Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-10328/2023

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Nediljka Bobana kao predsjednika vijeća, te Karmen Novak-Hrgović i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Marcele Soljačić - Prester u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika KZ, zbog prekršaja iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), 238. stavka 7. cit. Zakona, prekršaja iz članka 199. stavka 7. istog Zakona i zbog prekršaja iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici („Narodne novine“, broj: 62/15, 42/20 i 114/22), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Ston, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli od 11. listopada 2023., poslovni broj: Pp-2289/2023, na sjednici vijeća održanoj 22. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Ston, kao osnovana i preinačuje prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu, tako da se na temelju članka 76.a Prekršajnog zakona trajno oduzima privremeno oduzeto vozilo od okrivljenika KZ marke „Škoda, tip „Felicia“, zelene boje bez registarske oznake, broja šasije: [broj šasije], prema Potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta, serijski broj: [serijski broj] od 10. listopada 2023. i postaje vlasništvo Republike Hrvatske.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenik je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaje iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, 238. stavka 7. cit. Zakona, iz članka 199. stavka 7. istog Zakona i iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici, te mu je za prekršaj iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama izrečena kazna zatvora u trajanju od 15 dana, te je na temelju članka 44. Prekršajnog zakona prema okrivljeniku primijenjena mjera upozorenja uvjetna osuda na način da se kazna zatvora od 15 dana neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 6 mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koji bi mu se izrekla ista ili stroža kazna od izrečene uvjetnom osudom. Za ostale prekršaje okrivljeniku je primjenom članka 39. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u ukupnom iznosu od 940,00 eura.

2. Na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 18 mjeseci.

3. Istom presudom, temeljem članka 76.a Prekršajnog zakona, odlučeno je da se okrivljeniku ima vratiti privremeno oduzeto vozilo marke „Škoda, tip „Felicia“, zelene boje bez registarske oznake, broja šasije: [broj šasije], prema Potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta, serijski broj: [serijski broj] od 10. listopada 2023.

4. Istom presudom okrivljenik je obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka u iznosu od 14,60 eura.

5. Protiv te presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

6. U žalbi tužitelj navodi da je mišljenja da je prvostupanjski sud svojom presudom počinio propust što je rezultiralo da se privremeno oduzeto vozilo vrati sukladno članku 229. stavku 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ne uvažavajući činjenice da je okrivljenik najmanje dva puta pravomoćno kažnjen za najteže prekršaje iz oblasti Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Poziva se na presudu Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli, poslovni broj: Pp-1238/2022 od 7. ožujka 2023., a na koju je Policijska postaja Ston uložila žalbu (klasa: 211-07/22-5/14947, ur. broj: 511-03-08-22-1 od 14. ožujka 2023). Također uz isto obrazloženje je okrivljeniku vraćeno vozilo, nakon čega je isti počinio niz najtežih prekršaja iz oblasti Zakona o sigurnosti prometa na cestama, iz čega je vidljivo da dosadašnje sankcije nisu imale učinak, čime je sud pogrešno odlučio.

7. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi žalba prihvati.

8. Žalba tužitelja je osnovana.

9. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

10. U pravu je tužitelj da je prvostupanjski sud dao pogrešan razlog za ne oduzimanje privremeno oduzetog vozila kojim je okrivljenik upravljao inkriminirane prilike te je, između ostaloga, počinio prekršaj iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji je već kažnjavan presudom na koju se tužitelj poziva u žalbi te je istom presudom odlučeno također da se okrivljeniku ima vratiti privremeno oduzeto vozilo. Činjenica vlasništva nad vozilom treće osobe, nije odlučna za odluku o oduzimanju vozila.

11. Nadalje, iako je prvostupanjski sud u dokaznom postupku izvršio uvid u Izvod iz prekršajne evidencije za okrivljenika, podcijenio je njihov značaj, budući da je već pravomoćno kažnjavan za prekršaj iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te mu je, kao što je navedeno već vraćeno jednom privremeno oduzeto vozilo, dakle da pokazuje naročitu upornost u činjenju najtežih prekršaja.

12. Dakle, imajući u vidu da je okrivljenik već kažnjavan za navedeni prekršaj te mu je već jedanput vraćeno privremeno oduzeto vozilo, evidentno je da nikakve sankcije ne djeluju na okrivljenika i ne sprečavaju ga u ponovnom činjenju tih djela. Počinjeni prekršaji spadaju u najteže prometne prekršaje i predstavljaju izrazitu opasnost za druge sudionike u prometu i njihovu imovinu te često rezultiraju teškim posljedicama koji prekršaji u svezi s ranijim ponašanjem dovode do zaključka da se radi o upornom, drskom i bezobzirnom ponašanju okrivljenika, kojim dovodi u pitanje živote, zdravlje i imovinu drugih sudionika u prometu, pa su ostvareni uvjeti za primjenu članka 76.a Prekršajnog zakona.

13. Slijedom navedenog, ovaj Sud smatra da je oduzimanje vozila, kao krajnja mjera kojom se zadire u ustavno pravo vlasništva, u predmetnom slučaju opravdana i nužna kako bi se okrivljenika onemogućilo u ponavljanju prekršaja, budući da je država dužna poduzeti sve raspoložive mjere radi izbjegavanja neželjenih posljedica.

14. Okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju odnos razmjernosti između primijenjene mjere oduzimanja vozila i zaštite prava vlasnika na mirno uživanje vlasništva, budući da se radi o povratniku na kojeg činjenica da mu je već jednom privremeno oduzeto vozilo nije djelovala da promjeni ponašanje i poštuje pozitivne propise, pa nije odlučno je li predmetno vozilo njegovo ili tuđe vlasništvo, jer je očito da ga se na drugi način ne može odvratiti od upravljanja vozilom.

15. Oduzimanje vozila ne utječe na pravo trećih osoba za naknadu štete prema počinitelju zbog oduzetog predmeta, a vlasnik vozila koji nije počinitelj prekršaja ima pravo na povrat predmeta ili naknadu tržišne vrijednosti iz državnog proračuna, pod zakonom propisanim uvjetima (članak 76.a stavak 4. Prekršajnog zakona).

16. Isto tako treba imati u vidu članka 229. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojom odredbom je izričito propisano da vlasnik vozila odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno ne smije dati vozilo na upravljanje osobi za koju je mogao ili morao znati da nema pravo upravljati vozilom (upravlja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, za vrijeme dok joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja vozilom ili zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ili mjera opreza privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili je isključena iz prometa, nema upisanu odgovarajuću kategoriju, upravlja vozilom bez pomagala ili ne postupa po uvjetima i ograničenjima navedenim u vozačkoj dozvoli, kojoj je vozačka dozvola oduzeta ili ukinuta), osobi za koju se na temelju njezina ponašanja može zaključiti da je pod utjecajem droga ili lijekova ili koja u krvi ima nedozvoljenu količinu alkohola ili je pod vidnim utjecajem alkohola ili je u tolikoj mjeri umorna ili bolesna da nije u stanju na siguran način upravljati vozilom.

17. Slijedom navedenog, ovaj Sud je prihvaćanjem žalbe tužitelja preinačio prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i trajno oduzeo vozilo uporabljeno za počinjenje prekršaja, smatrajući da je takva odluka sukladna odredbama Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te stajalištima izraženim u odlukama Europskog suda za ljudska prava.

18. Zbog navedenih razloga, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 22. siječnja 2025.

Zapisničarka

Predsjednik vijeća

Marcele Soljačić - Prester, v. r.

Nediljko Boban, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.