Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Šibeniku

    Šibenik, Stjepana Radića 81

    Posl.br. 4 R1 Ob-19/2023-11

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E NJ E

    Općinski sud u Šibeniku OIB 29399232217, po sutkinji Melini Gulin Pavlaković, u izvanparničnom postupku predlagateljice ED, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], prema protustrankama : 1. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Šibeniku, koji zastupan po pun. SD, dipl. pravnici, po generalnoj punomoći, 2. HD, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, izvan ročišta, dana 22. siječnja 2025.,

    r i j e š i o  j e

    I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagateljice ED, OIB [osobni identifikacijski broj], kojim se traži utvrditi da je između predlagateljice ED, OIB [osobni identifikacijski broj] i sada pok. TD ( Jere) Lasinovića, OIB [osobni identifikacijski broj], postojala izvanbračna zajednica dulja od tri godine koja je prestala smrću pok. TD ( Jere) Lasinovića, dana 21. siječnja 2020. godine.

    Obrazloženje

    1. Predlagateljica ED podnijela je prijedlog da se utvrdi da je s pok. TD ( Jerom) Lasinovića živjela u izvanbračnoj zajednici u njegovom stanu na adresi [adresa] kontinuirano od 31. prosinca 2008.g. pa do njegove smrti, a on da je umro dana **.**.2020. Izvanbračnu zajednicu da je karakteriziralo zajedničko stanovanje i zajedničko vođenje domaćinstva, pa da je zajednica imala sva obilježja bračne zajednice jer da se radilo o emocionalnoj, ekonomskoj i socijalnoj zajednici oboje partnera koji da su se brinuli jedno o drugome, kako u materijalnom, tako i u emotivnom smislu, sve do smrti izvanbračnog partnera predlagateljice. Pravni interes za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice da je ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pok. TD, pa je predložila da sud temeljem čl.11. Obiteljskog zakona u vezi čl.22. Zakona o mirovinskom osiguranju, prihvati prijedlog na utvrđenje kao je pobliže u izreci navedeno.

    2. Protustranka ad.1 HZMO Područni ured u Šibeniku se opreza radi, protivio prijedlogu.

    3. Protustranke ad.2. HD, sin pok. TD se izjasnio da ne osporava da je predlagateljica bila u izvanbračnoj zajednici s njegovim pok. ocem ŽD ali da je ta izvanbračna zajednica prestala 2018.godine od kada je on preuzeo brigu o ocu radi progresije njegove bolesti.

    4. Izvedeni su dokazi pregledom izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu ED izdan u Matičnom uredu Šibenik dana 18. siječnja 2023.g., utanačenje "Vodovoda i odvodnje " d.o.o. [adresa] na ime TD za razdoblje od 01.02.2015.g. do 31.05.2018.g., utanačenje "Vodovoda i odvodnje " d.o.o. [adresa] na ime ED za razdoblje od 01.02.2015.g. do 31.05.2018.g., uvidom u podatke Jedinstvenog registra osoba MUP Republike Hrvatske , izjavu od 04. rujna 2018.g. koja je ovjerena u potpisu ED br. OV-5203/2018 od 04. rujna 2018.g.. saslušanjem svjedoka ND, ĐD i EDD , te saslušanjem predlagateljice ED i protustranke ad.2. HD.

    Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

    5. Prijedlog nije osnovan.

    6. Po odredbi čl. 11. st.1. i st. 2. Obiteljskog zakona ( "Narodne novine" br. 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023, dalje ObZ) učinci izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja je trajala najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava ove pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

    7. Pravni interes predlagateljice ED za vođenje ovog postupka proizlazi iz odredbe čl. 22. st. 1. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/13,151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, dalje ZMO) prema kojim odredbama je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji i to udovica, odnosno udovac, a pod članom obitelji iz stavka 1. točke1. ovog članka ima se smatrati i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živi u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, s tim da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

    8. U konkretnom slučaju , obzirom na pravni interes predlagateljice, za utvrđenje postojanja predmetne izvanbračne zajednice primjenjuje se odredba čl.22. ZMO-a kao "lex specialis", a u odnosu na odredbu ObZ-a.

    9. Nesporno je među strankama da je pok. TD ( Jere ) Lasinović umro **.**.2020. ( vidljivo iz podataka u JRO MUP RH).

    10. Predlagateljica ED je u iskazu navela da je izvanbračnu zajednicu sa pok. TD započela 21. kolovoza 2008. godine, na dan kada je otišla u mirovinu i po njihovu dogovoru preselila se kod njega u stan u [adresa] na adresi [adresa], ali je dodala da na toj adresi nikad nije imala prijavljeno prebivalište. U tom stanu da su živjeli zajedno neprekidno sve do 04. rujna 2018. godine kada da je ŽD odveden iz stana i smješten u hospicij u Brezovici, kraj Zagreba, gdje da ga je smjestio sin HD.

    10.1. Rekla da je da se prije toga kod pok. ŽD se počela razvijati bolest, pa da je imao problema sa sinusima radi čega je bio na operaciji u Zagrebu u Poliklinici "Sinteza" , nakon čega da mu se zdravlje naglo pogoršalo i da je dobio dijagnozu Alzheimera koji je bio vrlo progresivan pa da se više nije bila u stanju sama brinuti o njemu, da se obratila Centru za socijalnu skrb u Šibeniku koji da je stupio u kontakt sa njegovim sinom, ovdje protustrankom ad.2. HD. Nakon što je pok. ŽD smješten u ustanovu ona da se iselila iz njegovog stana, točnije da ju je njegov sin deložirao na vrlo grub način, pa da se vratila stanovati u svoj stan na adresi [adresa].

    10.2. Kazala je da je točno je da potpisala izjavu HD ali u teškom i nesvjesnom stanju, pod sedativima, te da nije bila svjesna što potpisuje, ali da je točno da je od njega primila iznos od 5.000 eura kao isplatu na ime njezina uloženog novca u stan ŽD jer su zajedno kupili više kućanskih uređaja ( stroj za pranje rublja, perilica suđa, TV, hladnjak i sl.), a koje stvari nije uspjela pa ni sve svoje osobne stvari. Dok je ŽD bio smješten u ustanovi ona da ga je posjetila u studenome 2018. godine, a nakon toga da je svakodnevno kontaktirala telefonom i raspitivala se o njegovom stanju. On da je umro **.**.2020. o čemu je obavijestila socijalna radnica iz Brezovice, te misli da je umro u bolnici. Njegovu sahranu da je organizirao i platio sin HD, a ona nije bila navedena na osmrtnici kao ožalošćena.

    10.3. Rekla je da dok su živjeli zajedno da su zajedno financijski ulagali u određene stvari ali nije imala punomoć na njegov račune nego je svatko ima svoj račun, te dok je bio smješten u Brezovici da ne zna koliki je bio trošak njegova smještaja jer da ona nije financijski ni na drugi način skrbila o njemu osim što je zvala telefonom, te da pretpostavlja da je te troškove plaćao sin HD. Dodala je i da zna da je proveden ostavinski postupak iza smrti pok. ŽD i u tom postupku nije sudjelovala jer nije ni znala kada se proveo niti ju je tko zvao, a ni ona se ni javila u taj postupak kao njegova izvanbračna supruga.

    11. Kao dokaz postojanja izvanbračne zajednice predlagateljica je predložile svjedoke ND, ĐD i E koje svjedokinje nisu imale naporednih saznanja o zajednici života između ED i pok. TD. Iz njihovih iskaz je utvrđeno su im bili samo poznanici, te nisu imali bliski uvid u njihov način života i zajednicu jer su se s njima viđali uglavnom u javnom prostoru ili nekim zajedničkim druženjima, te kao susjedi. Ono što su svjedoci potvrdili jest da su viđali predlagateljicu s pok. TD, te da su znali za njegovu bolest jer da im je predlagateljima o tome govorila.

    12. Tako je svjedokinja ND rekla da im je viđala na stubištu zgrade gdje i ona stanuje i ima odvjetnički ured, gotovo svakodnevno i to nekih 2-3 godine, a nakon što je pok. TD smješten u dom u Brezovici da predlagateljicu više nije viđala.

    13. Svjedokinja ĐD je rekla da joj je predlagateljica bila pacijentica, iz njezinih pričanja da je saznala da zajedno stanuju, da ih je viđala zajedno u izlascima, da je to trajalo 10 godina, te da je pok. ŽD vidjela zadnji put možda dvije godine prije nego je umro, ali da nije znala da je bio smješten u dom izvan [adresa].

    14. Svjedokinja AD je rekla da je s pok. ŽD bila kućni prijatelj više od 50 godina , da zna da mu je supruga umrla 1999.g., a da je s predlagateljicom vezu počeo 2005.godine a kada su počeli zajedno živjeti da ne zna jer da je nakon odlaska u mirovinu ona odselila u Zagreb. Zna da je pok. ŽD imao dijagnozu Alzheimerove bolesti i da se predlagateljica brinula o njemu dok nije bio smješten u dom u Brezovici.

    15. Dakle, ove svjedokinja su potvrdile ono što među strankama nije sporno- da su predlagateljica ED i pok. TD živjeli zajedno kao neudata žena i udovac, sve do 2018.g. kada je on bio smješten u Dom u Brezovici.

    16. Protustranka ad.2. HD, sin i jedini zakonski nasljednik pok. TD , nije osporavao da je predlagateljica s njegovim ocem živjela u zajednici do 04. rujna 2018.g, ali je tvrdio da je tog dana ta zajednica prekinuta.

    17. U iskazu je rekao da ne znam što sa pravne strane znači termin izvanbračne zajednice ali da može potvrditi da su njegov pok. otac ŽD i predlagateljica jedno razdoblje zajedno živjeli u njegovom stanu. Rekao je da mu je majka umrla vrlo mlada, da je s ocem imao jako dobar i prisan odnos dok u njegov život nije ušla predlagateljica, negdje 2008. godine, kada su se postepeno počeli udaljavati. Vidio je da je predlagateljica u stanu oca imala svoje osobne stvari ( odjeću i osobne potrepštine) da su se zajedno hranili a pretpostavlja da je ona tu i prespavala, s tim da je vidio da ona odlazi i u svoj stan. Kada se počela razvijati očeva bolest, da se počeo s ocem ponovo zbližavati jer ga se zvala predlagateljica kada ga je trebalo odvesti u bolnicu, da je imao dijagnozu Alzheimerove demencije, vrlo progresivne, da je bio u kontaktu sa Czss u [adresa] i neurologom dr. Gulinom, po čijem savjetu da je provedeno psihijatrijsko vještačenje oca.

    17.1. Rekao je da se dana 04. rujna 2018. godine predlagateljica iselila iz stana njegova oca i vratila u svoj stan, pa da je tog dana prestao njihov zajednički život. Kad je tog dana preuzeo oca , po njegovom viđenju što se tiče skrbi, otac da je bio higijenski u vrlo lošem stanju, a glavna sestra u Brezovici da mu je rekla da po njegovom ponašanju, da joj se čini da je on bio "zlostavljana osoba".

    17.2. Rekao je da je 04. rujna 2018.g. predlagateljici, na njezino traženje, na ruke isplatio iznosom od 5.000 eura koji iznos nije bio za kupljene uređaje u stanu oca kako je ona navela, neko da je ona, preko odvjetnice Ivone Perišić Rošić, inzistirala da joj se taj iznos isplati te da je predlagateljica ovjerila priloženu ispravu kod javnog bilježnika, pa da je sigurno tada znala što potpisuje. Od očeva smještaja u ustanovu više nije imao kontakta sa predlagateljicom, osoblje da mu je reklo da je jednom bila u posjeti.

    17.3. Nakon što se predlagateljica iselila , on da je organizirao smještaj oca u Domu za sarije i nemoćne osobe u Brezovici kod Zagreba u kojoj ustanovi da je otac boravio do svoje smrti 21. siječnja 2020.g., smještaj u toj ustanovi da je osobno plaćao oko 10.000,00 kuna mjesečno, da je otac umro u bolnici u Zagrebu , te da je on organizirao i platio očevu sahranu , ne zna je li predlagateljica bila na sprovodu ali nije bila navedena u osmrtnici kao ožalošćena te nije bila među osobama kojima se izražava sućut za pokojnika.

    17.4. Iza pok. oca ŽD da je proveden ostavinski postupak i doneseno rješenje o nasljeđivanju, a predlagateljica u tom postupku da nije imala status izvanbračne supruge niti se javila u taj postupak.

    18. Kao dokaz da je između predlagateljice i njegova oca prestala zajednica života skoro dvije godine prije njegove smrti , protustranka HD je priložio pisanu izjavu ED od 04. rujna 2018.g. , koja je ovjerena kod javnog bilježnika Alise Kale u [adresa] br. OV-5203/2018 od 04. rujna 2018.g.

    19. Iz predmetne izjave nedvojbeno je proizašlo da je voljom predlagateljice dana 04. rujna 2018. g prestala njezina izvanbračna zajednica s pok. TD.

    20. Prema sadržaju izjave vidljivo je da je ED potvrdila da je njezina izvanbračna zajednica s pok. ŽD započela 2008.g. i trajala 10 godina do 04. rujna 2018.g. do kada su zajedno živjeli u njegovom stanu, kao i da prestaje u trenutku potpisa te izjave, kojeg dana da se iselila iz tog stana sa svim svojim stvarima koje je donijela prilikom useljenja, te predala ključeve stana HD. Utvrđeno je da za trajanja izvanbračne zajednice zajedno nisu stekli ni nepokretnu ni pokretnu imovinu, da pok. ŽD posljednjih nekoliko godina nije bio sposoban samostalno voditi brigu o sebi i svojim potrebama, da mu je dijagnosticiran Alzheimerova demencija a da ona zbog svoje dobi i zdravstvenog stanja nije u mogućnosti brinuti se o njemu, te da napušta njihovu zajednicu a brigu o TD prepušta njegovu jedinom sinu HD .

    21. Potpisom izjave potvrdila je da joj je na ime življenja u izvanbračnoj zajednici sa LD isplaćen iznos od 5.000,00 € te da nema nikakvih daljnjih potraživanja na ime izvanbračne zajednice niti će ih potraživati.

    22. Slijedom iznesenog činjeničnog stanja proizašlog iz izvedenih dokaza, nedvojbeno je utvrđeno je da je između predlagateljice ED i pok. TD, postojala izvanbračna zajednica , u koju je predlagateljica stupila kao neudata žena a pok. TD kao udovac, i da je trajala od 2008.g. do dana 04. rujna 2018.g. kada je prestala iseljenjem predlagateljice iz njegova stana i primanjem isplate iznosa od 5.000,00 € od njegova sina HD , koji je preuzeo daljinu brigu i skrb za pok. oca.

    23. Kako je po navedenom čl. 22. st. 1. i st. 3. ZMO-a , zakonom propisani uvjet da bi se ostvarilo pravo izvanbračnog druga kao člana obitelji na obiteljsku mirovinu, taj da je izvanbračni drug s osiguranikom ili s korisnikom mirovine živio u zajedničkom kućanstvu do njegove smrti, utvrđeno je da konkretno nije ostvarena taj uvjet jer je njihova zajednica življenja u zajedničkom kućanstvu prekinuta **.**.2018. a pok. VD umro je dana 21. siječnja 2020.g.

    24. Mada je predlagateljica za predmetnu izjavu tvrdila da nije bila svjesna što potpisuje i da ju je potpisala " u teškom i nesvjesnom stanju", sud to nije utvrdio jer za tu tvrdnju nije pružila ni jedan dokaza niti su izvedeni dokazi na to upućivali ( ni na indikativan načina) , već je činjenica da je premetnu izjavu predlagateljica podnijela na ovjeru javnom bilježnik koji ju je i ovjerio, kao i da je zadržala primljeni novac, te predmetnu izjavu nije osporavala ili pobijala.

    25. Osim toga, utvrđene su činjenice da nakon prekida njihove izvanbračne zajednice predlagateljica , slijedeće skoro dvije godine, više nije imala kontakta s pok. ŽD ( jednom ga posjetila neposredno nakon smještaja) niti je na bilo koji način sudjelovala u skrbi o njemu, nje ga materijalno pomagala ni emocionalno, nije sudjelovala u njegovoj sahrani niti je sudjelovala u ostavinskom postupku koji se proveo iza njegove smrti, koje činjenice dodatno potvrđuju da je do prekida izvanbračne zajednice došlo puno prije smrti pok. ŽD, u vrijeme kada to tvrdi protustranka ad.2..

    26. Dokazi koje je ponudila predlagateljica, su išli u pravcu dokazivanja da je između nje i pok. ŽD postojala izvanbračna zajednica u razdoblju 2008. do 2018.g. , što protustranka ad.2. nije ni osporavao, ali za odluku suda bilo je odlučno jesu li ostvarene sve zakonske pretpostavke iz čl. čl. 22. st. 1. i st. 3. ZMO-a koji se ovdje primjenjuje kao lex specialis obzirom da je pravni interes predlagateljice za ovaj postupak-ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu, pa kako je utvrđeno da zakonske pretpostavke nisu ispunjene to je odbio prijedlog i riješio kao u izreci.

    27. U odnosu na protustranku ad.1. HZMO, Područni ured u Šibeniku sud je odbio prijedlog odlučujući po sudskoj praksi i zauzetom pravnom stavu u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev 1639/2018 od 02. veljače 2022.g. , ponovno pozivom na čl. 22.st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/13,151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21) jer po toj odredbi i HZMO nije pasivno legitimiran.

    27.1. U skladu sa čl. 436. ObZ-a kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, stav je da se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranka sječe, utvrđuju u odnosu na osobe koje imaju određena naslijeđena prava u odnosu na osobu koja je umrla što je konkretno protustranka ad.2. HD , kao jedini zakonski nasljednik iza pok. TD.

    28. Iz navedenih razloga riješeno je kao u izreci.

    U Šibeniku, 22. siječnja 2025.

    S U T K I NJ A

    Melina Gulin Pavlaković

    Pouka o pravnom lijeku:

    Protiv ovog rješenja žalba se može ponijeti u roku od 15 dana od dana primitka pisanog optravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

    DN-a :

    - Predlagateljica ED, [adresa],

    - Protustranka ad 1) HZMO PU Šibenik,

    - Protustranka ad.2. HD, [adresa].

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.