REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-3509/2024-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom sudaca Branke Ćiraković, predsjednice vijeća, dr. sc. Srđana Šimca, suca izvjestitelja i Draženke Deladio, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D4I gradnja d.o.o., za građenje, Zagreb, Kikićeva 18, OIB: 12927855512, kojeg zastupa punomoćnica Tamara Barišić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu BARIŠIĆ I PARTNERI, Zagreb, Argentinska 4 i tuženika STEININGER ARCHITECTURE gmbh, Beč, Schubertring 4, Republika Austrija, OIB: 81139785987, kojeg zastupa punomoćnica mr. sc. Natalija Lacmanović, odvjetnica u Zagrebu, Prolaz sestara Baković 3/III, radi isplate iznosa od 74.323,95 EUR, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude zbog ogluhe Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1933/2020-8 od 21. travnja 2022., u sjednici održanoj 22. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda zbog ogluhe Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1933/2020-8 od 21. travnja 2022. i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom zbog ogluhe od 21. travnja 2022. prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev i naložio tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka.

2. Tuženik je protiv ove presude podnio žalbu i prijedlog za povrat u prijašnje stanje navodeći da mu tužba nije uredno dostavljena i da je prvostupanjski sud kod donošenja pobijane presude pogrešno primijenio odredbe Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), umjesto odredbe Uredbe 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima (dalje: Uredba).

3. Prvostupanjski sud je odbacio tuženikov prijedlog za povrat u prijašnje stanje kao nedopušten (čl. 117. st. 2. ZPP-a), ukazujući na to da pitanje dostave predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka u odnosu na koji se sukladno odredbi ZPP-a može podnijeti samo pravni lijek, a ne i prijedlog za povrat (čl. 354. st. 1. t. 6. ZPP-a). Tuženik je protiv tog rješenja podnio žalbu ponavljajući u njoj jednake razloge kao i u žalbi protiv presude zbog ogluhe. To rješenje je potvrđeno rješenjem ovog suda poslovni broj Pž-3509/2024 od 22. siječnja 2025.

4. Tužitelj je u odgovoru na tuženikovu žalbu osporio osnovanost njenih žalbenih razloga i usprotivio se prijedlogu za povrat.

5. Tuženikova žalba protiv presude zbog ogluhe je osnovana.

6. Nakon što je pobijana presuda ispitana na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a), u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da ona nije pravilna i zakonita.

7. Prvostupanjski sud je presudu zbog ogluhe donio nakon što je pri dostavi tužbe tuženiku na odgovor propustio primijeniti Uredbu, čime je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 5. ZPP-a na što tuženik upućuje u žalbi. Prvostupanjski sud nije pravilno zaključio da su ispunjeni sve zakonom propisane pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe iz odredbe čl. 331.b ZPP-a. U st. 1. t. 1. te odredbe propisano je da će sud donijeti presudu zbog ogluhe ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu, uz uvjet (između ostaloga) ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni.

8. Za dostavu sudskih i izvansudskih pismena u zemlje članice EU doista je pravno relevantna Uredba, a ne ZPP. Ova Uredba se primjenjuje izravno bez potrebe da se implementira u domaće zakonodavstvo. Odatle i obveza domaćih sudova da i kod dostave presude zbog ogluhe postupaju sukladno odredbi čl. 19. st. 1. Uredbe.

9. Cilj ove Uredbe je da se uspostavi ravnoteža između interesa tužitelja i tuženika u parničnom postupku. Tuženik ako je s područja druge države članice također mora biti informiran o svim detaljima postupka kako bi se u njega mogao ravnopravno upustiti. Pored toga, jezik na kojemu se tuženiku daje određena informacija o postupku koji je protiv njega pokrenut, važan je i nezaobilazan element ravnoteže u pravima između tužitelja i tuženika, posebno kada je riječ o postupcima s prekograničnim međunarodnim elementom.

10. I konačno, svako postupanje mimo ove Uredbe kod izravne dostave sudskih pismena od strane državnog tijela jedne države na teritorij druge države članice EU, u naravi predstavlja povredu suvereniteta, što se primjenom ove Uredbe svakako želi izbjeći.

11. Sudska pismena (čl. 4. Uredbe) se u drugu državu članicu dostavljaju na standardiziranom obrascu iz Priloga 1 i standardni obrazac mora biti ispunjen na jeziku države prijema obrasca (čl. 4. st. 3.).

12. Pored navedenog, premda tijelo otpreme nema obvezu prevesti pismeno koje dostavlja, zbog pravilnog ostvarivanja prava u parničnom postupku, zbog poštivanja prava na pošteno suđenje i zbog poštivanja načela kontradiktornosti postupka, otpremno tijelo ima obvezu upozoriti osobu koja zahtijeva otpremu da je primatelj pismena ovlašten odbiti primitak pismena koje se dostavlja, ako ono nije sastavljeno na jeziku kojeg adresat razumije ili na jeziku države članice primateljice (čl. 8. st. 1. Uredbe).

13. Kako je prvostupanjski sud kod donošenja presude zbog ogluhe propustio primijeniti odredbe Uredbe koja se u ovom slučaju izravno primjenjuje, to je tuženikova žalba osnovana.

14. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci (čl. 368. st. 1. ZPP-a).

15. U nastavku postupka, prvostupanjski sud će sukladno uputama iz ovog rješenja pravilno izvršiti dostavu tužbe tuženiku uz poziv na odgovor na tužbu te potom nastaviti s postupanjem u ovoj pravnoj stvari.

Zagreb, 22. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća

Branka Ćiraković