REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pr-348/2023-23
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji Vesni Horvath, u pravnoj stvari tužiteljice BŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Marija Jukić Jurišić, odvjetnica u Zagrebu, Đorđićeva 15, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 4. prosinca 2024., u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja IŠ, odvjetničke vježbenice i punomoćnice tuženika GŠ, prema generalnoj punomoći Su-994/22, te presude javno objavljene dana 22. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I
Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici u BŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.407,33 eura sa zateznom kamatom tekućom od 11. srpnja 2022., te iznos od 261,00 eura sa zateznom kamatom od 22. siječnja 2025. do isplate i to po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godina dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku 15 dana.
II Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za isplatom iznosa od 400,00 eura kao neosnovanim, kao i zateznih kamata na iznos od 261,00 eura tekućim od 11. srpnja 2022. do 21. siječnja 2025., kao i zahtjevom za isplatom zateznih kamata na isplaćeni iznos od 1.592,67 eura od 11. srpnja 2022. do 15. srpnja 2022. kao neosnovani.
III Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, naknaditi tužiteljici BŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.740,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je dana 7.3.2022. zadobila ozljedu na radu kod poslodavca KRAŠ PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d. Zagreb, ravnice 48, u odjelu informatike - prostorije IT sistem sala prilikom kretanja po povišenoj odnosno uzdignutoj podnoj površini IT sistem sali.
Tužiteljica je prilikom kretanja nagazila na jednu od ploča koja je zbog dotrajalosti popustila te joj je propala desna noga, izgubila je ravnotežu i pri padu udarila glavom o rub stola koji se nalazio s desne strane te pala na desnu stranu tijela.
Navodi da sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći li otkloniti.
Nadalje navodi kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta jer je tužiteljica posao obavljala odnosno kretala se na uobičajeni način i uz upotrebu dužne pažnje i kako je tužiteljici priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojeg je poslodavac tužiteljice osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete. S obzirom na navedeno tužiteljica je podnijela tuženiku odštetni zahtjev dana 11.7.2022., a tuženik je dana 15.7.2022. isplatio na ime naknade štete iznos od 1.592,67 eura koji tužiteljica ne smatra pravičnom novčanom naknadom. Obzirom na navedeno, tužiteljica nakon provedenog medicinskog vještačenja podneskom od 2.5.2024. uređuje tužbeni zahtjev na način da potražuje na ime naknade neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti i imovinske štete pravičnu novčanu naknadu kako slijedi:
- za pretrpljene bolove
iznos od 1.500,00 eura
- za pretrpljeni strah
iznos od 1.200,00 eura
- za duševne boli zbog smanjenje životne aktivnosti
iznos od 700,00 eura
- za duševne boli zbog naruženosti
iznos od 996,00 eura - za tuđu pomoć i njegu (87 sati x 3,00 eura)
iznos od 261,00 eura
Ukupno:
iznos od 3.661,00 eura umanjeno za nesporno plaćeni iznos od 1.592,67 eura.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodi da je priznaje se da je KRAŠ PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d., u vrijeme nastanka štetnog događaja bila osigurana kod tuženika po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena javna odgovornost prema trećima.
Priznaje se činjenica nastanka štetnog događaja i odgovornost, a osporava se visina postavljenog tužbenog zahtjeva.
Tuženik ističe da se tužiteljica obratila tuženiku odštetnim zahtjevom te je tuženik u mirnom postupku temeljem dostavljene dokumentacije, a vodeći računa o svim okolnostima konkretnog slučaja, važećoj sudskoj praksi utvrdio visinu štete u iznosu od 1.592,67 eura koji je isplaćena dana 15. srpnja 2022.
Isplatom gore navedenog iznosa, tuženik drži da je u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužiteljici, a u vezi štetnog događaja opisanog u tužbi.
Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva, smatrajući ga previsokim, s obzirom na jačinu i karakter ozljeda koje je tužiteljica zadobila u štetnom događaju, a uzimajući u obzir orijentacijske kriterije te relevantnu sudsku praksu.
Naime, iz medicinske dokumentacije razvidno je kako je tužiteljica u štetnom događaju zadobila površinsku ozljedu glave te kontuziju ramena i nadlaktice, odnosno razvidno je da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila lake tjelesne ozljede, posebice ako se uzme u obzir radiološki nalaz desnog ramena, kosti lubanje i lica kod kojih nisu pronađeni tragovi loma kosti.
Tuženik osporava da bi povreda LS kralježnice te dostavljeni nalaz EMNG-a bili u uzročno-posljedičnoj vezi s padom tužiteljice jer je riječ o degenerativnim promjenama starijeg datuma.
S tim u svezi, tuženik se ne protivi prijedlogu tužiteljice za provođenjem medicinskog vještačenja na okolnost ocjene povrede prava osobnosti, ali predlaže da u cilju razgraničenja tegoba uzrokovanih ozljedom u štetnom događaju i prijašnjih bolesti, kao i njezinog općeg zdravstvenog stanja prije nezgode, sud istu obveže da dostavi u spis zdravstveni karton.
Naime, za sve one posljedice koje su danas prisutne kod tužiteljice, a nisu u svezi sa štetnim događajem, tuženik ne može odgovarati, a radi utvrđenja tog činjeničnog stanja, nužno je izvršiti uvid u cjelokupni ovjereni zdravstveni karton tužitelja i ostale gore predložene dokaze.
Ujedno, tuženik osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužiteljica potražuje na ime tuđe pomoći i njege. Ovo iz razloga što se radi o nerepariranoj šteti pa zakonske zatezne kamate se na istu mogu računati jedino od dana kada njena visina bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja.
Isto tako tuženik osporava i zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na neimovinsku štetu, a iz razloga što je tuženik isplatom u mirnom postupku u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužiteljici te u skladu s navedenim nije niti pao u zakašnjenje.
Zaključno, tuženik predlaže sudu da nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbeni zahtjevi u cijelosti te obveže tužiteljicu da tuženiku naknadi trošak pristojbe na odgovor na tužbu.
3. Sud je u tijeku dokaznog postupka izvršio uvid u Prijavu o ozljedi na radu, medicinsku dokumentaciju, ponudu osiguranja, Policu osiguranja, nalog za isplatu, proveo je medicinsko vještačenje po dr. Igoru Stipančiću, izvršio uvid u izvod iz zapisnika od 26. travnja 2021., presliku zdravstvenog kartona, usmeno saslušao dr. Igora Stipančića te izvršio uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.
4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.
5. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu, te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između istih nesporno pasivna legitimacija i nastanak štetnog događaja i odgovornost. Nesporno je da je navedena ozljeda priznata od strane HZZO kao ozljeda na radu.
6. Sporno je između stranaka visina tužbenog zahtjeva.
7. Radi utvrđivanja visine potraživanja sud je proveo medicinsko vještačenje po vještaku dr. Igoru Stipančiću koji u svom nalazu i mišljenju od 12.5.2024. je utvrdio da je u štetnom događaju tužiteljica zadobila opisane ozljede te je provedeno neoperacijsko liječenje po kirurgu, nošena je imobilizacija.
Tužiteljica je u štetnom događaju 07.03.2022. god zadobila: natučenje donje čeljusti i natučenje desnog ramena i krvni podljev gornjeg dijela desne nadlaktice. Ove su joj ozljede utvrđene na dan štetnog događaja. Tužiteljica je načinila jedan pregled kirurga nakon nešto više od mjesec dana od štetnog događaja gdje je još bio vidljiv krvni podljev, a žalila si na bol u toj nadlaktici. Potom je liječena fizikalnom terapijom. Pregled fizijatra je načinila gotovo 2 mjeseca po štetnom događaju (05.03.2022.). Fizijatar tad navodi dijagnoze koje se na pregledima kirurga ne spominju (natučenja torakolumlabne kralježnice i natučenje desnog kuka) u obliku dijagnoze niti se navode tegobe s tim dijelovima tijela. Ograničenja funkcije kralježnice, kuka te desnog lakta i ručnog zgloba koje navodi fizijatar u svom nalazu se uzročno ne može povezati s predmetnim događajem jer na dva pregleda kirurga se ne spominju navedene tegobe. U konačnici dijagnostika koju je načinila (RTG LS kralježnice i kukova te pregled neurologa i EMNG ukazuju na promjene koje su kroničnog karaktera i drugog uzroka, a ne uzrokovane ozljeđivanjem u ovom događaju). Nije provedena dijagnostika kojom bi se utvrdila težina ozljede desnog ramena. Naime na pregledu kirurga načinjenom 12.04.2022. što je više od mjesec dana po štetnom događaju se i dalje navode tegobe pa i vidljiv krvni podljev u tom području. I u nalazima fizijatra se stalno navode tegobe s ramenom i smanjenje funkcije desnog ramena. Nije priložen njen zdravstveni karton iz kojeg bi se vidjelo da li su prije ovog događaja dokumentirane tegobe s desnim ramenom. Tužiteljica izjavljuje da su joj tegobe nastale nakon ovog događaja. Moguće je da je ozljeđivanje bilo okidač za očitovanje ranije postojećih promjena ali i nedokazanog oštećenja mekih tkiva u ovom događaju. Ako ranije nisu dokumentirane tegobe s ramenom onda se tegobe u obliku bolova i smanjene funkcije desnog ramena blagog stupnja pripisuju ozljeđivanju u predmetnom događaju.
Smanjenje životne aktivnosti zbog zaostalih posljedica ozljede desnog ramena iznosi 3%-4%.
Završetkom liječenja se smatra pregled fizijatra kojeg je načinila 05.07.2022. Tužiteljica je zbog zadobivene ozljede trpjela bol i strah te trebala tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti kako slijedi. Strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta je imala 2-3 dana, srednjeg do 6-7 dana i manjeg do 4 tjedana. Bol jakog intenziteta je trpjela do 3 dana, srednjeg do 7 dana, a manjeg još do 6 tjedana sveukupno. Povremena bol ulazi u smanjenje životne aktivnosti. Tuđa pomoć joj je bila potrebna u trajanju od 3 tjedna 3 h na dan zbog nemogućnosti služenja desnom rukom. Tužiteljica je potom još sveukupno trebala tuđu pomoć 4 tjedana 3 puta tjedno po 2 h zbog otežanog služenja desnom dominantnom rukom.
Naruženja kao posljedica zadobivenih ozljeda u ovom događaju nema.
8. Na nalaz i mišljenje je prigovarao tuženika pa je sud na ročištu od 04.12.2024. saslušao vještaka koji je na ročištu izvršio uvid u dostavljeni zdravstveni kartom tužiteljice. Navodi da do 09.03.2022. nema podataka o ozljeđivanju i tegobama vezanim uz ramena, a 09.03. 2022. je zabilježeno da je pala i udarila desnom stranom lica i pala na pod, a sve dana 07.03.2022. dok nema nikakvih podataka o tegobama prije štetnog događaj. U odnosu na ocjene trajanja bolova, straha i tuđe pomoći navodi da je iste cijenio obzirom na vrstu i narav ozljeda koje je tužiteljica zadobila, te u pogledu ocjene smanjenja životne aktivnosti obzirom se radi o dominantnoj ruci. U cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja.
Na usmeni nalaz više nije bilo prigovora, te je sud nalaz i mišljenje u cijelosti prihvatio kao stručnu pomoć u dokazivanju tužiteljevih tegoba budući da je isti sačinjen jasno, stručno i obrazloženom u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće medicinske dokumentacije.
9. Imajući u vidu utvrđene relevantne okolnosti u smislu odredbe članka 1100. stavak 2. ZOO-a, obzirom da je kod tužitelja došlo do povrede prava osobnosti te da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade, po ocjeni ovog suda primjerena naknada za pretrpljene fizičke bolove iznosi 1.300,00 eura, za pretrpljeni strah iznos od 1.000,00 eura te za smanjenje životne aktivnosti iznos od 700,00 eura, sa kamatom od podnošenja odštetnog zahtjeva 11.07.2022. ukupno 3.000,00, umanjeno za isplaćeni iznos od 1.592,67 eura iznosi 1.407,33 eura.
Temeljem članka 1095. stavak 2. ZOO-a tužitelj ima pravo na naknadu nenovčane imovinske štete na ime tuđe pomoći njege, a obzirom na opseg potrebne tuđe pomoći njege u vezi štetnog događaja, time da cijena jednog sata iznosi 3,00 eura po satu pa je za 87 sati dosuđeno 261,00 eura. Naime, tužitelju je tuđa pomoć i njega pružana od strane obitelji, a tržišna cijena jednog sata u ovakvim slučajevima sukladno sudskoj praksi i u vrijeme donošenja sudske odluke iznosi 3,00 eura, stoga je sud dosudio navedeni iznos sa kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude odnosno 22. siječnja 2025. sukladno odredbi članka 1089. ZOO-a, a visina i okolnosti su utvrđene danom donošenja presude pa je valjalo odbiti tužitelja sa zateznim kamata od podnošenja odštetnog zahtjeva do 21. siječnja 2025.
10. Obzirom da je tuženik u tijeku postupka isplatio nesporan dio od 1.592,67 eura to ukupno tužitelju valja dosuditi iznos od 1.407,33 eura s osnova neimovinske štete, te 261,00 eura s osnova imovinske štete, a odbiti za zahtjevom za 400,00 eura kao neosnovan.
U odnosu na zahtjev za isplatu zateznih kamata na nesporno isplaćeni iznos od eura, isti je valjalo odbiti kao neosnovan, jer je tuženik isplatio sukladno odredbi članka 943.stavak 2. ZOO-a, a tužitelj nije dokazao da bi po polici osiguranja trebao postupati u kraćim rokovima.
11. Odluka o visini stope zakonskih zateznih kamata temelji se na članku 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; u daljnjem tekstu ZOO), sa tijekom kamata od podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno 11.07.2022. za neimovinsku štetu, odnosno 22.01.2025. za imovinsku štetu.
12. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi članka 154 stavak 4 u vezi članka 155 ZPP-a, a sastoji se od troška zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužitelj samo neznatno nije uspio u sporu a zbog toga nisu nastali posebni troškovi.
Tužitelju je priznata nagrada za odštetni zahtjev od 100 bodova, sastav tužbe u iznosu od 100 bodova(Tbr. 7/1), za zastupanje na ročištu 11.12.2023., 08.10.2024., 04.12.2024. sve po 100 bodova, (Tbr. 9/1), obrazložen podnesak od 02.05.2024. po 100 bodova ( Tbr 8/1) ukupno 600 bodova ( 1 bod=2,00 eura Tbr. 50).
Ukupan trošak tužiteljice iznosi 1.200,00 eura, a navedenom iznosu dodan je PDV od 25% , uvećano za troškove vještačenja od 240,00 eura, sveukupno 1.740,00 eura.
Tužitelju nije priznat trošak podnesak od 21.12.2023. i 22.10.2024. jer ne predstavljaju obrazložene podneske niti je sud naložio i odobrio tužitelja da iste podnese.
13. Tužitelju je temeljem članka 151. stavak 2. ZPP-a dosuđena kamata na parnični trošak.
14. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
U Zagrebu 22. siječnja 2025.
Sutkinja:
Vesna Horvath
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi pisano u pet istovjetnih primjeraka, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
DNA:
1. Tužitelju po punomoćniku
2. Tuženiku (na broj S-415/2023)