REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Poslovni broj: Us I-1542/2023-13

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Blanki Sajter, uz sudjelovanje zapisničarke Anice Žigmundić, u upravnom sporu tužiteljica AD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ADB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po opunomoćeniku Tomislavu Bilobrku, odvjetniku u Umagu, 8. ožujka 1a, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Gruška ulica 20, Zagreb, OIB: 84891127540, kojeg zastupa službena osoba VD, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, OIB: 61817894937 koju zastupa VDB, službena osoba, radi promjene podataka u katastarskom operatu, 22. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-07/23-07/00273, URBROJ: 541-11/3-23- 2 od 25. travnja 2023.

II. Poništava se rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove KLASA: UP/I-932-07/23-03/98, URBROJ: 251-12-05-1-23-3 od 7. ožujka 2023. i predmet se vraća na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu koje je dužno u ponovljenom postupku postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama Suda izraženima u obrazloženju ove odluke.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljicama troškove ovoga spora u iznosu od 2.750,00 eura (dvije tisuće sedamsto pedeset eura), PDV uključen, u roku od 30 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku.

Obrazloženje

1. Rješenjem predsjednice Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: 31 Su-582/2023-2 od 23. studenog 2023. predmet Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj: Us I-1932/2023 ustupljen je na rješavanje Upravnom sudu u Osijeku.

2. Osporavanim rješenjem tuženika, označenim u točki I. izreke presude, odbijena je žalba tužiteljica izjavljena protiv rješenja Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba KLASA: UP/I-932-07/23-03/98, URBROJ: 251-12- 05-1-23-3 od 7. ožujka 2023. kojim se rješenjem odbija zahtjev za upis u posjedovni list na temelju pravomoćne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5381/18-136 od 14. lipnja 2019. i presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4225/19-2 od 4. veljače 2020.

3. Tužiteljice u tužbi osporavaju rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje navodeći kako su stajališta upravnih tijela iz osporavanih rješenja pogrešna. Pojašnjavaju kako se tužiteljice djelomično slažu da su zemljišne knjige mjerodavne za pravni status nekretnina.

3.1. Nadalje, tužiteljice pojašnjavaju da se zemljišne knjige vode za pravno stanje nekretnina mjerodavno za pravni promet prema članku 3. stavku 1. Zakona o zemljišnim knjigama te da se prema članku 8. stavku 2. istog zakona smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta, stoga da se radi o oborivoj zakonskoj presumpciji, što znači da je moguće da zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju zemljišta, a takva neusklađenost se rješava upravo u sudskim postupcima. Smatraju da navedeno nije od utjecaja na odluku o ovome predmetu jer nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne postoji u zemljišnoj knjizi te da u zemljišnoj knjizi uopće ne postoji ni k. o. [katastarska općina].

3.2. Tužiteljice navode da su izvatci iz zemljišne knjige javne isprave, ali da je dozvoljeno dokazivati suprotno onome što se u njemu navodi, a sve to je posve irelevantno za konkretan slučaj za koji je nesporno da predmetna nekretnina ne postoji u zemljišnoj knjizi.

3.3. Također, navode i kako nije sporno da se prema članku 97. stavku 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (''Narodne novine'', broj: 112/18. i 39/22., dalje u tekstu: ZDIKN) izvadak iz zemljišne knjige smatra odgovarajućom ispravom iz stavka 3. istog članka. Navode kako je u navedenom članku sadržana zakonska presumpcija koja je vezana za izvadak iz zemljišne knjige, ali da to ujedno nikako ne otklanja mogućnost postojanja neke druge odgovarajuće isprave, samo za te druge isprave ZDIKN ne veže presumpciju “odgovarajuće”.Stoga smatraju da je dozvoljeno i moguće u upravnom postupku tvrditi i dokazivati da je neka isprava odgovarajuća u smislu članka 97. stavka 3. ZDIKN-a i podobna za upis u katastarski operat. Da je zakonodavac htio vezati upis u posjedovni list isključivo za izvadak iz zemljišne knjige ne bi koristio termin “odgovarajuće isprave” nego bi upis u posjedovni list ograničio samo na izvadak iz zemljišne knjige i koristio bi taj termin.

3.4. Tužiteljice u odnosu na stav tuženika o potrebi provedbe pravomoćne presude u zemljišnoj knjizi i ishođenje z.k. izvatka ponavljaju da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne postoji u zemljišnoj knjizi i da se na taj način od tužiteljica zahtijeva nemoguće. Ističu kako u zemljišnoj knjizi na predmetnoj nekretnini i na temelju postojeće pravomoćne presude nije moguće izvršiti upis prava vlasništva tužiteljica, ne zbog toga što ta presuda nije za to podobna, nego zbog činjenice da predmetna nekretnina ne postoji u zemljišnoj knjizi. Ističu kako je pravomoćna sudska presuda kojom je utvrđeno vlasništvo predmetne nekretnine, po svojoj pravnoj snazi jača od pravne snage javne isprave izvatka iz zemljišne knjige, a koji za predmetnu nekretninu k tome ne postoji, budući da taj izvadak ima oborivu presumpciju da je ono što je u njemu evidentirano činjenično i pravno potpuno i istinito, dok pravomoćna sudska presuda ima neoborivu presumpciju o postojanju onoga što je tom odlukama utvrđeno.

3.5. Tužiteljice smatraju da je pravomoćna sudska presuda na temelju koje se zahtijeva upis u posjedovni list predmetne nekretnine nedvojbeno odgovarajuća isprava u smislu članka 97. stavka 3. ZDIKN-a na temelju koje je potrebno dozvoliti zahtijevani upis, a da je pobijano rješenje stoga nezakonito i nepravilno, pa predlažu da Sud usvoji tužbeni zahtjev i poništi prvostupanjsko i drugostupanjsko rješenje i naloži tuženiku da tužiteljica naknadi troškove upravnog spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja. Predlaže Sudu uvažiti obrazloženje osporenog rješenja i tužbeni zahtjev odbiti.

5. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu ističe kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu jer je u članku 97. ZDIKN-a decidirano navedeno da se promjene glede nositelja prava na zemljištu odnosno upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove provode povodom zahtjeva stranke odnosno na temelju obavijesti koju čine rješenje zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova, sve uz prilog odgovarajuće isprave, a da se odgovarajućom ispravom u smislu stavka 4. toga članka smatra izvadak iz zemljišne knjige. Stoga, kako tužiteljice uz zahtjev nisu priložile izvadak iz zemljišne knjige, već presude, prvostupanjsko tijelo je pozvalo tužiteljice da dostave izvadak, a čemu tužiteljice nisu udovoljile. Ujedno, ističe i kako je uvidom u zemljišnoknjižni uložak za z. k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vidljivo je da je na istoj kao vlasnik upisan Grad Zagreb. Budući da je izvadak iz zemljišne knjige jedini relevantni dokaz o pravu vlasništva, predlaže Sudu u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev tužiteljica.

6. Tužiteljice u podnesku od 16. kolovoza 2023. u bitnome navode da je Grad Zagreb trenutno upisan u posjedovni list br. 5160 za k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], tako da bi zahtijevanim upisom tužiteljica Grad Zagreb bio barem djelomično brisan (za 2/4 dijela) kao vlasnik te nekretnine. Smatraju da protivljenje zainteresirane osobe tužbi i tužbenom zahtjevu znači protivljenje tome da se u posjedovni list kao suvlasnice upišu tužiteljice, usprkos pravomoćnoj presudi donesenoj u parničnom postupku upravo protiv ovdje zainteresirane osobe Grada Zagreba.

6.1. Nadalje, navode kako je činjenica da su tužiteljice pravomoćnom sudskom odlukom utvrđene vlasnicama nekretnine dovoljna za zakonito punopravno stjecanje prava vlasništva nekretnine sukladno odredbi članka 126. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te su prema tome, tužiteljice suvlasnice (svaka u ¼ dijela) nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6.2. Ističu kako tužiteljice nisu ni tražile upis u posjedovni list za nekretninu oznake zk.č.br. 4794/4 k. o. [katastarska općina], nego za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ujedno pojašnjavaju da će pravomoćna presuda kojom je utvrđeno pravo vlasništva točno određenog dijela nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) odnosno cijele nekretnine upisane u katastru (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) biti podobna za upis u zemljišne knjige kada će nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] biti upisana u zemljišnoj knjizi u postupku usklađivanja zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka za zemljišnu knjigu katastarske općine [katastarska općina] i katastarske općine [katastarska općina], a taj postupak, iako je za neke nekretnine započeo, je dugotrajan i ne može se predvidjeti kada će uopće započeti za predmetne nekretnine.

7. Sud je ovaj spor riješio bez rasprave na temelju članka 98. stavka 1. točke 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" 36/24., dalje u tekstu: ZUS) budući da je Sud odluku u konkretnom predmetu mogao donijeti na temelju stanja spisa, a tuženik u odgovoru na tužbu nije tražio održavanje rasprave niti je predlagao izvođenje dokaza. Time je Sud postupio u skladu s načelom učinkovitosti opisanim u članku 8. ZUS-a na način da se upravni spor provede brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova.

8. Sud je izveo dokaze uvidom u spis, svu dokumentaciju koja je priložena spisu kao i u spis provedenog upravnog postupka te je na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja u smislu odredbe članka 114. stavka 3. ZUS-a, ovaj Sud utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

9. Upravni postupak koji je prethodio ovom sporu pokrenut je zahtjevom tužiteljica zaprimljenim kod prvostupanjskog tijela 7. veljače 2023. kojim se predlaže promjena u posjedovnom listu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da se u posjedovni list upišu tužiteljice, svaka u ¼ dijela.

10. Prema članku 7. stavku 1. ZDIKN-a podaci katastra nekretnina temelj su za zemljišne knjige koje vode zemljišnoknjižni odjeli općinskih sudova.

11. Člankom 97. stavkom 1. ZDIKN-a propisano je da se promjene glede nositelja prava na zemljištu (upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove) provode u katastru zemljišta na temelju obavijesti koju čini rješenje zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova ili pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku. Prema stavku 2. ako se, postupajući prema obavijesti zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda, utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu, promjene glede nositelja prava na zemljištu provest će se na temelju rješenja zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda u neupravnom postupku. Prema stavku 3. upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove provodi se u katastru zemljišta na temelju pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku kada stranka podnese zahtjev kojem je priložena odgovarajuća isprava o vlasniku i ovlašteniku zemljišta ili ako se, postupajući prema obavijesti zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova, utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list ne odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu. Stavkom 4. istog članka određeno je da se odgovarajućom ispravom iz stavka 3. ovoga članka smatra izvadak iz zemljišne knjige. Prema stavku 5. uz upis ovlaštenika, u posjedovnom se listu označuje i vrsta ovlaštenja (koncesija, plodouživanje, zakup i sl.).

12. Nadalje, člankom 98. ZDIKN-a propisano je da će se u katastarskim općinama za koje ne postoje zemljišne knjige upis izvanknjižnog vlasnika u posjedovne listove izvršiti na temelju kupoprodajnog ugovora ili druge odgovarajuće isprave, pod uvjetom da je dokazan pravni slijed do osobe upisane u posjedovni list, na temelju pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar donesenog u upravnom postupku.

13. Prema članku 62. stavku 1. Pravilnika o katastru zemljišta (''Narodne novine'', broj: 84/07., 148/09. i 112/18.) u katastarskim općinama za koje nisu osnovane zemljišne knjige upis izvanknjižnog vlasnika u posjedovne listove izvršit će se na temelju kupoprodajnog ugovara ili druge odgovarajuće isprave pod uvjetom da je dokazan pravni slijed do osobe upisane u posjedovni list. Stavkom 2. istog članka određeno je da se odredba stavka 1. ovog članka na odgovarajući način može primijeniti i na upisivanje izvanknjižnih vlasnika u katastarskim općinama za koje postoje zemljišne knjige ako je stanje katastarskih čestica u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi potpuno različito odnosno i ako je stanje katastarskih čestica u katastru i zemljišnim knjigama identično pod uvjetom da se osobe koje su upisane kao vlasnici katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi ne protive upisu izvanknjižnog vlasnika.

14. Iz zahtjeva tužiteljica od 7. veljače 2023. proizlazi da se njime na temelju pravomoćne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5381/18- 136 od 14. lipnja 2019. predlaže izmjena podataka u posjedovnom listu za k. č. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] na način da se podnositeljice upišu kao suvlasnice u posjedovnom listu predmetne nekretnine svaka u ¼ dijela prava vlasništva.

15. Uvidom u presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 5381/18-136 od 14. lipnja 2019. utvrđeno je kako se pred navedenim sudom vodio sudski spor radi utvrđenja prava suvlasništva između ovdje tužiteljica te tuženika Grada Zagreba (ovdje zainteresirane osobe), a povodom tužbe tužiteljica radi utvrđenja prava vlasništva.

15.1. Točkom I. izreke predmetne presude utvrđeno je da su ovdje tužiteljice, svaka u ¼ dijela suvlasnice nekretnine, anagrafske oznake Dobojska ulica 8, Zagreb, u naravi zgrada, kuća i dvorište ukupne površine 124 m,

- u zemljišnoj knjizi Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagrebu upisane kao zk.č.br. 4794/4 k. o. [katastarska općina], i to na njenom geometrijski odijeljenom dijelu koji dio je u Situaciji br. 2. od 4. ožujka 2019. stalnog sudskog vještaka za geodeziju Vladivoja Relića dipl. ing, geod. omeđenom točkama označenim slovima A-B-C-D-A crvene boje povezanim linijama crne boje, površine 124. m2, a koja Situacija br. 2. zajedno sa Nalazom tog vještaka od 4. ožujka 2019. čini sastavni dio presude,

- u katastarskim evidencijama Gradskog ureda za katastar nekretnina i geodetske poslove Grada Zagreba evidentirane kao zasebne nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (zgrada, kuća i dvorište ukupne površine 124 m2).

15.2. Nadalje, točkom II. izreke predmetne presude tužiteljice su ovlaštene, svaka ponaosob na temelju te presude zatražiti i postići uknjižbu prava suvlasništva na svoje ime uz istodobnu uknjižbu brisanja vlasničkog prava tuženika Grada Zagreba, na dijelu zk.č.br. 4794/4, k. o. [katastarska općina] površine 124 m2, opisanom u točki I. izreke presude odnosno na k. č. br. [katastarska čestica]., k. o. [katastarska općina] u cijelosti.

16. Iz zaključka Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove KLASA: UP/I 932-07/23-03/98, URBROJ: 251-12-05-1-23-2 od 16. veljače 2023. proizlazi kako je prvostupanjsko tijelo pozvalo ovdje tužiteljice dostaviti dokaz o pravu vlasništva za k. č. br. [katastarska čestica]., k. o. [katastarska općina].

16.1. Iz spisa tuženika proizlazi da su po zaključku prvostupanjskog tijela od 16. veljače 2023. tužiteljice dostavile obrazloženi podnesak od 22. veljače 2023. u kojem pojašnjavaju činjenično stanje te objašnjavaju zbog čega nisu u mogućnosti dostaviti traženi zemljišnoknjižni izvadak.

17. Imajući u vidu prethodno citirane odredbe zakona kao i spisu priloženu materijalnu dokumentaciju, ovaj Sud smatra kako su osporavane odluke nezakonite.

18. Naime, zahtjev tužiteljica kojim je pokrenut upravni spor sadrži jasne navode glede neusklađenosti zemljišnoknjižnog stanja i katastarskog stanja u odnosu na nekretninu za koju se predlaže izmjena posjedovnog lista, a da je tome tako ukazuje i pravomoćna presuda koja je priložena u spis tuženika jer je iz istih vidljivo da oznake nekretnina u katastru i zemljišnim knjigama nisu iste, stoga ovaj Sud smatra kako je u upravnom postupku bilo potrebno ispitati stvarno stanje te ovisno o tome je li nekretnina u odnosu na koju tužiteljice traže upis promjene prava vlasništva u posjedovnom listu kao takva upisana u zemljišne knjige odlučiti o prijedlogu za upis.

18.1. Neusklađenost stanja potvrđuje i zainteresirana osoba u svom odgovoru na tužbu kada navodi da je iz uvida u zemljišno knjižni uložak za z. k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vidljivo da je na istoj kao vlasnik upisan Grad Zagreb.

19. Stoga, kako tužiteljice nedvojbeno raspolažu sa valjanim osnovom za stjecanje prava vlasništva odnosno raspolažu pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5381/18-136 od 14. lipnja 2019. u odnosu na česticu k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a iz podataka spisa proizlazi postojanje neusklađenosti zemljišnoknjižnog stanja i katastarskog stanja, to prema mišljenju ovoga Suda nije pravilan zaključak upravnih tijela kako je u konkretnom slučaju upis promjene prava vlasništva u zemljišnim knjigama moguće izvršiti isključivo na temelju zemljišnoknjižnog izvatka kao odgovarajuće isprave.

19.1. Da je takav zaključak upravnih tijela pogrešan proizlazi i iz odredbe članka 98. ZDIKN-a kao i odredbe članka 62. stavka 1. Pravilnika o katastru zemljišta prema kojima je zakonodavac omogućio upis promjene i izvanknjižnog vlasnika u posjedovne listove u katastarskim općinama za koje ne postoje zemljišne knjige i to na temelju kupoprodajnog ugovara ili druge odgovarajuće isprave pod uvjetom da je dokazan pravni slijed do osobe upisane u posjedovni list, a što se na temelju članka 62. stavka 2. Pravilnika o katastru zemljišta na odgovarajući način može primijeniti i na upisivanje izvanknjižnih vlasnika u katastarskim općinama za koje postoje zemljišne knjige ako je stanje katastarskih čestica u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi potpuno različito odnosno i ako je stanje katastarskih čestica u katastru i zemljišnim knjigama identično pod uvjetom da se osobe koje su upisane kao vlasnici katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi ne protive upisu izvanknjižnog vlasnika.

20. Uzevši u obzir navedeno, osporena odluka tuženika te prvostupanjska odluka ocjenjuju se nezakonitima, te je primjenom članka 117. stavka 1. ZUS-a odlučeno kao u točkama I. i II. izreke ove presude.

20.1. U ponovljenom postupku prvostupanjsko tijelo je dužno postupiti u skladu sa pravnim shvaćanjima i primjedbama Suda izraženima u obrazloženju ove odluke te otkloniti nedostatke iz provedenog upravnog postupka i to na način da će prije donošenja odluke o zahtjevu tužiteljica prvo utvrditi je li cjelokupna katastarska općina [katastarska općina] upisana u zemljišne knjige, je li u zemljišne knjige upisana katastarska čestica [katastarska čestica] kao i postoji li neusklađenost zemljišnoknjižnog stanja i katastarskog stanja u odnosu na česticu za koju se predlaže izmjena posjedovnog lista (ishod postupka usklađivanja zemljišnih knjiga i katastarskog operata za dio k. o. [katastarska općina] (po staroj izmjeri) i k. o. [katastarska općina] (po novoj izmjeri)).

20.2. Tek tada će, ovisno o tim utvrđenjima, prvostupanjsko tijelo moći odlučiti o zahtjevu za upis pri čemu je, u slučaju da katastarska općina nije upisana u zemljišne knjige dužno o zahtjevu odlučiti uz primjenu odredbe članka 98. ZDIKN-a odnosno članka 62. stavka 1. Pravilnika o katastru zemljišta, a ako postoji neusklađenost zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja ili tužiteljice budu raspolagale sa suglasnošću za upis, dužno postupiti prema članku 62. stavku 2. Pravilnika o katastru zemljišta.

21.1. Naknadu troška u ovom upravnom sporu zatražile su tužiteljice u ukupnom iznosu od 2.750,00 eura, a koji se odnosi na trošak sastava tužbe i trošak sastava podneska od 16. kolovoza 2023. po opunomoćeniku, koji iznos, u okvirima nagrade koju propisuje Tbr. 27. točka 1., alineja 2. Tbr. 40. točka 1. i Tbr. 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj: 138/23., dalje u tekstu: Tarifa) iznosi ukupno 2.500,00 eura, uz primjenu Tbr. 52. stavak 3. Tarife u smislu vrijednosti boda. Nadalje, primjenom odredbe članka 40. stavak 1. Tarife Sud je ocijenio opravdanim i iznos od 250,00 eura, obzirom da je odvjetnik kao opunomoćenik zastupao dvije tužiteljice.

21.2. Kako sud ocjenjuje opravdanim nastali trošak u ukupnom iznosu od 2.750,00 eura, te kako su tužiteljice uspjele u sporu, Sud je primjenom članka 144. stavka 1. ZUS-a i članka 147. stavak 1. ZUS-a odlučio kao u toč. III. izreke presude.

U Osijeku 22. siječnja 2025.

Sutkinja

Blanka Sajter

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv točaka I. i II. izreke ove presude nije dopuštena žalba (članak 127. stavak 1. ZUS-a).

Protiv točke III. izreke ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. Tužiteljicama po opunomoćeniku

2. Tuženiku

3. Zainteresiranoj osobi