REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-4201/2024

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. BT, zbog prekršaja iz čl. 70. st. 1. t. 12. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 94/18., 42/20. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 14. veljače 2024., broj 28. Pp-1995/2021-15, u sjednici vijeća održanoj 22. siječnja 2024.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okr. BT, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 14. veljače 2024., broj Pp 28. Pp-1995/2021-15od 19. svibnja 2024., broj 28. Pp-1995/2021-15, proglašen je krivim okr. BT da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 70. st. 1. t. 12. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, za koji mu je izrečena novčana kazna 200,00 eura, koju je dužan platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezan je i na naknadu troškova prekršajnog postupka 60,00 eura.

2. Protiv te presude žalbu je podnio okrivljenik, osobno, iz svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se žalba prihvati i pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi od optužbe, a podredno da se predmet vrati na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da okrivljenik osnovano pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, prigovarajući ocjeni izvedenih dokaza od strane prvostupanjskog suda i sukladno tome pogrešnom zaključku o njegovoj krivnji.

4.1. Okrivljenik u žalbi navodi kako je sud pogrešno zaključio kako okrivljenik predmetne zgode nije postupao u krajnjoj nuždi.

5. Okrivljeniku se stavlja na teret da je na javnom mjestu upotrijebio vatreno oružje te njime usmrtio bika, na način i u mjestu opisanom u činjeničnom opisu optužbe.

5.1. Okrivljenik je u obrani isticao da je bik pobjegao iz utovarne prikolice koja se nalazila u dvorištu klaonice, napadao je zaposlenike kroz prozor, zabijao se u kapiju i zid, da je bik bio opasan, oštetio vozila, da su sve poduzete mjere da se bika zaustavi bile bezuspješne, pobjegao je na livadu, pa da je jedini način izbjegavanja opasnosti za imovinu i ljude bila uporaba vatrenog oružja odnosno da se okrivljenik nalazio u stanju krajnje nužde.

6. Člankom 19. Prekršajnog zakona propisano je da nema prekršaja kad je počinitelj ostvario njegova propisana obilježja radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je učinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo."

7. Prvostupanjski sud u t. 15. i 17. obrazloženja pobijane presude navodi: "Okrivljenikovi navodi u navedenome smislu su paušalni, te niti iz jednoga navoda njegove obrane i završne riječi ne proizlazi stvarna opasnost za sebe ili drugoga. Nema niti istodobnosti, obzirom da je prema navodima okrivljenika lovačka puška kojom je pucao u bika bila u kući vlasnika klaonice JT, koji je išao kući po pušku, a potom su se njih dvojica vozilom kretali po selu, poljoprivrednim površinama, javnim površinama, a sve u potrazi za bikom. Prema navodima okrivljenika prošlo je oko 15 minuta. Između vremena nastanka opasnosti i vremena njezina otklanjanja mora postojati istodobnost, da bi se uopće moglo govoriti o krajnjoj nuždi...Osim toga, u konkretnom slučaju nema neminovnosti, jer pucanje iz lovačkog oružja na životinju nije bilo neizbježno, obzirom da se je primjerenim sputavanjem ili omamljivanjem s pomoću odgovarajuće opreme moglo kontrolirati voljne pokrete životinje".

7.1. Međutim, pogrešan je zaključak suda da nije postojala stvarna i izravno predstojeća opasnost. Radi se nesumnjivo o opasnoj životinji koja se slobodno kretala javnim površinama i bila bez nadzora, pa je postojala opasnost da dođe u kontakt s ljudima, uzimajući u obzir i činjenicu da je kretanje tako opasne životinje napredvidivo i da vrlo brzo može doći na neko drugo mjesto.

7.2. Nadalje, prvostupanjski sud treba utvrditi je li se opasnost na drugi način mogla otkloniti. Iz obrane samog okrivljenika nije jasno je li predmetne zgode postojala mogućnost upotrebe puške za uspavljivanje bika, tj. je li veterinar, koji prema iskazu okrivljenika ima sa sobom i pušku za uspavljivanje, bio prisutan samom bijegu bika iz dvorišta. Naime, u t. 4. obrazloženja presude stoji sljedeće: "Na poseban upit tužitelja okrivljeniku da li je imao neko drugo sredstvo za uspavljivanje ili omamljivanje životinje okrivljenik je iskazao da oni takvo sredstvo u firmi nemaju, a ono djeluje 15-tak minuta. Oni jedino u boksu imaju sredstva za omamljivanje, ali taj bik do boksa nije došao. Na poseban upit suda da li su zvali veterinara iskazujem: Veterinar je bio u krugu dvorišta, ali nije mogao izaći van, ali mislim da veterinar ima pušku za uspavljivanje. Na dalji upit okrivljenik iskazuje da veterinarskog inspektora nisu zvali prije nego su usmrtili bika, pozvali su ga poslije.". Navedeni dio obrane okrivljenika je potpuno kontradiktoran i nejasan, pa iz toga nije razvidno je li veterinar bio u blizini ili ne. Budući da i obrane okrivljenika proizlazi da je prošlo određeno vrijeme otkad je okrivljenik otišao po pušku kojom je usmrtio bika pa sve do samog usmrćivanja bika, ključno je ispitati mogućnost je li se za to vrijeme moglo doći do puške za uspavljivanje kojom bi se otklonila opasnost koja je prijetila. Stoga treba ispitati dostupnost puške za uspavljivanje, odnosno eventualno u kojem roku bi se ista mogla upotrijebiti, radi ocjene je li se opasnost koja je prijetila na taj drugi način mogla otkloniti.

8. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud nije pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke, zbog čega je prvostupanjsku presudu, trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.

9. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, po potrebi i nove, te će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

10. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 22. siječnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Slavonskom Brodu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.