Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-3239/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Andree Boras Ivanišević kao predsjednice vijeća, Borisa Mimice kao suca izvjestitelja te Sonje Meštrović kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice BZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Vinko Peronja, odvjetniku u Jelsi, protiv tuženika HZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja bračne stečevine i predaje u suposjed, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude i rješenja Općinskog sud u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu (pogrešno napisano Općinski sud u Starom Gradu), poslovni broj P-5837/2016. od 17. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 22. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu, poslovni broj P-5837/2016. od 17. lipnja 2024.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se kao nedopuštena žalba tuženika izjavljena protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu, poslovni broj P-5837/2016. od 17. lipnja 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom i rješenjem suđeno je :

" I. Utvrđuje se da je tužiteljica po osnovi bračne stečevine stekla pravo suvlasništva ½ dijela posebnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica], z. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koji posebni dio prikazan kao lik označen slovima T,U,V,E1,F1,G1,H1,I1,J1,T, stambeni prostor, površine 125 m2 i E1, V,Z,A1,B1,C1,D1,E1, konoba površine 64 m2, prikazano na Skici stvarnog stanja vještva geod. EZ, [adresa], **.**.2017. (list br. 291 spisa), a koja skica i vještvo su sastavni dio ove presude.

Posl. broj: Gž-3239/2024-3

II. Ovlašćuje se tužiteljica temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava suvlasništva za ½ dijela nekretnine opisane u točci I. ove presude na svoje ime, uz istodoban izbris toga prava s imena tuženika, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici preda u suposjed ½ , dijela nekretnine opisane u točci I. ove presude, slobodnu od stvari i osoba sve u roku od 15 dana.

IV. Tuženik će se osloboditi obveze iz točke II. i točke III. ove presude, ukoliko tužiteljici isplati iznos od 635.489,00 kuna/ 84.343,88 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana donošenja ove presude, pa do isplate i to po određenoj stopi za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

V. Dužan je tuženik nadoknaditi tužiteljici parnične troškove ovog postupka u iznosu od 12.967,77 EUR, u roku od 15 dana, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

r i j e š i o  j e:

Odbija se prijedlog privremene mjere tužiteljice:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine tužiteljice, određuje se privremena mjera zabranom otuđenja nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina u naravi predstavlja obiteljsku kuću s dvorištem, i to suvlasničkog udjela od ½ dijela.

Određuje se zabilježba ove zabrane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Ova privremena mjera trajat će do pravomoćnosti odluke koja će se donijeti u ovoj građansko pravnoj stvari ili do drugačije odluke suda ukoliko se promijene okolnosti pod kojima je ta mjera određena".

2. Protiv navedene presude i rješenja žali se tuženik ne navodeći pritom niti jedan od žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavaka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP) niti prijedlog ovom drugostupanjskom sudu kako postupiti u skladu s izjavljenom žalbom. U žalbi tuženik u bitnom ističe svoje teško zdravstveno stanje kao i nemogućnost angažiranja odvjetnika za daljnje zastupanje obzirom da mu je raniji odvjetnik otkazao punomoć, te ujedno osporava troškove sudskog postupka smatrajući da su isti previsoki i neprimjereni obzirom da isti ima status umirovljenika kao i dodatne troškove liječenja.

Posl. broj: Gž-3239/2024-3

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tuženika glede odluke o glavnoj stvari nije osnovana, dok u odnosu na pobijano rješenje nije dopuštena.

5. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća pobliže opisana u izreci pod točkom I. pobijane presude, predstavlja zajedničku imovinu tužiteljice i tuženika koju je stekla s naslova bračne zajednice te da je njezin udio predstavlja ½ dijela kao i upis tog suvlasničkog dijela u zemljišnim knjigama na svoje ime, te predati tužiteljici u suposjed ½ dijela kuće, slobodnu od osoba i stvari. Tuženik se može osloboditi navedene obveze ukoliko tužiteljici isplati iznos od 635.479,00 kuna / 84.343, 88 eura zajedno s pripadajućim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude (17. lipnja 2024.).

6. U provedenom postupku sud prvog stupnja utvrdio je sljedeće činjenice:

- da je nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] zu. 1249 k. o. [katastarska općina] u površini od 5 318 m2 upisana kao vlasništvo tuženika,

- da su predmetnu nekretninu roditelji tuženika istom darovali prije braka radi izgradnje obiteljske kuće na istoj,

- da su za vrijeme trajanja bračne zajednice stranke na predmetnoj nekretnini započeli i izgradili obiteljsku kuću u naravi stambeni objekat visine suteren + visoko prizemlje,

- da su u braku rođene dvije kćeri stranaka i to kći B 1971. a kći H 1983.

- da je pregledom rodnog lista za OZ razvidno da je ista zaključila brak s HZ dana **.**.1979. koji brak je presudom Općinskog suda u Starom Gradu od 17. prosinca 2003. razveden,

- da je pregledom Ugovora o kreditu br. 6056140350 zaključenog između HZ kao korisnika kredita te Splitske Banke d.d. kao i solidarnog dužnika BZ, u [adresa] dana **.**.2000. godine razvidno je da je banka korisniku odobrila nenamjenski kredit od 76.991,22 kune (protuvrijednost 20.000 DEM) sa otplatom u 60 anuiteta.,

-da izjavom o suglasnosti zapljene potpisane u [adresa], **.**.2000. BZ kao solidarni dužnik po kreditu br. 6056140350 kojim je odobren HZ, daje suglasnost Splitskoj Banci d.d. na zapljenu dijela svoje plaće.

-da je pregledom Ugovora o kratkoročnom nenamjenskom kreditu br. 03-0033 zaključenog između Štedionice Splitsko Dalmatinske i ABC dana **.**.2002., razvidno da je istoj odobren kratkoročni kredit u iznosu od 7.000,00 kuna sa rokom vraćanja do 14.08.2002. godine.

- da je pregledom platnih podatke za tuženika dostavljene od HEP-a d.o.o. Split za period od 1979. do 2003. godine, te platnih podataka za tužiteljicu dostavljenu od Hrvatske Pošte d.d., razvidno da je ista započela sa radom u Hrvatskoj Pošti 24.12.1990. godine, da je u razdoblju od 24.12.1990. do 31.12.1996. radila 4 sata dnevno, a od 01.01.1997. da radi puno radno vrijeme.,

-da je pregledom navedenih platnih podataka kako za tužiteljicu tako i za tuženika razvidno da nema odbitaka od plaće koji bi se odnosili na kreditna zaduženja stranaka.

Posl. broj: Gž-3239/2024-3

- da je pregledan Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zaključen između Hypo banke kao vjerovnika te ovdje tužiteljice kao protivnika osiguranja i HZ kao založnog dužnika a iz kojeg sporazuma proizlazi kako temeljem ugora o leasingu pokretnina postoji novčana tražbina predlagatelja prema protivniku osiguranja u iznosu od 24.800,00 EUR, ugovor je zaključen 19.07.2002.

- da činjenica započete gradnje predmetne kuće (1988.) proizlazi iz Potvrde Općine Sućuraj od 05.09.1995. kao i račun najma rovokopača od 05.12.1988. kao i dokaz o uplati istoga.

- da iz rješenja prekršajnog suda u Starom Gradu privremeno u Hvaru pod br. Jr- 158/03 od dana 10.12.2003. razvidno je da je okrivljenik HZ proglašen krivim zbog počinjenog prekršaja iz čl. 4 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te mu je izrečena kazna od 8.000,00 KN.,

-da je istim rješenjem proglašen krivim što između ostalog tužiteljici brani pristup i ne dozvoljava ulazak u zajedničku obiteljsku kuću pod prijetnjom fizičke sile.,

- da je pregledom troškovnika uređenja objekta obiteljske kuće u [adresa] napravljenog od strane firme BIOMA d.o.o. [adresa], "[adresa], studeni 2000. godine" investitora ČZ proizlazi kako je cijena zidarskih radova, izolaterskih radova, PVC otvora, staklarskih, keramičarskih, parketarskih, kamenoklesarskih radova, vanjskog uređenja te bojadisarskih radova navedenih u iznosu od 220.028,00 kuna.

- da u ovom postupku sud je radi utvrđenja procjene vrijednosti objekta izgrađenog na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izveo dokaz očevidom na mjestu spora uz građevinsko vještačenje, te je vještak dodatno pismenim putem dao izjašnjenje a radi otklanjanja prigovora na vještvo.

- da u svom vještvu vještak detaljno opisuje stanje objekta u trenutku očevida, te je dao procjenu građevinske i tržišne vrijednosti objekta s dijelom zemljišta u površini od 650m2. Kao godina gradnje objekta navedena je 1990. godina, u pogledu procijene vrijednosti zemljišta da se isto obračunava u površini od 650m2 jer parcelacija nije izvršena a ukupna površina čestice je 5318 m2, te je uzeto u obzir zemljište ispod i ispred objekta kao i zemljište za redovnu upotrebu zgrade. Cijena za lokaciju – zonu da iznosi 100 eura po m2.

-da u zaključku vještak navodi da bi tržišna vrijednost stambenog objekta sa svim poboljšicama iznosila 1.270.978,00 kuna / 168.687,77 eura da bi navedeni stambeni objekat predstavljao bračnu stečevinu stranaka stečenu zajedničkim radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, a da su bračni drugovi u jednakim dijelovima bili suvlasnici glede utvrđene bračne stečevine.

7. Na temelju tako utvrđenih činjenica prvostupanjski sud zaključuje da se u konkretnom slučaju imaju primijeniti odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine broj 52/71, 52/73, 51/98, pročišćeni tekst – u daljnjem nastavku:ZBPO), obzirom da je predmetna nekretnina stečena do 1. srpnja 1999. kao dan početka primjene Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 162/98).

8. Naime, bračno-imovinski režim određen je zakonom, tako da ex lege imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe od te imovine postaje sukladno odredbi članka 277. ZBPO-a njihova zajednička imovina, a udio svakog bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine prema odredbi članka 287. stavak 1. ZBPO-a.

Posl. broj: Gž-3239/2024-3

9. Tužiteljica je dokazala da je predmetna nekretnina bračna stečevina nje i bivšeg supruga za po ½ suvlasnička dijela. Iz provedenih dokaza proizlazi da je zemljište za kuću tuženiku darovano od strane njihovih roditelja dok je obiteljska kuća izgrađena od zajedničkih primanja supružnika za vrijeme trajanja braka u kojem su oboje bili zaposleni. Cijeneći sve oblike doprinosa u stjecanju sporne imovine pri čemu je sud u smislu odredbe članka 287. ZBPO-a kod utvrđivanja suvlasničkog dijela udio tužiteljice vodio je računa i o radu u domaćinstvu kao i svakom drugom obliku rada i suradnje upravljanja zajedničkom imovinom pa da je većina suvlasničkog omjera na predmetnoj kući iznosi ½ dijela a koji udjeli su po ocjeni suda rezultat utvrđene visine doprinosa tužiteljice u stjecanju sporne imovine.

10. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 365. stavak 2. ovaj sud drži kako u prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

11. U konkretnom slučaju dakle, kao sporno postavila se pitanje predstavlja li predmetna nekretnina (obiteljska kuća) bračnu stečevinu stranaka za po ½ dijela a prvostupanjski sud smatra da predmetna nekretnina upravo njihova bračna stečevina koju su stekli u braku.

12. Prije svega valja navesti kako je u konkretnom slučaju predmetna nekretnina stečena za vrijeme trajanja ZBPO pa se u pogledu bračne stečevine a imajući u vidu vrijeme stjecanja nekretnine, sukladno članku 551. Obiteljskog zakona (Narodne Novine broj 103/15 i 98/19- dalje ObZ), primjenjuju zakonske odredbe koje su vrijedile u vrijeme stjecanja nekretnine, kako to i osnovano navodi prvostupanjski sud, dakle odredbe ZBPO.

13. Prema odredbi članka 277. ZBPO imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina.

14. Člankom 278. stavkom 2. ZBPO propisano je kako je imovina koju jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanjem, darovanjem i sl.) različitoj od navedene u članku 277. tog Zakona, njegova je posebna imovina.

15. U smislu odredbe članka 287. ZBPO, kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini utvrđuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju pri čemu sud vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog bračnog druga, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, radu u domaćinstvu, brizi oko odgoja i podizanja djece kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje radi povećanja zajedničke imovine.

16. Imovina predstavlja skup subjektivnih imovinskih prava koja pripadaju određenoj osobi i mogu se izraziti u novčanoj vrijednosti pa u imovinu bračnih drugova kao bračnu stečevinu spada pravo vlasništva koje je pribavljeno radom ili potječe iz sredstava pribavljenim radom, ali i plaće i druge naknade po osnovi rada, s

Posl. broj: Gž-3239/2024-3

tim što se pod pojmom rada podrazumijeva svaka djelatnost bračnih drugova kojom se ostvaruju prihodi ili podmiruju potrebe bračnih drugova i članova obitelji i pridonosi povećanje imovine. Nasuprot tome, vlastitu imovinu bračnog druga predstavlja ona imovina koju je imao prije uspostave bračne zajednice ali i imovina koju je bračni drug stekao za vrijeme trajanja bračne zajednice ali ne na temelju rada ili dobitka na sreću ili od imovinske koristi autorskog ili srodnog prava kao što je nasljeđivanje, darovanje, naknada štete zbog povrede osobnih prava i autorsko djelo.

17. Pravilno je prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza zaključio da je u konkretnom slučaju tužiteljica dokazala da je po osnovi bračne stečevine stečena predmetna kuća ili stečena u vrijeme trajanja braka dok s druge strane tuženik nije dokazao da je predmetna nekretnina njegova posebna imovina. Naprotiv iz iskaza svih saslušanih svjedoka nedvojbeno proizlazi da su stranke bile u braku do 2002., da su oboje živjeli i radili na Hvaru, te da su zajedničkim sredstvima izgradili kuću, a da je tome tako proizlazi iz iskaza stranaka da u trenutku kada se pristupio izgradnji kuće obje stranke bile su u radnom odnosu i stvorile prihode od plaća a kako to proizlazi iz dokumentacije u spisu (platni podaci Hrvatske pošte i Elektrodalmacije) te podizanje više nenamjenskih kredita koje je od nekih otplaćivala tužiteljica a neke tuženik.

18. Dakle, prvostupanjski sud je kod utvrđivanja doprinosa stranaka u stjecanju predmetne nekretnine a sukladno citiranim odredbama ZBPO-a vodi računa o radu u domaćinstvu kao i svakom drugom obliku rada i suradnje upravljanja zajedničke imovinom istih, pravilno utvrđujući da predmetna nekretnina predstavlja ½ dijela bračne stečevine slijedom čega se žalba tuženika ukazuje neosnovanom.

19. Žalba tuženika svedena je na iznošenje činjenice njegovog lošeg zdravstvenog stanja i nemogućnost angažiranja odvjetnika za daljnje postupanje, koji žalbeni navodi ne sadrže nikakve argumentirane ni vjerodostojne tvrdnje koje bi činjenični supstrat na kojem je utemeljena prvostupanjska presuda glede predmetne nekretnine mogli dovesti u sumnju.

20. Stoga, utvrđeno činjenično stanje žalbenim navodima nije dovedeno u sumnju te ga kao pravilnog prihvaća i ovaj sud drugog stupnja jer je sud prvog stupnja u postupku izvedene dokaze cijenio pravilnom primjenom članka 8. ZPP ocjenjujući ih kako svakog zasebno, tako i njihovoj međusobnoj povezanosti dajući pri pritom za svoju ocjenu jasne i uvjerljive razloge koji imaju činjeničnu i pravnu podlogu zašto zaključuje da je osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koje razloge kao pravilne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

21. Pravilna je i odluka o trošku postupka koja je valjano utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP, a koja žalbenim navodima nije dovedena u sumnju.

22. Kako nisu ostvareni razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija, kao ni oni na koje ovaj žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP, to je žalbu žalitelja valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP.

Posl. broj: Gž-3239/2024-3

23. Budući je tuženik izjavio žalbu i protiv rješenja prvostupanjskog suda kojom je odbijena privremena mjera tužiteljice kojom traži zabranu otuđenja predmetne nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to suvlasničkog udjela od ½ dijela, to je žalbu tuženika valjalo odbaciti kao nedopuštenu obzirom da isti nema pravnog interesa za podnošenjem žalbe, čime je odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja, sve pozivom na odredbu članka 367. stavak 1. u svezi članka 358. stavak 3. ZPP-a.

U Splitu 22. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća

Andrea Boras Ivanišević