Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-5596/2024
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Mladena Genca, predsjednika vijeća te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Mirjane Laljek kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe AGRAM LEASING d.o.o. i okrivljenih odgovornih osoba BC, ŽC i KC, zastupani po odvjetniku Stanislavu Ostojiću iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri iz Zagreba, zbog prekršaja iz članka 26. stavka 1. alineja 17. i stavka 2. Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. (»Narodne novine«, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15. i 52/16.), odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe AGRAM LEASING d.o.o., okrivljenih odgovornih osoba BC, ŽC i KC te tužitelja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: 6. Pp-18182/2022 od 27. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 22. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
I.Prihvaćanjem žalbe okrivljene pravne osobe AGRAM LEASING d.o.o. te okrivljenih odgovornih osoba BC, ŽC i KC, ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II.Žalba tužitelja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za sada je bespredmetna.
Obrazloženje
1.Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljena pravna osoba AGRAM LEASING d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe BC, ŽC i KC, proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 26. stavka 1. alineja 17. i stavka 2. Zakona o potrošačkom kreditiranju, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, te su na temelju članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona oslobođeni od kazne za opisano djelo prekršaja
2.Istom presudom okrivljenici su dužni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 eura, svaki.
3.Protiv prvostupanjske presude tužitelj i okrivljenici podnijeli su žalbe, i to tužitelj zbog odluke o prekršajno pravnim sankcijama i drugim pitanjima iz članka 198. stavka 1. Prekršajnog zakona, a okrivljenici putem branitelja zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede materijalnog prekršajnog prava i odluke o prekršajnoj sankciji.
4. Tužitelj u žalbi u bitnome navodi da je ispravno prvostupanjski sud u prekršajnom postupku utvrdio da su okrivljenici u odnosu na klijente okrivljene pravne
osobe postupili nezakonito kad su istima protupravno naplatili naknadu za prijevremenu otplatu kredita. Takav zaključak prvostupanjskog suda zasniva na inter alia i na materijalnim ispravama koje se nalaze u sudskom spisu. Međutim, prvostupanjski sud pogriješio je kada je u konkretnom slučaju, u odnosu na okrivljenike primijenio institut fakultativnog oslobođenja od kazne iz članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona, navodeći u obrazloženju pobijane presude kao razlog za takvu svoju odluku to što su nezakonite obračunate naknade naknadno ipak vraćene klijentima (točka 5. sudske odluke). Tužitelj u žalbi predlaže da se pobijana presuda preinači na način da se izrekne novčana kazna u zakonskim okvirima.
5. Okrivljenici u žalbi u bitnome navode kako je sud počinio povredu iz članka 195. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona jer je ročište za glavnu raspravu održano, iako nije bilo uvjeta za održavanje iste, dakle, bez nazočnosti svih okrivljenika, zbog čega su bili onemogućeni u tome da raspravljaju (da predlažu dokaze, ispituju svjedoke i sl.), a što je rezultiralo povredom jednog od osnovnih načela zajamčenih čl. 6. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i sloboda – raspravnog načela – načela saslušanja stranaka u postupku. Žalitelji okrivljenici također ističu da je pobijanom presudom pogrešno utvrđeno činjenično stanje što je ujedno rezultiralo pogrešnom primjenom materijalnog prava i kažnjavanjem okrivljenika za navodno počinjenje prekršaja. Sve navedeno je posljedica neuvažavanja dokaznih (ekskulpirajućih) prijedloga i navoda obrane od strane suda, bez ikakvog obrazloženja, dok je s druge strane isti sud bespogovorno usvojio sve dokazne prijedloga i stavove optužbe, čime je okrivljenicima povrijedio njihovo pravo na obranu (povreda iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona) pravo na pošteno suđenje, na procesnu ravnopravnost i na jednakost oružja zajamčeno čl. 29. Ustava RH i čl. Europske Konvencije. Pobijana presuda je obuhvaćena i bitnom povredom postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona jer ista nema razloga te u odnosu na odlučne činjenice postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u obrazloženju presude o sadržaju isprava i samih tih isprava.
6.Žalba okrivljenika je osnovana, a žalba tužitelja je za sada bespredmetna.
7. Odlučujući o žalbi okrivljenika te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) utvrdio je da je u postupku prvostupanjskog suda počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona, na koju postupovnu povredu osnovano upiru okrivljenici.
8. Pobijana presuda donesena je nakon održane glavne rasprave 26. veljače 2024., na kojoj okrivljenici nisu bili nazočni, a prema podacima u spisu proizlazi da nisu uopće pozvani na glavnu raspravu jer u spisu ne prileže dostavnice za okrivljenike iz koje bi bilo razvidno da su isti uredno primili pozive za glavnu raspravu održanu gore navedenog datuma, a dostavnica za ovlaštenog tužitelja također nema u spisu, čime je postupak proveden protivno odredbama Prekršajnog zakona, obzirom da za održavanje glavne rasprave u odsutnost okrivljenika, na kojoj raspravi je pročitana pisana obrana te proveden dokazni postupak čitanjem opsežne materijalne dokumentacije spisa, nisu bili ispunjeni zakonski uvjeti. U zapisniku o glavnoj raspravi od 26. veljače 2024. konstatirano je izrijekom: „Utvrđuje se na nije pristupio branitelj I., II., III. I IV. okr. odvjetnik iz odvjetničkog društva Grgić&partneri iz Zagreba, za kojeg je poziv istaknut za e-oglasnoj ploči i predstavnik ovlaštenog tužitelja. Sud donosi rješenje održat će se glavna i javna rasprava jer su ispunjene zakonske pretpostavke.“
9.Odredbom članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona propisano je: „Ako na glavnu raspravu nisu došle uredno pozvane strane i drugi uredno pozvani sudionici u postupku, glavna se rasprava može održati i donijeti presuda. Glavna se rasprava može održati bez nazočnosti okrivljenika ako njegovo ispitivanje nije potrebno i ako to nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.“
10. Slijedom citirane zakonske odredbe, jasno je i nedvojbeno da je osnovni preduvjet za provođenje postupka bez nazočnosti odnosno bez sudjelovanja okrivljenika da su uredno pozvani na glavnu raspravu, dakle, dužnost je suda da omogući strankama sudjelovanje u postupku upućivanjem poziva, što u ovom predmetu nije slučaj, a tek nakon toga se ocjenjuje je li ispitivanje okrivljenika potrebno i je li to od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude. Nadalje, u konkretnom slučaju bilo je potrebno upućivanjem poziva i ovlaštenom tužitelju omogući da bude nazočan provođenju dokaza. Provođenjem prekršajnog postupka u kome okrivljenicima, osim predane pisane obrane, nepozivanjem na glavnu raspravu nije omogućeno sudjelovanje u postupku, kao i predlaganje dokaza, sud je u suštini onemogućio okrivljenike u njihovu pravu na valjano iznošenje vlastite obrane kako to predviđaju odredbe iz članka 85. Prekršajnog zakona, bez obzira na činjenicu to što je u tijeku postupka pročitao prethodno predanu pisanu obranu, koju u odluci o prekršaju uopće nije ocijenio.
11. Odredbom članka 195. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona propisano je da bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji:
„3. ako je održana glavna rasprava ili postupak proveden bez sudjelovanja stranaka i sudionika u postupku protivno odredbama ovoga Zakona.“
12. Kako u ovom predmetu okrivljenici nisu pozvani na glavnu raspravu 26. veljače 2024., a nije pozvan niti predstavnik tužitelja, prvostupanjski sud nije mogao provesti istu bez njihovog sudjelovanja i donijeti odluku o prekršaju. Takvim postupanjem prvostupanjskog suda počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točka 3. Prekršajnog zakona, zbog koje se prvostupanjska odluka ne može ispitati u odnosu na daljnje niže žalbene osnove, koje proizlaze iz sadržaja žalbe, dok je žalba tužitelja za sada bespredmetna.
13. Stoga je, prihvaćanjem žalbe okrivljene pravne i okrivljenih odgovornih osoba prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje radi otklanjanja istaknute bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, nakon čega će prvostupanjski sud donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.
14.Zbog izloženih razloga, sukladno odredbi članku 206. stavku 1. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu 22. siječnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Mirjana Laljek, v.r.
Mladen Genc, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu Zagrebu u 8 (osam) otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
