Broj: Ppž-9814/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Anđe Ćorluka članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. pravne osobe Lupus zaštitta d.o.o. i dr., zbog prekršaja iz čl. 96. st. 1. t. 27. u vezi st. 3. Zakona o privatnoj zaštiti („Narodne novine“, broj 16/20.), odlučujući o žalbi okr. pravne osobe Lupus zaštitta d.o.o. i okr. odgovorne osobe FS podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama od 15. listopada 2021., broj: 97. Pp-6035/2021-7, u sjednici vijeća održanoj 22. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se osnovanom žalba okr. pravne osobe Lupus zaštitta d.o.o. i okr. odgovorne osobe FS, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama od 15. listopada 2021., broj: 97. Pp-6035/2021-7 proglašeni su krivim okr. pravna osoba Lupus zaštita d.o.o. i okr. odgovorna osoba FS, da su, na način činjenično opisan u izreci presude počinili prekršaj iz čl. 42. st. 1. t. 35. i vezi st. 2. Zakona o računovodstvu, za koji je okr. pravnoj osobi na temelju tog zakonskog propisa, a primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna 1.000,00 eura/7.534,50 kuna a okr. odgovornoj osobi FS novčana kazna 100,00 eura/753,45 kuna, koje kazne su dužni platiti u roku 15 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečenih novčanih kazni, uz obavezu na naknadu paušalnog troška prekršajnog postupka 30,00 eura/226,04 kune, svaki okrivljenik.

2.Protiv te presude okrivljenici su po branitelju odvjetniku Jošku Biliškovu podnijeli žalbu zbog bitnih postupovnih povreda, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede materijalnog prekršajnog prava i odluke o prekršajno-pravnoj sankciji, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na prvostupanjsko odlučivanje.

3.Žalba je osnovana.

4.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.,114/22.) ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje okrivljenici navode u žalbi i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da osnovano okrivljenici pobijaju prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, jer je izreka presude nerazumljiva i proturječna sama sebi i razlozima presude.

5.Osnovano se ističe žalbom da postoji proturječje između činjeničnog opisa djela i pravne kvalifikacije djela. Naime, prema činjeničnim opisom djela okrivljenici o zasnivanju radnog odnosa sa zaštitarima nisu izvijestili Ministarstvo, a djelo je pravno kvalificirano kao prekršaj iz čl. 42. st. 1. t. 35. i st. 2. Zakona o računovodstvu. Međutim, navedenom odredbom je propisano da će se kazniti poduzetnik, odnosno pravna i fizička osoba, ako ne dostavi Financijskoj agenciji financijske izvještaje i dodatne podatke za nadzorne, statističke i druge potrebe u skladu s čl. 32., st, 1. i 2. Zakona o računovodstvu.

5.1.Slijedom navedenog, u pravu su žalitelji da je iz navedenog sasvim razvidno postojanje proturječja između činjeničnog opisa djela i pravne kvalifikacije djela te da se činjenični opis ne može podvesti pod pravnu kvalifikaciju djela, a što izreku pobijane presude čini proturječnom i nerazumljivom, tako da se presuda ne može ispitati, već je, zbog postojanja bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, treba ukinuti.

6. Međutim, bez obzira što je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, ovaj drugostupanjski sud smatra potrebnim očitovati se i u odnosu na bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. istog Zakona, koje se ističu žalbom.

7.Prvenstveno, svi žalbeni navodi u odnosu na primjenu čl. 161. Prekršajnog zakona više nisu od značaja, budući da je navedenim člankom propisano postupanje suda u fazi ispitivanja optužnog prijedloga, slijedom čega u ponovljenom postupku sud više nije ovlašten postupati u smislu navedene zakonske odredbe.

8. Žalbom se ističe da u ovom predmetu nikada nije otvorena glavna rasprava, iako je čl. 170. Prekršajnog zakona izričito propisano da glavna rasprava započinje njenim otvaranjem, a očito je da prvostupanjski sud nikada nije formalno započeo glavnu raspravu na propisani način, radi čega se u žalbi prigovara mjesnoj nadležnosti suda koji je odlučivao u predmetu.

8.1.U pravu su okrivljenici da je čl. 170. st. 1. Prekršajnog zakona propisano da glavna rasprava počinje njezinim otvaranjem, nakon čega se čita ili izlaže optužni prijedlog. Spisu predmeta prileži zapisnik o glavnoj raspravi od 19. listopada 2023. na kojem je navedeno da je započela u 13:00 sati, sudac je konstatirao pretpostavke za održavanje glavne rasprave, donio rješenje da će se rasprava provesti bez ispitivanja okrivljenika i bez prisutnosti ovlaštenog tužitelja, objavio sadržaj optužnog prijedloga i proveo dokazni postupak. Iz navedenog, bez obzira što formalno nije navedeno „otvara se glavna rasprava“, po ocjeni ovog suda, glavna rasprava je otvorena, a navedeni propust prvostupanjskog suda nije takvog značaja da bi utjecao na presudu. Budući da je čl. 102. st. 2. Prekršajnog zakona propisano da se nakon započinjanja postupka sud ne može proglasiti mjesno nenadležnim niti stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadležnosti, neosnovani su žalbeni navodi istaknuti u tom smjeru.

9. Međutim, druga je stvar da li su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za održavanje glavne rasprave u odsutnosti okrivljenika, za što sud nije dao razloge na raspravnom zapisniku, niti u obrazloženju presude.

9.1. Naime, čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona propisuje:

„(3) Ako na glavnu raspravu nisu došle uredno pozvane stranke i sudionici u postupku, glavna se rasprava može održati i donijeti presuda. Glavna se rasprava može održati bez nazočnosti okrivljenika ako njegovo ispitivanje nije potrebno i ako to nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.“

9.2.Utvrđujući pretpostavke za održavanje glavne rasprave 19. listopada 2023. sud nije konstatirao zašto će se glavna rasprava provesti bez ispitivanja okrivljenika i bez prisutnosti ovlaštenog tužitelja, odnosno da li su i zašto ispunjene pretpostavke da se glavna rasprava provede bez prisutnosti uredno pozvanih okrivljenika, branitelja okr. pravne osobe i tužitelja.

9.3.Nadalje, za održavanje glavne rasprave bez okrivljenika nužan je kumulativni uvjet, da njegovo ispitivanje nije nužno i nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje odluke o prekršaju. Taj uvjet podrazumijeva da su dokazi u spisu dostatni za donošenje pravilne i zakonite odluke o prekršaju i bez okrivljenikova ispitivanja, a što je u svakom konkretnom slučaju faktično pitanje i sudac je taj koji prosuđuje, međutim, u ovom slučaju na raspravnom zapisniku, ni u obrazloženju presude, sud nije dao nikakve razloge zašto smatra da ispitivanje okrivljenika nije potrebno i da to nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.

9.4.Iako, pogrešno, sud nije dao razloge za održavanje glavne rasprave bez nazočnosti okrivljenika, ni ovim propustom nije ostvarena bitna povreda iz čl. 195. st. 2. u vezi čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona, ukoliko su bile ispunjene pretpostavke za održavanje glavne rasprave.

10.Naime, neosnovano se žalbom navodi da je sud izvršio uvid u pisanu obranu okrivljenika mada nikakva pisana obrana okrivljenika ne prileži sudskom spisu budući da je okrivljenici nisu nikada iznijeli, jedino su podnijeli prigovor protiv prekršajnog naloga, a koja procesna radnja nije identična pisanoj obrani. Prema stanju spisa predmeta okrivljenici su, nakon primitka prekršajnog naloga, 29. listopada 2021. podnijeli zajednički prigovor i zajedničku pisanu obranu (list. 10. i 11.spisa) iz čijeg sadržaja proizlazi da su priznali prekršaj ukazujući na okolnosti počinjenja kao olakotne okolnosti.

10.1. Prema stanju spisa predmeta, opunomoćeni branitelj pravne osobe molio je odgodu ročišta glavne rasprave zakazane 30. ožujka 2023. zbog ranije preuzetih obaveza (koje ničim nije dokumentirao) i preuzimanja zastupanja FS, koju sud očito nije održao, iako to nije zapisnički konstatirao. Iduća glavna rasprava zakazana je za 19. listopada 2023. te je branitelj u spis dostavio podnesak posve identičnog sadržaja kao za raspravu 30. ožujka 2023.(svoje ranije preuzete obaveze nije ničim dokumentirao). Navedenu raspravu sud je održao i dovršio dokazni postupak. Slijedom navedenog, imajući u vidu da su u prekršajnom nalogu okrivljenici upozoreni sukladno čl. 109. a st. 1. t. 2. do 8. Prekršajnog zakona da mogu slobodno iznijeti svoju obranu ili dostaviti pisanu obranu, da se imaju pravo braniti sami ili uz pomoć branitelja, ali da se zbog nedolaska branitelja na raspravu odnosno ročište isti neće odgoditi, time da branitelj nemogućnost dolaska nije ničim dokumentirao te cijeneći da je spisu priležila pisana obranu okrivljenika, prvostupanjski sud je osnovano proveo glavnu raspravu bez uredno pozvanih okrivljenika, čime nije povrijeđeno njihovo pravo na obranu.

11. Međutim, upozorava se prvostupanjski sud da se zapisnik o glavnoj raspravi vodi o svakoj poduzetoj postupovnoj radnji (čl. 169. st. 1. Prekršajnog zakona), pa i kada je glavna rasprava odgođena, a ima za svrhu da se sadržajno zabilježi poduzeta postupovna radnja koja kasnije u tijeku postupka ima značenje dokaza o poduzetoj postupovnoj radnji i značenje javne isprave. Nadalje, čl. 179. st. 2. Prekršajnog zakona propisano je da se presuda donosi i javno objavljuje u ime Republike Hrvatske, a čl. 169. st. 7. istog Zakona, da se u zapisnik o glavnoj raspravi unosi potpuna izreka presude, uz naznaku je li javno objavljena, a izreka presude u zapisniku o glavnoj raspravi je izvornik presude. Međutim, prvostupanjski je su u ovom predmetu propustio postupati u skladu s navedenim odredbama Prekršajnog zakona. Također, sud je propustio na raspravnom zapisniku, kao i u obrazloženju presude navesti razloge za primjenu čl. 167. st. 3. i 5. Prekršajnog zakona.

12. U ponovljenom suđenju prvostupanjski će sud provesti sve već provedene dokaze, po potrebi i druge, otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, pravilno primijeniti postupovne odredbe Prekršajnog zakona na koje je ukazano ovim rješenjem te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

13. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 22. siječnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v. r. Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 6 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.