Poslovni broj Gž-17/2024-7
Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ingrid Bučković, predsjednice vijeća, Helene Vlahov Kozomara članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Larise Gačanin, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DEAL d.o.o. iz [adresa], V, OIB 39176562866, protiv tužene ŽD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po Jeleni Cekić, odvjetnici iz Zagreba, radi nedopuštenosti ovrhe, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-6366/2022-4 od 3. studenoga 2023. , u sjednici vijeća održanoj 22. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
I Uvaženjem žalbe tužitelja ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-6366/2022-4 od 3. studenoga 2023. i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1.Presudom suda pravog stupnja suđeno je:
I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"I Ovrha određena rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj Ovr-4001/21 od 1.1.2022. proglašava se nedopuštenom jer ovrhovoditeljica nema pravni temelj (vlasništvo ili nasljedstvo) na stan na II katu u v. u Zagrebu koji se sastoji od dvije sobe, hodnika, kuhinje, dnevnog boravka, WC-a, kupaone i lođe površine 68,15 m2.
II Ovrhovoditeljica svojim boravkom ometa rad tvrtke i krši članke 229. i 233. ZV (Zakon o vlasništvu i drugim pravima). Tužena mora napustiti predmetni stan donošenjem ove presude u roku od 24 sata, pod prijetnjom uredovanjem MUP-a. III Nalaže se tuženoj da odmah vrati komplet ključeva stana na II katu lijevo u V. u Zagrebu (ključ glavnih ulaznih vrata u zgradu, ključ zadnjih ulaznih vrata u zgradu, ključeve brave ulaznih vrata u stan: gornje i donje brave). Tužena snosi ukupne troškove sudskog postupka."
II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 622,13 EUR[1] /4.687,44 kn, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 3. studenog 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena u roku od 15 dana.
2.Protiv te presude žali se tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.
3.U žalbi navodi da je podnio tužbu kada je sudac – ovršitelj u predmetu broj Ovr-4001/2021 nasilno napravio ovrhu ključeva tvrtke i dao tuženici, čime je povrijedio Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Kazneni zakon. Navodi da je sud trebao proglasiti nedopuštenom iz razloga što tvrtka DEAL d.o.o. ima pravo korištenja stana na II katu lijevo u V sukladno čl. 229. i čl. 233. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14; dalje ZV), što je ulazak u poslovni prostor nepozvanih osoba kazneno djelo te spriječiti ponavljanje kaznenog djela i nasilne ovrhe pogotovo od strane službene osobe i tuženice, te narediti tuženici da vrati ključeve stana na II katu u v u kojem je tvrtka DEAL d.o.o. (dva ključa prednjih vrata ulaza zgrade, ključ zadnjih ulaznih vrata u ulaz, dva ključa gornje brave ulaznih vrata stana, dva ključa donje brave ulaznih vrata stana). Navodi da je sud neopravdano povećao vrijednost predmeta spora jer financijski trošak za izradu zamjenskih ključeva za one koje je oduzeo sudac ovršitelj iznosi 11,00 eur/80,00 kn. Ne konkretizira žalbeni prijedlog.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba je osnovana.
6. U odnosu na rješenja kojom je utvrđena vrijednost predmeta spora u iznosu od 10.001,00 kn, iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj u tužbi kao vrijednost predmeta spora naznačio iznos od 7.500,00 kn. Tome se tuženica usprotivila jer smatra da je vrijednost predmeta spora suviše nisko određena s obzirom na vrstu spora.
7.Pobijano rješenje je u navedenom dijelu, suprotno žalbenim navodima tuženika, pravilno i zakonito.
8.U ovoj pravnoj stvari tužitelj je postavio tužbeni zahtjev za proglašenjem nedopuštenom predmetne ovrhe koja se vodi povodom prijedloga ovdje tuženice, kao ovrhovoditeljice, podnesenom prvostupanjskim sudom radi uspostave prijašnjeg suposjeovnog stanja, temeljem ovršne isprave – rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp 73/2015-17od 21. travnja 2026.
9.Naime, odredbom čl. 40. st. 2. ZPP propisano je da kada se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tužitelj naznačio u tužbi.
10.Međutim, ako je tužitelj u slučaju iz čl. 40. st. 2. ZPP vrijednost predmeta spora naznačio očito suviše visoko ili suviše nisko, tako da se postavlja pitanje stvarne nadležnosti, sastava suda, vrste postupka, prava na izjavljivanje revizije, ovlaštenja na zastupanje ili prava na naknadu troškova postupka, sud je ovlašten, ne samo po prigovoru tuženika, već i po službenoj dužnosti, brzo i na prikladan način, provjeriti točnost naznačene vrijednosti te rješenjem protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba odrediti vrijednost predmeta spora (čl. 40. st. 3. ZPP).
11.Uzimajući u obzir podatke u tužbi i podatke koji proizlaze iz spisa, i prema ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je prigovor tuženice u pogledu prenisko označena vrijednosti predmeta spora u tužbi osnovan s obzirom na vrstu spora, te utvrdio vrijednost predmeta spora u iznosu od 10.001,00 kn.
12. Međutim, donošenjem pobijane presude počinjena je bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 , 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) na sud pazi po službenoj dužnosti.
13.U provedenom postupku je utvrđeno:
-da je ŽD kao ovrhovoditeljica pokrenula ovršni postupak protiv Ž i AD kao ovršenika na temelju ovršne isprave i to rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-73/15, a radi uspostave suposjedovnog stanja,
-da je u postupku ovrhe tužitelj (kao treća osoba u tome postupku) podnio prigovor protiv rješenja o ovrsi uz tvrdnju da ovrhovoditeljica nije ovlaštena tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave ili je nije ovlaštena tražiti protiv ovršenika,
-da je po podnesenom prigovoru, Općinski građanski sud u Zagrebu zaključkom broj 4001/2021 od 15. studenoga 2022. tužitelja (u ovršnom postupku treću osobu) uputio da u roku od 15 dana pokrene parnicu (samo) radi proglašenja ovrhe nedopuštenom,
-da je tužitelj 30. studenoga 2022. pokrenuo ovaj postupak,
-da je ovršna isprava temeljem koje se vodi ovršni postupak rješenje o smetanju posjeda koji je donio isti sud, Stalna služba u Sesvetama pod brojem Psp-73/2015 od 21. travnja 2016., a kojim rješenjem je utvrđeno da su tuženici Ž i AD smetali tužiteljicu u posjedu stana u [adresa], na III katu lijevo, površine 64,63 m2 te je istim rješenjem naložena uspostava ranije suposjedovnog stanja upravo one nekretnine kako je opisana u ovršnoj ispravi, s tim da je predmetno rješenje postalo pravomoćno 8. kolovoza 2016.
14.Prema odredbi čl. 60. st. 1. OZ-a ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne očituje o prigovoru ili ako se jedna stranka usprotivi prigovoru, sud će podnositelja prigovora zaključkom uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena, osim ako podnositelj ne dokaže opravdanost svoga prigovora pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako činjenice na kojima se temelji prigovor treće osobe nisu općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.
15.Prema izričitoj zakonskoj odredbi treća osoba je dužna svojom tužbom obuhvatiti i ovrhovoditelja i ovršenika, te protiv njih zatražiti da se ovrha u odnosu na određeni predmet proglasi nedopuštenom. U tom smislu tuženici u ovoj izlučnoj parnici u vezi s tim zahtjevom imaju položaj nužnih suparničara jer zakon nalaže da oni budu zajednički tuženi. Oni su svakako i jedinstveni suparničari jer se u odnosu na njih mora istaknuti isti zahtjev o kojem sud ne bi mogao donijeti sadržajno različitu odluku – određena bi ovrha po prirodi stvari u odnosu na oba tuženika mogla biti proglašena ili nedopuštenom, ili bi zahtjev kojim bi se to tražilo u odnosu na obje stranke morao biti odbijen.
16.Prema odredbi čl. 201. ZPP-a ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima (jedinstveni suparničari), oni se smatraju kao jedna parnična stranka, tako da se u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže i na one koji te radnje nisu poduzeli.
17.U ovom predmetu presuda je donesena samo u odnosu na jednog tuženika (ovrhovoditeljicu).
18.Kako se stranke iz ovršnog postupka (tuženici) u ovoj parnici smatraju kao jedna parnična stranka, to je prvostupanjska odluka mogla biti donesena samo u odnosu na oba ovrhovoditelja i ovršenike.
19.Kako je prvostupanjska presuda donesena samo u odnosu na jednu tuženicu (ovrhovoditeljicu) proizlazi da je donesena u odnosu na osobu koja u predmetnom postupku ne može biti stranka u postupku. Takvim postupanjem prvostupanjski sud počinio je bitnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP-a na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
20.U ponovnom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka i nakon toga donijeti pravilnu i zakonitu odluku.
21.Iz navedenih razloga valjalo je uvaženjem žalbe tužitelja pobijanu presudu ukinuti, a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu iz čl. 369. st. 1. ZPP-a.
U Rijeci 22. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća
Ingrid Bučković
