Broj: Ppž-11025/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Anđe Ćorluka članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. GH, zbog prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“, broj: 85/08. i 112/12 odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave brodsko-posavske, Policijske postaje Okučani, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški od 4. listopada 2022., broj: 33 Pp-1552/2021-5, u sjednici vijeća održanoj 22. siječnja 2025.,

p r e s u d i o     j e

I. U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave brodsko-posavske, Policijske postaje Okučani, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda na način da se izriče:

Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.,114/22.) okr. GH (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da bi :

- 17. travnja 2021. u 15,30 sati u mjestu Gornji Varoš kbr. 116a, općina Stara Gradiška, u namjeri povrede dostojanstva, a s ciljem prouzročenja straha, stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja, na temelju razlike u nacionalnom podrijetlu, vjeri, jeziku, političkom uvjerenju, te uslijed narušenih međuljudskih odnosa, okrivljena GH verbalno napala svoju susjedu, NH, s prebivalištem u [adresa], na način da je istu vrijeđala riječima: "…Četnikušo…četnikušo…četnikušo…" ponavljajući to više puta. U jednom trenutku GH je podigla obje ruke i istima pokazivala tri prsta prema NH,

- čime bi počinila prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije

II. Uslijed gornje odluke žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave brodsko-posavske, Policijske postaje Okučani je bespredmetna.

III. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

Obrazloženje

1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški od 4. listopada 2022., broj: 33 Pp-1552/2021-5 na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona okr. GH oslobođena je optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci počinila prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava brodsko-posavska, Policijska postaja Okučani je podnio žalbu zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i novom presudom okr. GH kazni sukladno zakonskim odredbama.

3.Žalba je bespredmetna.

4.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava.

4.1.Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se okr. GH optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude (a jednako i u optužnom prijedlogu), a za koje je u nedostatku dokaza oslobođena optužbe po prvostupanjskom sudu, po propisu nije prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

5.Naime, iz činjeničnog opisa djela za koje se okr. GH optužuje ne proizlaze zakonska obilježja prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

5.1.Čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisuje da će se kazniti za prekršaj tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo,

5.2.Dakle, da bi se radilo o prekršaju iz čl. 25. citiranog Zakona moraju biti ispunjena dva elementa:

1.da je počinitelj postupao s ciljem (izravna namjera) prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju spolnoj orijentaciji

2.da je takvim postupanjem počinitelj povrijedio tuđe dostojanstvo

5.3.Dakle, prouzročenje straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja i povreda dostojanstva drugome odlučne su činjenice odnosno konstitutivni elementi koji čine biće tog prekršaja i bez kojih se ne može raditi o prekršaju uznemiravanja u smislu čl. 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

S obzirom da je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog sve odlučne činjenice moraju nužno biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

Stoga, u ovoj situaciji oba gore navedena elementa moraju, kao biće djela, biti opisana u činjeničnom opisu prekršaja.

6. Međutim, u činjeničnom opisu prekršaja u optužnom prijedlogu i pobijanoj presudi ne navodi se da bi okrivljenica svojim opisanim postupanjem povrijedila tuđe dostojanstvo, slijedom čega u činjeničnom opisu djela u izreci pobijane presude (a jednako je u optužbi) nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata bića prekršaja. Naime, u činjeničnom opisu prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije mora bit naznačeno da je počinitelj povrijedio tuđe dostojanstvo, a ne da je imao namjeru povrijediti dostojanstvo, kao u konkretnom slučaju. Iz navedenih razloga, djelo za koje se okrivljenica optužuje i oslobađa optužbe u nedostatku dokaza, po propisu nije prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije te je trebalo u povodu žalbe tužitelja preinačiti pobijanu presudu i izreći presudu kojom se okr. GH na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona oslobađa optužbe za prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

7.Uslijed takve odluke žalba tužitelja je bespredmetna, dok troškovi prekršajnog postupka, sukladno odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

8.Iz navedenih razloga, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 22. siječnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić,v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Slavonskom Brodu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenicu i tužitelja.