Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-102/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda, Mirjane Rubić predsjednice vijeća, Marka Pribisalića sudca izvjestitelja i člana vijeća i dr. sc. Lidije Vojković članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja: 1. SA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. ČA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika: 1. IA iz [adresa], 2. BA, kojeg zastupa punomoćnik Darijo Čajo odvjetnik u Kaštelima, 3. ĐA, koju zastupa punomoćnik Darko Varnica odvjetnik u Kaštelima, radi iseljenja i predaje u posjed, odlučujući o žalbama tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ps-145/2018 od 2. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 22. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ps-145/2018 od 2. svibnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o trošku žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom je odlučeno:

„I. Dužni su tuženi ad 1 i ad 2 i ad 3 u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isprazniti dio kuće u [adresa] sagrađene na nekretnini oznake čest zem. 162 i 163/2 Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] anagrafske oznake [anagrafska oznaka] i to baš jednu prostoriju u prizemlju s desne strane ulaza te na I katu dvije prostorije zatim ½ dijela adaptirane šupe i ½ dijela dvorišta te ih slobodne od osoba i stvari predati na raspolaganje tužitelju.“

2.Protiv prvostupanjske presude žali se tuženik IA, sadržajno pobijajući presudu u cijelosti, ne navodeći određeno žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP) i također sadržajno predlažući presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.

3.Protiv prvostupanjske presude žali se tuženik BA, također pobijajući presudu u cijelosti, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. ZPP-a, predlažući presudu preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti, podredno ukinuti odluku i predmet vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.

4.Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnijala i tužena ĐA koja pobija presudu u cijelosti, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. ZPP-a te predlaže presudu preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti, odnosno ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.

5.Odgovarajući na navedene žalbe, tužitelji su se usprotivili žalbenim navodima sadržajno predlažući žalbe odbiti.

6.Spis predmeta dostavljen je Županijskom sudu u Splitu na rješavanje po predmetnim žalbama dana 15. siječnja 2025.

7.Žalbe tuženika su utemeljene.

8.Predmet spora i u ovom žalbenom stadiju postupka je tužbeni zahtjev na ispražnjenje djela kuće u [adresa], na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], KO [katastarska općina], prostorije u prizemlju s desne strane ulaza te na I. katu dvije prostorije, ½ dijela adaptirane šupe i ½ dijela dvorišta te na predaju u posjed te nekretnine slobodne od osoba tužiteljima.

9.Odredbama članka 161. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje ZVDSP) ZVDSP-a propisano je kako vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. Člankom 388. stavak 2. tog Zakona propisano je kako se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog zakona prosuđuje prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene ili prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

10.Prema podatcima u spisu predmeta, u postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude, u bitnom je utvrđeno:

-kako među strankama nije sporno da su tužitelji zemljišnoknjižni vlasnici predmetnih nekretnina,

-kako tužitelji u tužbi tvrde da su kupili, u razdoblju od 1981. do 1990. godine, dotične nekretnine, kako im je 1993. godine onemogućeno ući i koristiti njihov dio kuće, da su tuženici bespravno i bez građevne dozvole započeli nadgradnju iznad adaptirane šupe te je građevna inspekcija naložila rušenje,

-kako iz iskaza tužitelja proizlazi da je 1980. godine sklopio kupoprodajni ugovor s FA, koji mu je prodao polovinu predmetnih nekretnina te da je isplaćena kupovna cijena, dok su drugu polovinu nekretnine koristili tuženici i njihovi prednici, kao i kako je saznao 1993. godine da tuženici koriste cijelu nekretninu,

-kako su tuženici IA i VA naveli da je njihov otac bio vlasnik djela kuće koja je predmet spora, da je otac umro 1988. godine i ništa nije prodao za života FA, kako je IA isplatio cijenu tužiteljima i da su mu tužitelji prodali tu nekretninu, a VA postavio željezna vrata na ulazu u dvorište,

-kako je u nalazu i mišljenju stalni sudska vještakinja za rukopise i dokumente Lidija Horvat navela da AA nije skriptor spornog potpisa prodavatelja na kupoprodajnom ugovoru od 22.07.1993.,

-kako iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Petra Čorića od 4. svibnja 2023. proizlazi da je 13. siječnja 2023. izvršen očevid na predmetnim nekretninama, stranke nisu bile nazočne na očevidu, a punomoćnici nisu bili u mogućnosti pokazati nekretninu koja je predmet postupka te je izvršena identifikacija uvidom u digitalni katastarski plan, interent stranicu: https://maps.google.com,

-kako je predmetna nekretnina prikazana na skici vještva kao lik obilježen slovima: A, B, C, D, E, F, G, H, I, A, što predstavlja jednu građevinu anagrafske oznake [adresa], koja ima četiri nadzemne etaže, a proteže se preko: - cijele č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], - cijele č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], - dijela č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 16 m2, prikazanog kao lik: C, D, G, H, I, C, da je objekt dograđen preko dijela č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je prikazano u fotodokumentaciji, stanje katastra i zemljišne knjige nije usklađeno, u katastru je evidentirana č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je u zemljišnim knjigama evidentirana z.k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

-kako je uvidom u arhivsku građu katastra utvrđeno da č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije cijepana niti mijenjala oblik od osnutka stare izmjere mjerila 1:2880 i vještak nije u mogućnosti se očitovati o obliku predmetne z.k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je evidentirana u zemljišnim knjigama.

11.Temeljem takvih utvrđenja prvostupanjski je zaključio, poklanjajući vjeru iskazu tužitelja, da su tužitelji stekli pravo vlasništva predmetnih nekretnina ugovorom o kupoprodaji od 21. travnja 1980. jer je isplaćena kupovna cijena u cijelosti, a kako su predmetnu nekretninu kupili od FA, da su se odmah upisali u zemljišne knjige kao vlasnici, a što proizlazi iz kupoprodajnog ugovora i rješenja suda poslovni broj Z-950/1981 te iz zemljišnoknjižnog izvatka, dok iz iskaza trećetuženika proizlazi kako je on postavio metalnu kapiju u dvorište i tako zapriječio tužiteljima ulaz u njihov dio nekretnine. Pritom taj sud ne vjeruje prvotuženiku da bi on kupio nekretninu od tužitelja jer iz vještačenja sudskog vještaka Lidije Horvat proizlazi kako se na tom ugovoru ne nalazi potpis tužitelja pa je, kako su tužitelji vlasnici spornog djela nekretnine, a tuženici protupravno koriste te nekretnine, tužbeni zahtjev prihvaćen u cijelosti.

12.Međutim, utemeljeno tuženici BA i ĐA izrijekom ukazuju i na bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u svezi s člankom 295. tog Zakona, jer prvostupanjski sud u postupku nije pravilno primijenio odredbu članka 295. ZPP-a i to je moglo biti i bilo od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

13.Osim toga, iako to i nije presudno uslijed navedene bitne povrede iz članka 354. stavak 1. ZPP-a, ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje kako je u prvostupanjskom postupku počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju povredu također izravno ukazuju tuženici u žalbama, jer nisu navedeni jasni i prihvatljivi razlozi o svim odlučnim činjenicama te se presuda ne može ispitati.

14.Prema stanju u spisu predmeta, iz priloženih zapisnika i poziva s dostavnicama, proizlazi kako je prvostupanjski sud održao ročište za glavnu raspravu, na kojemu je i obavio očevid na predmetnim nekretninama dana 13. siječnja 2023., da je to ročište bilo prethodno određeno i kao ročište za glavnu raspravu, kako na ročište nisu pristupili tužitelji koji su bili uredno pozvani, kako nije pristupio ni prvotuženik koji je također bio uredno pozvan, dok su punomoćnici ostalih tuženika pristupili i izrijekom naveli kako se neće upustiti u raspravljanje. Iz zapisnika s navedenoga ročišta proizlazi i kako je prvostupanjski sud u tim okolnostima održao ročište, obavio očevid uz sudjelovanje sudskog vještaka te potom ročište odgodio.

15.Člankom 295. ZPP-a propisano je:

»Ako s ročišta za glavnu raspravu izostane tužitelj, ili ako na to ročište ne dođe tuženik, a uredno su pozvani, rasprava će se održati s prisutnom strankom.

Ako s ročišta za glavnu raspravu neopravdano izostanu obje stranke ili ako dođu na ročište, ali se neće upustiti u raspravljanje, ili se udalje s ročišta, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu.«.

16.Imajući u vidu navedena utvrđenja, prije svega s pravom tuženici ističu kako u konkretnim okolnostima, kada tužitelji i prvotuženik nisu pristupili na glavnu raspravu, a bili su uredno pozvani, a ostali tuženici nisu se upustili u raspravljanje, prvostupanjski sud nije mogao zakonito održati tu raspravu, već su bili ostvareni zakonski razlozi iz članka 295. stavak 2. ZPP-a za presumirano povlačenje tužbe. Na taj način prvostupanjski sud je počinio spomenutu bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u svezi s člankom 295. tog Zakona na koju povredu ukazuju žalitelji, jer sud u postupku nije pravilno primijenio odredbu članka 295. ZPP- a, a što je moglo biti i bilo od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

17.Ovdje valja dodati, iako i to nije odlučno u navedenim okolnostima, i kako tuženici u žalbama ustraju i u navodima da tužitelji i u ranijem stadiju postupka nisu pristupali na ročišta za glavnu raspravu, a prema stanju u spisu predmeta vidljivo je i kako je dana 5. studenoga 2008. u istom postupku bilo utvrđeno presumirano povlačenje tužbe, s tim što iz podataka u spisu nije moguće nedvojbeno utvrditi je li i to rješenje možebitno naknadno ukinuto.

18.Iz navedenoga proizlazi kako je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a, svezi s člankom 295. tog Zakona te je valjalo, postupajući temeljem članka 369. stavak 1. ZPP-a, ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

19.U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje je ukazano, pravilno utvrditi odlučne činjenice kako je ovom odlukom i navedeno, a koje se odnose na održavanje ročišta dana 13. siječnja 2023., cijeneći da je to ročište bilo prethodno određeno i kao ročište za glavnu raspravu i potom pravilnom primjenom materijalnog prava donijeti novu zakonitu odluku.

20.Odluka o trošku žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku temeljem članka 166. stavak 3. ZPP-a.

21.Stoga je odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.

Split, 22. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Mirjana Rubić