Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž-303/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Josite Begović, kao predsjednice vijeća, Verice Perić Aračić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Kate Brajković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice IĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnik ABC, odvjetnik u [adresa], protiv tuženice [adresa], [osobni identifikacijski broj], koju po zakonu zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Gospiću, radi ispravka i utvrđenja, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj: P-291/2020-23 od 07. ožujka 2023., u sjednici održanoj 22. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj: P-291/2020-23 od 07. ožujka 2023.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj: P-291/2020-23 od 07. ožujka 2023., suđeno je:
„ I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
„ 1. Ispravlja se upis u ovosudnim zemljišnim knjigama na nekretninama:
- k. č. br. [katastarska čestica] voćnjak sa 1146 čhv
- k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak sa 119 čhv
- k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak sa 683 čhv
- k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak sa 218 čhv
- k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak sa 607 čhv
- k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak sa 1 j i 930čhv
- k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak sa 1 j i 729 čhv
- k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak sa 1 j i 587 čhv
- k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak sa 949 čhv, sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], tako da se briše pravo vlasništva tuženika uz istodobni upis toga prava na ime tužiteljice kako je to oduvijek bilo na njenim prednicima i njoj.
2. Nalaže se ovosudnom zemljišnoknjižnom odjelu provedba točke I. izreke ove presude.
3. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak u roku 15 dana.“
II. Nalaže se tužiteljici nadoknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 746,61 EUR/5.625,00 kn“
2. Protiv navedene presude žalbu je izjavila tužiteljica i to zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, podredno preinači i prihvati zahtjev tužiteljice.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za ispravak upisa u zemljišnim knjigama na nekretninama upisanim u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (precizno navedenim u točki I izreke), te brisanja prava vlasništva tuženice uz istodobni upis tog prava na ime tužiteljice.
6. Tužiteljica tvrdi da je upis tuženice na predmetne nekretnine nezakonit, jer je ona osobno i putem prednika u posjedu predmetnih nekretnina više od 100 godina.
7. U postupku je utvrđeno:
- da se tužiteljica upisala kao vlasnica spornih nekretnina temeljem ugovora o darovanju zaključenog **.**.2020., s MĐ, njezinom ujnom kao darovateljicom, čijem su sad pok. suprugu sporne nekretnine eksproprirane i tužiteljicom kao daroprimateljicom s druge strane,
- da se tužena upisala kao vlasnica spornih nekretnina temeljem rješenja donesenog **.**.2020., a nakon provedenog pojedinačnog ispravnog postupka o ispravku upisa vlasništva ([osobni identifikacijski broj] ranije [osobni identifikacijski broj]), a temeljem rješenja o eksproprijaciji iz 1966., kojim su sporne nekretnine eksproprirane IĐT, r. I i MĐT (sin IĐT) u svrhu pošumljavanja u korist šumskog gospodarstva [adresa] (točka I. rješenja) dok je pitanje naknade ostavljeno za odrediti Komisiji za određivanje naknade po pravomoćnosti tog rješenja, koje rješenje je pravomoćno 11. rujna 1966. godine za vrijeme važenja Zakona o eksproprijaciji iz 1957. godine (Službeni list SFRJ br.12/57) koji je bio savezni zakon bivše Jugoslavije,
- da su sporne nekretnine prijamnim listom o eksproprijaciji nekretnina od šumskih zemljišta popis promjena 29/1966 upisane u [broj] k. o. [katastarska općina] na ime [obrt], a 1994. na ime Hrvatske šume Zagreb, te se iste nalaze u šumskogospodarskoj osnovi za gospodarsku jedinicu [adresa].
8. Prvostupanjski je sud na temelju prednjih utvrđenja odbio zahtjev tužiteljice navodeći da je korisnik eksproprijacije stekao vlasništvo spornih nekretnina pravomoćnošću rješenja o eksproprijaciji, pa prednica tužiteljice (supruga ČĐ) nije mogla prenijeti pravo koje nije imala pri čemu je tužiteljici poznato da su predmetne nekretnine eksproprirane još 1966. godine. Kako se radi o zemljištu izvlaštenom za potrebe pošumljavanja još 1966. godine i to o šumi u vlasništvu [adresa] kojom gospodari društvo Hrvatske šume d.o.o. čiji osnivač je [adresa], tužiteljica nema valjano knjižno pravo po osnovi kojega bi tražila brisanje postojećeg upisa i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na svoje ime, a temeljem članka 150. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, 63/19).
9. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP, ovaj sud je utvrdio da nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP, pa ni iz članka 354. stavak 2. točka 11. na koju se poziva žaliteljica, jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati obzirom da ista sadrži razloge o odlučnim činjenicama.
10. Za sva utvrđenja prvostupanjski je sud dao jasne i logične razloge koji žalbenim navodima nisu dovedeni u sumnju i koje u cijelosti prihvaća ovaj sud.
10.1. U konkretnom slučaju tužiteljica je podnijela brisovnu tužbu u smislu članka 150.stavak 1. ZZK. Sporne nekretnine su pravomoćnošću rješenja o eksproprijaciji prešle u društveno vlasništvo, što znači da je i prednicima tužiteljice prestalo pravo vlasništva na tim nekretninama. Sama činjenica da nije izvršen upis prava vlasništva u zemljišnu knjigu nije od značaja, jer upis na temelju pravomoćnog rješenja o eksproprijaciji ima deklaratorno značenje, te nije konstitutivna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva. Prijašnji vlasnici ili korisnici nekretnine nisu mogli s pravno relevantnim učincima takvog raspolaganja otuđiti nekretnine obuhvaćene rješenjem o eksproprijaciji, jer su prestali biti vlasnici i nisu mogli više raspolagati nekretninama, a kako to pravilno navodi prvostupanjski sud, pa stoga nije osnovan zahtjev tužiteljice za brisanje upisa tuženice i upis ranijeg zemljišnoknjižnog stanja.
11. U odnosu na navode žaliteljice prema kojima pobijana odluka nije donesena u skladu sa stavom iskazanom u odluci [obrt] u predmetu ABC protiv [adresa], treba reći da se u navedenoj odluci nije radilo o istoj činjeničnoj ni pravnoj situaciji kao u ovom postupku, jer iz obrazloženja navedene odluke proizlazi da podnositelji zahtjeva prigovaraju zbog nedostatka djelotvornog pravnog sredstva za dobivanje konačne odluke kojom bi im bila dosuđena naknada za izvlaštenu imovinu. U tom predmetu podnositelji zahtjeva prigovaraju da je trajno propuštanje domaćih vlasti donijeti odluku o iznosu naknade za mjeru izvlaštenja koja se dogodila 1976. godine podnositeljima zahtjeva povrijedilo njihova vlasnička prava zajamčena člankom 1. Protokola br.1. uz konvenciju.
12. Prvostupanjski je sud na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio zahtjev tužiteljice, pa žalba ni zbog ovog razloga nije osnovana.
13. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci, a temeljem članka 368. stavak 1. ZPP.
U Dubrovniku 22. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Josita Begović
