenivši da tuženik prilikom provođenja ovrhe temeljem ovršne isprave (presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6709/12 od 18. ožujka 2019.) pogrešno obračunao zateznu kamatu na dosuđeni iznos glavnice koji je tuženik trebao isplatiti tužitelju. Ovršnom ispravom je tuženiku naloženo da tužitelju isplati 672,68 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. lipnja 1992. pa do isplate, te da mu naknadi parnični trošak od 7.734,37 kn.
9. Tužena je tužitelju 22. srpnja 2020. postupajući po zahtjevu za izravnom naplatom isplatila 57.332,40 kn.
10. Tijekom postupka, pa tako i povodom revizije sporno je li tužena prilikom provedbe ovrhe pravilno izvršila obračun zatezne kamate prema osnovi za plaćanje. Pritom nije sporan početak tijeka zatezne kamate, niti visina stope zatezne kamate, već način obračuna zatezne kamate, odnosno vrši li se komfornom ili proporcionalnom metodom.
11. Sud prvog stupnja utvrđuje da je do stupanja na snagu Uredbe o visini stope zatezne kamate („Narodne novineˮ broj 22/94, 1. travnja 1994., dalje: Uredba) bio propisan način obračunavanja kamatne stope komfornom metodom na način da se kamata pripisivala glavnici, dok je nakon stupanja na snagu Uredbe – 1. travnja 1994. propisan način obračuna kamate na razdoblja kraća od godine dana komfornom metodom, a dulje od godine dana proporcionalnom metodom (bez pripisivanja kamate glavnici).
12. Polazeći od okolnosti konkretnog slučaja prema kojima nije sporna visina kamatne stope na dosuđeni iznos glavnice (uključivši i dosuđeni iznos parničnih troškova), a ovršnom ispravom nije određena metoda izračuna kamate (komforna ili proporcionalna) sud prvog stupnja utvrđuje da je na iznos glavnice tražbine tužitelja prema ovršnoj ispravi do 1. travnja 1994. trebala pripisati obračunata kamata komfornom metodom i nakon toga se obračunavati na taj iznos glavnice kamata prema proporcionalnoj metodi, te da ukupna razlika između ovako obračunatog iznosa (229.180,90 kn) i iznosa koji je tužena u postupku izravne naplate tužitelju isplatila (57.262,40 kn) iznosi 171.918,50 kn, koji tužitelj tužbenim zahtjevom potražuje.
13. Sud drugog stupnja ne prihvaća pravno shvaćanje na kojem sud prvog stupnja temelji svoju odluku i ocjenjuje da je ovakav način obračuna kamate protivan zabrani anatocizma.
14. Ovaj sud je u više svojih odluka (Revt-348/2016-2 od 4. veljače 2020., Rev- 887/2021-4 od 23. veljače 2022., Rev-816/2018-2 od 10. prosinca 2019., Rev-35/11- 2 od 18. svibnja 2011. i dr.) u pogledu postavljenog pravnog pitanja iznio pravno shvaćanje prema kojem je način obračuna kamate komfornom metodom, dakle pripisivanjem kamate glavnici na način da je kamata postala sastavni dio glavnice do 1. travnja 1994. bio pravilan, kao i: „…da je tako (legalno) formirana glavnica, zatečena na dan metodskog prijelaza, od 1. travnja 1994. osnovica za obračun daljnjih zateznih kamata primjenom proporcionalne metode, a ne početna (izvorna) glavnica“ …“propisi do 1. travnja 1994. koji su odredili primjenu složenog kamatnog računa, koji podrazumijeva pripisivanje dospjelih kamata glavnici, bili su nužni u vrijeme tadašnje monetarne situacije kad zakonske zatezne kamate, ma koliko god bile propisane visokim stopama, nisu mogle pratiti visoku inflaciju. Stoga je revalorizacija glavnice primjenom komforne metode načina obračuna kamata imala svrhu korekcije načela monetarnog nominalizima“...“takvom metodologijom kamatnog izračuna nije povrijeđeno niti načelo zabrane anatocizma (tj. zabrane uglavničenja, kapitalizacije, dospjelih kamata)“. (Revt 348/2016-2 od 4. veljače 2020., te Rev 35/11-2 od 18. svibnja 2011.)
15. Ovime, se reafirmiraju prethodno citirana jasna i nedvojbena pravna shvaćanja revizijskog suda i daje odgovor na postavljeno pravno pitanje.
16. Dakle, metodologija izračuna ukupnog duga tražbine dospjele prije 1. travnja 1994. uračunavanjem kamate na dospjelu glavnicu s danom 31. ožujka 1994. glavnici, nakon čega od 1. travnja 1994. postaje sastavni dio glavnice na koju se primjenom proporcionalne metode vrši izračun kamate nije protivan zabrani anatocizma.
17. Kako je odluka suda prvog stupnja u skladu sa prethodno iznijetim pravnim shvaćanjem revizijskog suda, dok odluka suda drugog stupnja odstupa od tog pravnog shvaćanja, revizija tužitelja je prihvaćena i pobijana drugostupanjska presuda je preinačena te je odlučeno kao u izreci.
18. Temeljem čl. 166. st. 2. ZPP u svezi sa čl. 154. st. 1. ZPP tužitelju je priznat trošak povodom revizije od 1.170,88 € koji se odnosi na troškove zastupanja po punomoćniku odvjetniku za sastav revizije temeljem Tbr. 10. toč. 5. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novineˮ broj 138/23, dalje: OT), u svezi sa Tbr. 46. i 52. OT, te sudske pristojbe na postupak povodom revizije (na prijedlog za dopuštenje revizije i reviziju).
Zagreb, 22. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
