Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-1914/2024

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Marija Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika IĆ, zbog prekršaja iz čl. 10. st. 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti ("Narodne novine", broj 61/11, 66/19), odlučujući o žalbi okrivljenika IĆ podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog sud u Zagrebu, Poslovni broj: 17. Pp-9293/2023 od 12. siječnja 2024. na sjednici vijeća održanoj dana 22. siječnja 2025. ,

r i j e š i o j e:

Povodom žalbe okrivljenika IĆ, a po službenoj dužnosti ukida se pobijana presuda i predmet vraća na provođenje novog postupka i odluku.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom presudom okrivljenik IĆ je zbog prekršaja iz čl. 10. st. 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 600,00 EUR.

2. Istom odlukom oduzeta je od okrivljenika imovinska korist u iznosu od 33.18 eura te je oslobođen plaćanje troškova prekršajnog postupka.

3. Protiv navedene presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, kako to i sadržaja žalbe proizlazi.

4. Odlučujući povodom navoda žalbe i u smislu članka 202. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15 .,70/17 ., 118/18 i 114/22), i članka 195. stavak 1. točka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, ovaj Sud je našao da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 10. Prekršajnog zakona, na koju pazi po službenoj dužnosti.

5. Iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da sud saznanja o odlučnim činjenicama crpi prvenstveno iz iskaza svjedoka ŽĆ više tržišne inspektorice, dok iz sadržaja iskaza svjedoka ŽĆ koji je dan na glavnoj raspravi proizlazi da je inspektorica u tijeku inspekcijskog nadzora iz razgovora sa osumnjičenikom HĆ došla do saznanja o odlučnim činjenicama iz kojih proizlaze bitna obilježja inkriminiranog djela prekršaja a to su da je okrivljenik na način i pod uvjetima opisanim u činjeničnom opisu djela pružao usluge parkiranja i naplaćivao pakiranje, te na taj način obavljaju djelatnost koje nije registrirao kod nadležnog tijela niti obavljanje djelatnosti prijavio poreznim tijelima.

6. Sukladno članku 158. stavak 2. Prekršajnog zakona tijela državne uprave mogu tražiti obavijesti od građana te poduzimati druge mjere sukladno propisima kojima je uređeno njihovo djelovanje , osim ako te mjere nisu u suprotnosti s ovim Zakonom ,a člankom 158. stavak 5. Prekršajnog zakona je propisano da se kao dokaz u prekršajnom postupku mogu koristiti zapisnici sačinjeni prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku ili posebnim propisima kojima se uređuje nadzor. Međutim, iz sadržaja navedenog zapisnika proizlazi da je IĆ dao usmenu obavijest a da prethodno nije upozoren na propisani način.

7. Sukladno članku 158. stavku 6. i 7. Prekršajnog zakona ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati osobe u svojstvu osumnjičenika ili svjedoka, ali isključivo sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju okrivljenika i svjedoka u prekršajnom postupku . Iz uvida u zapisnik o obavljenom nadzoru je vidljivo da prije davanja izjave nije bio upozoren na gore navedeni način ,bio je samo upozoren sukladno članku 158. stavak 6. Prekršajnog zakona na pravo na branitelja ali ne i sukladno čl. 171. st. 2. Prekršajnog zakona da nije dužan iskazivati i odgovarati na pitanja. Odredbom članka 171. stavak 8. Prekršajnog zakona propisano je: „Ako je postupljeno suprotno odredbama stavka 2. i 7. ovoga članka, iskaz okrivljenika ne može se upotrijebiti kao dokaz u prekršajnom postupku.''

8. Nadalje, odredbom članka 90. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano je da se nezakonitim dokazom smatraju dokazi pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo. Tako da je nezakonit dokaz i izvedeni dokaz koji je pribavljen na način koji je sam za sebe zakonit , ako dokaz proizlazi iz izvornog dokaza pribavljenog na nezakonit način ( tzv. plod otrovne voćke) . Dakle, razlog za nezakonitost dokaza u ovom slučaju leži u nezakonitosti pribavljenog izvornog dokaza. Ako izvorni dokaz nije zakonit , automatski nisu zakoniti izvori saznanja do kojih se došlo iz toga dokaza.

9. Slijedom navedenog iskaz inspektorice ŽĆ koji je dan na glavnoj raspravi a na temelju kojeg iskaza je donesena prvostupanjska presuda je nezakoniti dokaz a bitna povreda postupka iz članka 195 stavak 1. točka 10. Prekršajnog zakona na koji sud pazi po službenoj dužnosti je počinjena ukoliko se presuda temelji na nezakonitom dokazu.

10. Stoga je odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu koje će provesti novi postupak i donijeti novu valjano obrazloženu odluku koja se neće temeljiti na nezakonitom dokazu.

U Zagrebu 22. siječnja 2025.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Željko Kudrić, v.r.

Mario Soljačić, v.r.

Odluka se dostavlja se Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika i tužitelja.