REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2

52000 Pazin

Pn 112/2023-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Kristijani Matejčić u pravnoj stvari tužitelja ĆČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik David Jakovljević, odvjetnik u Zagrebu, Ulica Charlesa Darwina 4B/III, protiv I. tuženika BINA-Istra upravljanje i održavanje d. o. o. Lupoglav, Zrinščak 57, OIB 76757137512, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Kallay & partneri d. o. o., odvjetnici u Zagrebu, Ilica 1A/III i II. tuženika Udruge lovaca „Srna“ Sv. Lovreč, Sveti Lovreč, Gradski trg 1, OIB 96579204713, kojeg zastupa punomoćnik Massimo Činić, odvjetnik u Zagrebu, Radnička cesta 36, te umješača na strani I. tuženika Croatia osiguranje d. d. Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, kojeg zastupaju punomoćnice iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Tulija Zele-Janjanin i Adrijana Jovanović, odvjetnice u Rijeci, Školjić 8, radi naknade štete, nakon glavne rasprave zaključene 10. prosinca 2024. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika te punomoćnika umješača, 21. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se I. tuženiku BINA-Istri upravljanje i održavanje d. o. o. da tužitelju naknadi štetu isplatom 3.818,74 eura (tri tisuće osamsto osamnaest eura i sedamdeset četiri centa) sa zateznim kamata koje na taj iznos teku od 31. srpnja 2023. do isplate i to do 29. prosinca 2023. prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023.) uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

II. U preostalom dijelu odbija se tužbeni zahtjev u odnosu na I. tuženika BINA- Istru upravljanje i održavanje d. o. o.

III. Odbija se tužbeni zahtjev u odnosu na II. tuženika Udrugu lovaca „Srna“ Sv. Lovreč u cijelosti.

IV. Nalaže se I. tuženiku BINA-Istri upravljanje i održavanje d. o. o. da tužitelju naknadi troškove postupka isplatom 1.043,54 eura (tisuću četrdeset tri eura i pedeset četiri centa) sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 21. siječnja 2025. do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima uvećanoj za tri postotna poena u roku 15 dana.

V. U preostalom dijelu odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka.

VI. Nalaže se tužitelju da II. tuženiku Udruzi lovaca "Srna" Sv. Lovreč naknadi troškove postupka isplatom 1.000,00 eura (tisuću eura) u roku 15 dana.

VII. U preostalom dijelu odbija se zahtjev II. tuženika Udruge lovaca „Srna“ Sv. Lovreč za naknadu troškova postupka.

VIII. Odbija se zahtjev umješača za naknadu troškova postupka u cijelosti.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika da mu solidarno isplate 4.062,66 eura sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 10. lipnja 2023. do isplate.

1. 1. U tužbi je naveo da je 10. lipnja 2023. pretrpio materijalnu štetu uslijed naleta divljači (jazavca) na vozilo VW Golf (5K) TRENDLINE reg. oznake [registarska oznaka], u njegovom vlasništvu. Prometna nezgoda dogodila se u 22:00 sata na dionici ceste A9-Buje (čvorište Umag-Kanfanar-Pula) Općina Sv. Lovreč, na 43 kilometru i 600 metara. U vrijeme nezgode vozilom je upravljao ŽČ, kojem je povjerio vozilo na korištenje. Nastala oštećenja na vozilu su otklonjena popravkom od strane društva Lučano auto d. o. o. Pazin 19. lipnja 2023. Snosio je u cijelosti trošak popravka u iznosu 4.062,66 eura. Za štetni događaj odgovorni su I. tuženik BINA-Istra upravljanje i održavanje d. o. o., kao nositelj koncesije za dionicu autoceste na kojoj se dogodio štetni događaj, i II. tuženik Udruga lovaca "Srna" Sveti Lovreč, kao lovoovlaštenik područja na kojem se dogodio štetni događaj. I. tuženik BINA-Istra upravljanje i održavanje d. o. o. odgovara za nastalu štetu po principu pretpostavljene krivnje na temelju čl. 50. Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/2011., 18/2013., 22/2013., 54/2013., 148/2013., 92/2014., 110/2019., 144/2021., 114/2022., 4/2023.). Kako divljač našla na autocesti, evidentno je da zaštitna ograda, u skladu s čl. 2. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (Narodne novine br. 92/2019.) nije bila pravilno postavljena. I. tuženiku BINA-Istra upravljanje i održavanje d. o. o. se obratio sa zahtjevom za naknadu štete 15. lipnja 2023., a po kojem je odbijeno postupiti. Odgovornost II. tuženika Udruge lovaca "Srna" Sveti Lovreč postoji po načelu objektivne odgovornosti, odnosno zbog naleta divljači kao opasne stvari u njegovo motorno vozilo. Njemu se također obratio s odštetnim zahtjevom 7. srpnja 2023., te ga je on uputio da se obrati Hrvatskom lovačkom savezu, što je i učinio. Hrvatski lovački savez odbio je njegov odštetni zahtjev s obrazloženjem da za nastalu štetu odgovara I. tuženik BINA-Istra upravljanje i održavanje d. o. o., kao koncesionar na toj dionici autoceste.

2. I. tuženik BINA-Istra upravljanje i održavanje d. o. o. je u odgovoru na tužbu od 29. studenog 2023. osporio osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva. Ujedno je istaknuo da je tužba neuredna i nepodobna za raspravljanje, odnosno nerazumljiva. U tužbi se ne navode bilo kakve činjenice niti su dostavljeni dokazi iz kojih bi proizlazila njegova odgovornost za štetu. Osporio je da bi bio odgovoran za predmetnu nezgodu na temelju odredbi Zakona o cestama i/ili Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama jer je pitanje odštetne odgovornosti koncesionara u slučajevima naleta na divljač izričito uređena u čl. 50. Zakona o cestama. U toj zakonskoj odredbi je određeno da koncesionar odgovara za štetu samo ako su kumulativno ispunjena dva uvjeta i to da je da osoba koja gospodari lovištem podnijela zahtjev da dio javne ceste označi prometnom signalizacijom i opremom u skladu s posebnim propisima, te da je on propustio postupiti po takvom zahtjevu. U konkretnom slučaju ti uvjeti nisu ispunjeni, pa ne postoji njegova odgovornost za štetu. Iako od lovoovlaštenika nikad nije zaprimio osnovani zahtjev za postavljanje prometne signalizacije i znakova, na toj dionici ceste postavljen je znak opasnosti "divljač na cesti". Paušalni su i neosnovani navodi tužitelja da okolnosti predmetne nezgode ukazuju da zaštitna ograda ne bi bila pravilno postavljena odnosno nije održavao prometnicu sigurnom za prometovanje. U skladu sa zakonom poduzima sve propisane mjere sigurnog prometovanja, pa i dodatne mjere, kojim osigurava da je prometnica sigurna za promet. Uz vanjski rub ceste postavljena je zaštitna žičana ograda koja se redovito održava što je vidljivo iz potvrde policije od dana prometne nezgode. U toj potvrdi nije navedena bilo kakva neispravnost ceste ili zaštitne žičane ograde na mjestu nezgode.. Neposredno nakon nezgode dežurni ophodar pregledao je mjesto nezgode i zaštitnu žičanu ogradu i tom prilikom nije utvrdio bilo kakve nedostatke na zaštitnoj žičanoj ogradi. To je vidljivo iz ophodarskog dnevnika od 10. lipnja 2023. Na toj dionici ceste odvijaju se svakodnevno ophodnje ceste i to i u češćim intervalima od onih propisanih. Prilikom tih ophodnji nije utvrđen niti jedan nedostatak u odnosu na opremu i prometnu signalizaciju na predmetnom dijelu autoceste. Ta prometnica projektirana je i izgrađena u skladu s pozitivnim propisima što proizlazi iz uporabne dozvole Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva od 3. lipnja 2011. Poduzeo je sve mjere za sprječavanje ulaska divljači na autocestu, pa ne može biti odgovoran za predmetnu prometnu nezgodu.

3. II. tuženik Udruga lovaca "Srna" Sveti Lovreč je u odgovoru na tužbu od 23. studenog 2023. osporio tužbu i tužbeni zahtjev po osnovi i visini u cijelosti. Istaknuo je prigovor promašene pasivne legitimacije jer da iz dostavljene potvrde MUP-a nije vidljivo da bi bilo kakva ozlijeđena/uginula divljač po predmetnom štetnom događaju bila pronađena. Uz to, tužitelj ničim ne dokazuje ni da bi divljač potekla iz njegovog lovišta. Istaknuo je prigovor promašene pasivne legitimacije jer se štetni događaj dogodio na području autoceste, a na kojem je području zabranjeno ustanovljenje lovišta. Dakle, osoba koja upravlja područjem autoceste dužna je izraditi program zaštite divljači čime stječe status lovoovlaštenika. U skladu s čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu (Narodne novine br. 99/2018., 32/2019., 32/2020.) za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova odnosno vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi. Na dan štetnog događaja u lovištu nisu bile provođene lovne aktivnosti, pa ne postoji njegova odgovornost za štetu, a oštećenja na vozilu ukazuju da je naletna brzina vozila na divljač bila izrazito visoka, zasigurno viša od dozvoljene. Opreza radi istaknuo je kako je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku te pod njezinom osobitom zaštitom. Divljač nije i ne može biti opasna stvar, a kada bi i bila, a nije, radilo bi se o srazu dviju opasnih stvari i u takvim situacijama primjenjuju se pravila o subjektivnoj odgovornosti, po principu krivnje. Na temelju navedenog, ako tužitelj ne može dokazati da se predmetna šteta dogodila namjerno ili nepažnjom, tada se odgovornost za štetu ne može njemu prepisati, već ista šteta pogađa tužitelja kao vlasnika. Neovisno navedenog, u konkretnom slučaju se ima primijeniti čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu koji kao specijalni propis derogira primjenu općih propisa o naknadi štete. Nije sporno kako je mjesto nastanka predmetnog štetnog događaja bilo označeno prometnim znakom opasnosti „divljač na cesti“, pa je u skladu sa čl. 51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022. i 114/2022.), vozač bio dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Stoga s time u vezi istaknuo je prigovor isključive, a podredno podijeljene odgovornosti vozača – za predmetni štetni događaj. U lovištu provodi sve mjere za sprječavanje nastanka šteta od divljači. Osporio je i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva jer tužitelj za svoje navode o visini štete nije priložio odgovarajuće dokaze te njemu nije dana mogućnost da sudjeluje u postupku utvrđivanja visine štete. Nedostaje izvid štete u kojem bi bila popisana oštećenja vozila te nedostaje račun koji se odnosi na popravak vozila, kao i dokaz da je račun plaćen.

4. Na pripremnom ročištu 27. ožujka 2024. tužitelj je u spis priložio račun od 31. srpnja 2023. po osnovi podmirenih troškova popravka vozila oštećenog u predmetnoj prometnoj nezgodi.

5. Na prijedlog I. tuženika BINA-Istra upravljanje i održavanje d. o. o., o otpočetoj parnici obaviještena je Croatia osiguranje d. d. (čl. 211. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP)).

5. 1. Croatia osiguranje d. d. je u podnesku od 29. prosinca 2023. navela da ima pravni interes stupiti u parnični postupak u svojstvu umješača na strani II. tuženika Bina – Istra upravljanje i održavanje d. o. o. s obzirom na to da s njim ima sklopljen ugovor o osiguranju od izvanugovorne odgovornosti iz obavljanja djelatnosti prema trećim osobama br.. Osporio je tužbu i tužbeni zahtjev te se pridružio navodima II. tuženika Bina – Istra d. o. o.

5. 2. U skladu s čl. 206. st. 1. ZPP-a dopušteno je stupanje u parnicu Croatia osiguranje d. d., kao umješaču na strani II. tuženika Bina – Istra upravljanje i održavanje d. o. o. s obzirom na to da II. tuženik Bina – Istra upravljanje i održavanje d. o. o. u vrijeme predmetnog štetnog događaja bio osiguran od odgovornosti kod navedenog osiguratelja po polici osiguranja br. [broj police osiguranja] (str. 70-71 spisa).

6. U dokaznom postupku pročitani su: potvrda (6-7), zapisnik (8), procjena (9), e-mail prepiska (12-15, 21-27), dopisi (16-20), ugovor (28-31), karta lovišta (36-37), godišnji plan ophodnje (62-66), izvod iz ophodarskog dnevnika (67), izvješće o prometnoj nesreći (68), polica osiguranja (70-72), uporabna dozvola (73-75), račun od 31. srpnja 2023. (185), isprave iz predmeta PP Pula (188-194), te su pregledane fotografije na str. 195-200 spisa. Pored toga saslušani su svjedoci ŽČ (str. 207-208), MČ, CČ, GČ i zakonski zastupnik II. tuženika Udruge lovaca „Srna“ Sveti Lovreč FČ (str. 364-372).

7. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan u odnosu na I. tuženika Bina – Istra upravljanje i održavanje d. o. o., dok nije osnovan u odnosu na II. tuženika Udrugu lovaca "Srna" Sveti Lovreč.

8. Predmet postupka je zahtjev tužitelja da mu tuženici solidarno naknade štetu koja mu je nastala na vozilu zbog naleta na divljač (jazavca) na dionici autoceste A9.

9. Između stranaka nije sporno da se je prometna nezgoda dogodila na dionici autoceste A9 (Istarskom ipsilonu) te da je Bina – Istra d. o. o. ovlaštena za upravljanje i održavanje predmetne prometnice.

10. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je 30. lipnja 2011. izdalo uporabnu dozvolu za dio sjevernog kolnika Jadranske autoceste A9, II faza, dionica Baderna – Medaki, od km 39+370,16 do 46+709,95 (bez cestarinskih prolaza) u Istarskoj županiji, što u postupku nije ni sporno.

11. Između stranaka sporno je da li postoji odgovornost tuženika za nastalu štetu, ako da, da li je njihova odgovornost solidarna. Sporna je i visina štete.

12. Na temelju dokumentacije iz priloženog spisa Postaje prometne policije Pula – Pola Klasa: 211-08/23-3/5957 (izvješća od 30. lipnja 2023., zapisnika o očevidu od 30. lipnja 2023., skice mjesta događaja te fotografija) i potvrde od 13. lipnja 2023. (str. 8 spisa) utvrđeno je da se je 10. lipnja 2023. u 22:00 sata dogodila prometna nezgoda na cesti A9 Buje– Pula na 43 kilometru i 600 metara na način da je ŽČ upravljao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], istočnim kolnikom autoceste, desnom prometnom trakom iz smjera juga u smjeru sjevera. Dolaskom na dio kolnika kod 43. kilometra i 600 metara, iznenada je s desne strane na kolnik istrčala divljač (jazavac), tako da nije uspio zaustaviti vozilo, već ju je udario prednjim dijelom vozila. Po naletu, divljač je uginula na mjestu događaja. Do nezgode je došlo na ravnom dijelu kolnika, koji nije osvjetljen. Kolnik je bio suh. Na toj dionici ograničenje brzine je 110 km/h, u skladu s prometnim znakom izričitih naredbi postavljenom na istočnom kolničkom traku. Na navedenoj dionici gledano iz smjera kretanja predmetnog vozila postavljen je prometni znak opasnosti „Divljač na cesti“ uz dopunsku ploču u dužni od 7 kilometara te je njime obuhvaćeno i mjesto nezgode. Uz zapadni i istočni rub van kolnika na mekom terenu postavljena je zaštitna žičana ograda namijenjena zaštiti prometa na cesti od divljači i drugih životinja. Na prednjem dijelu vozila pronađeni su kontaktni tragovi i oštećenja u vidu loma plastike. Provedenim kriminalističkim istraživanjem nisu utvrđeni elementi prekršaja niti kaznenog djela. Predmetnim područjem gospodari tuženik. O događaju je obaviješten lovnik GČ, koji nije izlazio na mjesto nezgode. Vozilo je u trenutku nezgode bilo u vlasništvu tužitelja.

12. 1. Iz zapisnika o ispitivanju alkoholiziranosti od 10. lipnja 2023. utvrđeno je da ŽČ nije bio pod utjecajem alkohola u vrijeme štetnog događaja.

13. Svjedok ŽČ je u iskazu naveo da se je kretao vozilom autocestom prema [adresa] i to desnom kolničkom trakom kada je udario u jazavca. Prije naleta nije vidio jazavca, tek je nakon nezgode, kad je došla policija, vidio da je naletio na divljač (jazavca). Misli da je divljač na kolnik došla s desne strane gledajući iz pravca smjera njegovog kretanja. Nakon naleta je lagano kočio i nastavio se kretati možda 10-20 metara kako bi se maknuo s kolnika autoceste. Zaustavio se u odvojnom traku za izlazak s autoputa prema Vrsaru. Po pokazivanju fotodokumentacije sačinjene po policiji potvrdio je da je na njima prikazano mjesto događaja, oštećeno vozilo i uginula divljač. Nakon nezgode nije se mogao kretati s autom jer mu je hladnjak bio uništen. Nakon toga je pozvao policiju i vučnu službu. Kada je došla policija oni su izvan kolnika uz bankinu pronašli uginulog jazavca Po njegovoj procjeni, u trenutku naleta kretao se brzinom od oko 90-110 km/h. Nije uspio kočiti prije naleta, već je samo čuo udarac. Jazavca je zahvatio prednjim branikom, te mu je uništio cijeli donji dio vozila. U trenutku nezgode na vozilu je imao upaljena kratka svijetla. Uvjeti na kolniku bili su dobri – bio je suh kolnik. Izuzev policije i vučne službe nije nitko došao na mjesto nezgode. Nitko iz Bina Istre nije došao na mjesto nezgode. Naknadno je pojasnio da se po njegovom zaustavljanju, odmah do njega bila zaustavila i pomoć na cesti, te je njihov radnik zvao policiju i odmah potom otišao. Ne zna da li se radilo o djelatniku Bina Istre d. o. o. U vrijeme nezgode imao je punomoć za upravljanje vozilom u vlasništvu tužitelja. Nakon nezgode auto je odvezen u servis u [adresa]. Naziv tog servisa ne zna, ali ima kontakt osobe iz tog servisa koji može dati. Vozilo je popravljeno. Popravljen je branik, zamijenjena klima, hladnjak, odnosno sve do motora je bilo uništeno i to je popravljeno. U servis je došao i jedan procjenitelj, no ne zna čiji. Popravak vozila je koštao 5.000,00 i nešto eura. Taj popravak je platio tužitelj. Osobno je vidio tužitelja kada je u gotovini plaćao u servisu trošak popravka. Za to je dobio i račun. Njemu je to sve poznato jer je skupa s tužiteljem odlazio u servis. Koliko mu je poznato vozilo nikad nije bilo nakon nezgode u nekom servisu u Pazinu. Od nezgode do popravka vozila prošlo je dugo, sigurno mjesec, mjesec i pol dana. Ne sjeća se da bi nakon nezgode uočio prometni znak ili bilo kakvu ogradu na tom dijelu ceste. Siguran je da tamo nema prometnog znaka "divljač na cesti" iz razloga što često prolazi tom dionicom, te mu je dobro poznata. Nije bio pozvan na nikakvu kaznenu ili prekršajnu odgovornost radi predmetne nezgode.

13. 1. Sud je prihvatio iskaz svjedoka ŽČ kao vjerodostojan, osim u dijelu u kojem je naveo da na tom dijelu dionice nije postavljen prometni znak opasnosti „divljač na cesti“ jer je iz zapisnika o očevidu policije utvrđeno suprotno. Također nije prihvaćen njegov navod da je djelatnik pomoći na cestama odmah otišao s mjesta nezgode jer iz zapisnika policije utvrđeno da je on zatečen na mjestu nezgode po njihovom dolasku. U preostalom dijelu svjedok je iskazivao uvjerljivo o okolnostima nezgode suglasno dokumentaciji u spisu.

14. Na okolnosti održavanja predmetne prometnice saslušani su svjedoci MČ i CČ, djelatnici I. tuženika BINA-Istra upravljanje i održavanje d. o. o.

14. 1. Svjedok MČ je iskazao da je od 2013. zaposlen na radnom mjestu ophodara kod I. tuženika BINA-Istra upravljanje i održavanje d. o. o. Njegovo radno mjesto obuhvaća poslove ophodnje ceste i poslove vezane za sigurnost na cesti, odnosno obilazi cestu, ako se nešto nalazi na cesti to makne, ako je netko u kvaru osigura sigurno odvijanje prometa. Poslove ophodnje obavlja na dionici ceste od Pule do Umaga, duljine u jednom smjeru 78 kilometara. Dva puta tijekom smjene obavlja ophodnju dionice, a i više, ovisno o pozivima koje dobije tijekom smjene. Radi u dvije smjene u trajanju 12 sati. U vezi predmetnog događaja naveo je da je tijekom ophodnje vidio zaustavljeno vozilo, pa je pozvana policija, koja je obavila očevid. Bio je sam u ophodnji. Dio njegovog posla je da se brine i o opremi i signalizaciji, primjerice ako vjetar sruši prometni znak da ga vrate na prvobitno mjesto, također kontroliraju i zaštitnu mrežu. Primjerice ako ima koje oštećenje, onda ga pokrpaju. Zaštitnu mrežu kontroliraju svakodnevno, s time da ne stignu u jednom danu kontrolirati cijelu dionicu, već svaki dan kontroliraju jedan dio dionice. Ne nalaze puno oštećenja, minimalno, možda u mjesec dana jedno. Nakon predmetne prometne nezgode je pregledao zaštitnu ogradu (mrežu) i to u duljini nekih sto metara i nije pronašao nikakvo oštećenje. Kasnije je na ponovni upit pojasnio da je išao pješice prema sjeveru i prema jugu kako se pruža cesta ukupno oko 400-500 metara. Imao je lampu. Koliko mu je poznato ni kolege iz druge smjene nisu evidentirali neki nedostatak u zaštitnoj mreži. Na dionici na kojoj vrši ophodnju se tijekom 2023. nije dogodilo mnogo naleta, možda jedan mjesečno. Ne zna kako divljač dolazi na prometnicu, pa tako kako je ni predmetni jazavac došao na prometnicu. Radi sprječavanja daljnjih naleta postavljena su pojačanja mreže po čvorovima, također je podignut visina zaštitne mreže za oko 40 do 50 centimetara. O naletima na divljač je govorio s nadređenima. Negdje tijekom 2023. krenulo se s podizanjem visine zaštitne ograde. I nakon što je ograda povišena dešavaju se naleti na divljač. Autocesta je u cijelosti ograđena, izuzev ulaza i izlaza na autocestu.

14. 2. Svjedok CČ je iskazao da je kod I. tuženika BINA-Istri upravljanje i održavanje d. o. o. zaposlen na radnom mjestu rukovoditelja održavanja od 2008. Njegov posao obuhvaća brigu oko održavanja autoceste i to jednostavne poslove: poput košnje, zimske službe, te složenije poslove: održavanja objekata i opreme. Poslovi ophodnje ne spadaju u njegov djelokrug poslova, to je posebna služba – Služba sigurnosti i upravljanja. Njegov posao obuhvaća i područje prometne opreme i signalizacije na autocesti, što podrazumijeva opremanje signalizacijom i opremom autoceste, te vršenje pregleda i popravaka. U vezi zaštitne ograde obavljaju se pregledi svakodnevno putem ophodarske službe koja u slučaju postojanja manjeg kvara odmah to može sanirati, dok u slučaju postojanja nekog većeg kvara izlazi na teren ekipa koja to sanira. Također odvijaju se i periodični pregledi koji obuhvaćaju pregled kompletne ograde koji se odvijaju tri do četiri puta godišnje. Te preglede obavlja Služba za održavanje. Također imaju i intervencije u slučaju primjerice izlijetanja vozila s autoceste ili kada dođe do nekog drugog većeg oštećenja opreme. Svakodnevno nakon dolaska u bazu djelatnici obavijeste o tome što je tog dana bilo obavljeno na cesti. U odnosu na cijelu dionicu prosječno se radi o jednom popravku u danu, većinom su to radovi prevencije poput zatezanja žice i slično. To nisu radovi koji bi utjecali na sigurnost odvijanja prometa. Radi se o sitnim popravcima. U 2023. se dogodilo oko 5-6 naleta vozila na divljač. Na upit kako divljač dolazi na prometnicu, odgovorio je da nije vidio, da može samo nagađati da dolazi na način da preskoči zaštitnu mrežu ili da ulazi kroz čvorove koji su otvoreni (ulaz/izlaz s autoceste). Pojasnio je da čvorovi nisu otvoreni, već da se radi samo o kolniku gdje se spaja autocesta sa sporednom cestom, koji je nezaštićen. Postavljena je zaštitna ograda na ulazima i izlazima još i u većem dijelu nego što je to određeno uporabnom dozvolom. Na ulazima i izlazima postavljena je dodatna rasvjeta, radi se o rasvjeti koja je pojačana dodatnim reflektorima. Visina postavljene zaštitne ogradne na predmetnom dijelu dionice je 140 centimetara. Mijenjaju se normativi što se tiče visine zaštitne ograde, te je on sada 200 centimetara. Međutim, to se ne odnosi na predmetnu dionicu za koju je ranije izdana uporabna dozvola, pa na tom dijelu nije mijenjana visina ograde; ona je uvijek 140 centimetara. Godišnje se deset do petnaest puta obavlja inspekcija, koja nikada nije imala primjedbe. Ophodnje se odvijaju dvaput u jednoj smjeni, to je minimum, po potrebi i više. O tome ima saznanja jer svakodnevno dobiva izvještaje od ophodara. Koliko mu je poznato nije zaprimljen zahtjev Udruge lovaca "Srna" Sveti Lovreč za postavljanje prometne opreme i signalizacije. Mjere sprječavanja prodora divljači na autocestu spadaju u njegov dio poslova. U tom dijelu surađuje sa službom sigurnosti. Ne zna za neke druge mjere koje bi se mogle implementirati za sprječavanje prodora divljači, a da ne ugrožavaju sigurnost korisnika i da su certificirane od strane proizvođača. Prometni znakovi Opasnost od divljači na cesti se postavljaju na mjestima gdje postoji mogućnost fizičkog ulaska na autocestu, odnosno gdje postoji neka realna mogućnost. U slučaju stradavanja divljači na autocesti pokupi je higijeničar. Nema saznanja da li I. tuženik BINA-Istri upravljanje i održavanje d. o. o. ima sačinjen program zaštite divljači. O predmetnoj prometnoj nezgodi ima saznanja samo na razini statistike na temelju podataka iz aplikacije.

14. 3. Sud je iskaze svjedoka DČ i CČ prihvatio kao vjerodostojne u dijelu u kojem su iskazivali koje poslove obavljaju i na koji način. Ujedno su prihvaćeni njihovi navodi na koji način se obavljaju i u kojoj mjeri ophodnje dionice jer su oni u tom dijelu suglasni godišnjem planu ophodnje autoceste za 2023. (str. 52-66 spisa). Nije prihvaćen navod svjedoka DČ u dijelu u kojem je iskazao da je na tom dijelu prometnice zaštitna mreža povišena tijekom 2023. jer je iz iskaza CČ, koji je u tom dijelu prihvaćen kao istinit, utvrđeno da se na tom dijelu dionice nije povećavala visina zaštitne mreže, već da od izgradnje iznosi 140 centimetra u skladu s uporabnom dozvolom. Navodi DČ da je izvršio pregled dijela zaštitne ograde nakon nezgode je u skladu i sa sadržajem ophodarskog dnevnika (str. 67 spisa).

15. U postupku su saslušani i lovočuvar II. tuženika Udruge lovaca „Srna Svjedok GČ te zakonski zastupnik FČ.

15. 1. Svjedok GČ je iskazao da je član i lovočuvar kod II. tuženika Udruge lovaca „Srna“ Sv. Lovreč od 1994. Zadužen je za kontrolu lovišta i lovaca. Kada se dogodi prometna nezgoda na autocesti (Istarskom ipsilonu), lovačko društvo o tome obavijesti policija. Znalo se zvati i njega, pa bi on to prenio predsjedniku društva. Po pozivu policije lovačko društvo ne bi ništa poduzimalo jer autocesta ne ulazi u njihovu lovnu površinu, niti lovno-produktivnu površinu. Nikad nitko iz lovačke udruge ne kupi uginulu divljač s autoceste. Na dan 10. lipnja 2023. (subota) odvijale su se lovne aktivnosti samo s visoke čeke. Nije mogao reći da li je tu večer netko izlazio na čeku, vjerojatno je netko od lovaca izlazio taj dan na čeku. U blizini autoceste kao ni drugih cesta nemaju postavljenih lovno-gospodarskih objekata (čeka, hranilišta), takvi objekti se postavljaju dublje u šumi, udaljeno od cesta i naselja. U lovačkoj udruzi je 2023. bila inspekcija, u rješenju je pisalo da nema nepravilnosti. Lovačka udruga ne poduzima nikakve mjere za sprječavanje prodora divljači na autocestu. Njihovo lovište se nalazi uz autocestu, s lijeve strane gledajući iz smjera Pula-Umag, dok se s desne strane nalazi lovište Kanfanar.

15. 2. Zakonski zastupnik FČ je iskazao da je od 2022. predsjednik II. tuženika Udruge lovaca „Srna“ Sv. Lovreč , s time da već zadnjih 20 godina sudjeluje u radu Udruge kao predsjednik, zamjenik, lovnik. O predmetnoj nezgodi ima saznanja samo iz pisane dokumentacije koju je dobio kao stranka u postupku. Ako je prometna nezgoda bila u subotu, onda se vjerojatno u to vrijeme odvijao lov s visoke čeke, ali ne blizu autoceste. Čeke se postavljaju duboko u šumu, udaljene dva, tri kilometra od cesta. U blizini autoceste nemaju ni druge lovno-gospodarske objekte, oni se postavljaju na udaljenosti od cesta najmanje dva kilometra. Kada se dogodi prometna nezgoda naletom vozila na divljač na autocesti ne izlaze na mjesto nezgode jer na autocesti nemaju ovlasti. O tome ih nekad obavijesti policija, s time da ih ne obavještavaju o svakom naletu. Oni zovu lovočuvara koji o tome obavijesti njega. Kada se dogodi nalet na drugoj cesti koja nije autocesta onda izlaze na mjesto nezgode i sastavljaju zapisnik. Kod II. tuženika Udruge lovaca „Srna“ Sv. Lovreč je 2023. bio proveden inspekcijski nadzor i pritom nisu utvrđene nikakve nepravilnosti. II. tuženik kao lovoovlaštenik ne gospodari autocestom i koridorom uz autocestu. Pod time podrazumijevaju koridor u duljini 300 metara od autoceste iz razloga što na tom dijelu ne mogu provoditi nikakve lovne aktivnosti. Lovne aktivnosti provode se na udaljenosti 300 metara od autoceste. Ne postoji granica između lovišta i autoceste. Udruga ne provodi mjere sprječavanja prodora divljači na autocestu. Obveza je svakog od lovaca u lovačkom društvu da kada prolaze uz ogradu ga obavijeste da li ima kakvih rupa na ogradi ili ispod ograde. Po obavijesti o nedostacima, on to prenese CČ da to poprave. Možda ga je obavijestio oko dva puta, ali to je bilo prije sedam, osam godina. U zadnje dvije godine nije zvao CČ. Ne sjeća se da li je lovačka udruga podnijela zahtjev I. tuženiku Bina Istri d. o. o. za postavljanjem opreme i signalizacije na toj dionici autoceste.

15. 3. Iskazi svjedoka GČ i FČ prihvaćeni su kao istiniti. Nije prihvaćen jedino iskaz GČ u dijelu u kojem je naveo da njihovo lovište ide samo s jedne strane predmetne prometnice, jer je to protivno granicama lovišta prikazanim na kartama lovišta priloženim u spisu (str. 36-37 spisa).

16. Prema procjeni štete društva Lučano auto d. o. o. od 19. lipnja 2023. utvrđeni su dijelovi za zamjenu i njihov trošak i to prednji branik, lijeva i desna letva fara za maglu, prednja lijeva, srednja i desna rešetka zraka, prednji poprečni nosač branika, prednji spojler branika, prednji držač spojlera, lijevi far za maglu, prednji nosač brave, kondenzator, hladnjak vode, okvir ventilatora, desno crijevo hladnjaka i interkuler, trošak autokaroserijskih i autolakirerskih radova te materijala, u ukupnom iznosu 3.250,13 eura, uvećano za PDV 25 % 812,53 eura, sveukupno 4.062,66 eura.

16. 1. Tako popisana oštećenja odgovaraju oštećenjima evidentiranim u zapisniku Postaje prometne policije Pula – Pola, u kojem se navodi da je na vozilu nastala materijalna šteta i to oštećenja prednjeg branika s ukrasnim maskama, prednje desno svijetlo za maglu, prednji vezni lim, podvozje, hladnjaci rashladnih kutija. Ujedno su opisana oštećenja vidljiva na priloženoj fotodokumentacije sačinjenoj po policiji tijekom očevida.

16. 2. Tužitelj je u spis dostavio račun br. 29/1/1 od 31. srpnja 2023. na ime troškova popravka predmetnog vozila izdan od obrta za popravak i vuču vozila „TIR“ vlasnika UČ, [adresa], na iznos 3.818,74 eura. Popis troškova iz tog računa odgovara procjeni štete sačinjenoj po društvu Lučano auto d. o. o. (određena razlika u iznosu postoji zbog toga što na računu navedenog obrta nije obračunat PDV). Da bi tužitelj popravio predmetno vozilo oštećeno u nezgodi naletom na divljač, kao i da je snosio trošak popravka utvrđeno je iz iskaza svjedoka IČ, koji je iskazao da je vozilo popravljeno u radionici u [adresa], mjesec, mjesec i pol nakon nezgode, a što odgovara podacima iz računa. Također on je naveo da je u [adresa] bio nekakav procjenitelj, pa je izvjesno da se radi upravo o procjenitelju koji je sačinio procjenu od 19. lipnja 2023. Međutim, nije prihvaćen kao istinit njegov navod da je tužitelj snosio trošak popravka u iznosu oko 5.000,00 eura, jer to ne proizlazi iz predmetnog računa. Također iako na računu stoji naznaka način plaćanja „transakcijski“, utvrđeno je da je tužitelj, kako je to iskazao navedeni svjedok, podmirio račun plaćanjem u gotovini.

17. Na osnovi izvedenih dokaza i njihove ocjene utvrđeno je da se je 10. lipnja 2023. u 22:00 sata dogodila prometna nezgoda na cesti A9 – na 43 kilometru i 600 metara (na području općine Sv. Lovreč) na način da je ŽČ osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], prednjim dijelom vozila naletio na jazavca, koji je istrčao na kolnik. Zbog toga je na vozilu tužitelja nastala šteta. Uginuli jazavac je pronađen na mjestu događaja. Vozilo se u času naleta kretalo brzinom od oko 90-110 km/h. Vozač nije mogo poduzeti nikakvu radnju u cilju izbjegavanja naleta jer prije samog naleta nije ni uočio divljač. Ograničenje brzine na toj dionici ceste je 110 km/h. Prometna nezgoda dogodila se na području kojim gospodari II. tuženik Udruga lovaca „Srna“ Sv. Lovreč kao lovoovlaštenik. Mjesto događaja je u vrijeme prometne nezgode bilo obuhvaćeno prometnim znakom opasnosti divljač na cesti te je dionica bila ograđena zaštitnom ogradom (mrežom). Tužitelj je snosio trošak popravka vozila u visini 3.818,74 eura dana 31. srpnja 2023.

18. U čl. 80. st. 1. Zakona o lovstvu načelno je određeno da za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik. Prema čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovora: vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

18. 1. Na temelju iskaza IČ utvrđeno je da je vozio u skladu s prometnim pravilima budući da je njegova brzina kretanja bila u skladu s ograničenjem brzine i uvjetima na cesti, te on ni uz takvu primjerenu vožnju nije mogao izbjeći sudar s divljači.

18. 2. U postupku je utvrđeno (na temelju iskaza svjedoka GČ i zakonskog zastupnika FČ) da se u vrijeme prometne nezgode nije provodio skupni lov, već da je bio dopušten samo lov s čeke, a koji objetki se ne nalaze u blizini predmetne dionice ceste. Slijedom toga nije utvrđeno da bi predmetna šteta bila u vezi s provođenjem lova s čeke na području kojim gospodari II. tuženik Udruga lovaca „Srna“ Sv. Lovreč.

18. 3. Stoga su za odgovornost II. tuženika Udruge lovaca „Srna“ Sv. Lovreč, u skladu s čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu mjerodavne odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, odnosno Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 75/2015., 29/2018., 114/2022., 156/2022., dalje: ZOO). Ustavni sud Republike Hrvatske je u obrazloženju svoje odluke posl. br. U-4249/2018 od 18. lipnja 2019. iznio pravno shvaćanje da čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu i odštetnoj odgovornosti za štete od divljači treba tumačiti u skladu s općim načelima odštetne odgovornosti.

19. S obzirom na to da se divljač na cesti smatra opasnom stvari iz razloga što predstavlja povećanu opasnost za nastanak štete, potrebno je primijeniti čl. 1063. - 1067. ZOO-a kojima je uređena odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti. Takav pravni stav iznijet je i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U I 6264/2014 od 4. ožujka 2015. Suprotno navodima II. tuženika Udruge lovaca „Srna“ Sv. Lovreč u slučaju sudara motornog vozila i divljači na javnoj cesti, motorno vozilo se ne smatra opasnom stvari jer se radi o šteti koju je počinila divljač kao opasna stvar. Divljač na cesti predstavlja opasnu stvar, pa za nju odgovara njezin vlasnik bez obzira na krivnju.

19. 1. Prema čl. 1067. ZOO-a vlasnik opasne stvari se oslobađa odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti.

19. 2. U ovom slučaju tužitelj je vozio u skladu s prometnim pravilima budući da je njegova brzina kretanja bila u skladu s ograničenjem brzine, postavljenim prometnim znakom i uvjetima na cesti, te on ni uz takvu primjerenu vožnju nije mogao izbjeći sudar s divljači. Stoga nije osnovan prigovor II. tuženika da bi za prometnu nezgodu bio isključivo odgovoran vozač ŽČ.

20. Na temelju čl. 50. Zakona o cestama za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje. Pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar odgovara za takvu štetu nastalu na javnoj cesti ako javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom u skladu s posebnim propisima.

20. 1. Prema čl. 17. Zakona o cestama autoceste se, između ostalog, održavaju na način da omogućuju sigurno prometovanje svih sudionika u prometu.

20. 2. U čl. 1045. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome uzrokuje štetu dužan je nadoknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Kod odgovornosti na osnovi krivnje prihvaćeno je načelo presumirane krivnje, dakle, prema st. 3. navedenog članka krivnja štetnika se pretpostavlja, što znači da štetnik, ako se želi osloboditi odgovornosti, mora dokazati da je šteta nastala bez njegove krivnje (slučajno) s tim da se predmnijeva najblaži oblik krivnje (obična nepažnja).

20. 3. Stoga je tuženik u ovoj pravnoj stvari bio dužan dokazati da je da je do istrčavanja divljači (jazavca) na autocestu došlo bez njegove krivnje, odnosno isključivom krivnjom treće osobe.

21. U konkretnom slučaju se na kolniku autoceste našla divljač (jazavac) što ukazuje na to da zaštitna ograda nije bila pravilno održavana, jer da je bila, tada se ne bi moglo dogoditi da se divljač nađe na kolniku autoceste. Stoga činjenica da je postojala zaštitna ograda te da I. tuženik BINA-Istra upravljanje i održavanje d. o. o. redovito obavlja preglede zaštitne ograde, nisu dovoljne za zaključak da je do predmetne nezgode došlo bez njegove krivnje, odnosno da je on poduzeo sve radnje radi odvijanja nesmetanog i sigurnog prometa na autocesti. Niti činjenica da je nakon nezgode od strane ophodara I. tuženika BINA-Istra upravljanje i održavanje d. o. o. provjeren dio zaštitne ograde ne dovodi do zaključka da nije bilo oštećenja (procjepa u ogradi ili rupa ispod ograde) koja bi omogućila jazavcu da dođe na kolnik autoceste, pritom uzimajući u obzir navode svjedoka VČ da je obišao samo oko 400 metara zaštitne ograde što znači da je jazavac na nekom drugom mjestu mogao ući na kolnik. Okolnost i da tijekom redovitih i periodičnih obilazaka nisu zabilježeni nedostaci glede zaštitne ograde nije od odlučnog značaja, jer je dolazak jazavca na autocestu znak da je ograda imala nedostatke, a nije jasno kako bi u protivnom divljač mogla biti na cesti, pa je na tuženiku bio teret dokaza da je do štete došlo bez njegove krivnje, što on u ovom postupku nije dokazao.

21. 1. Takav pravni stav iznijet je i u odluci Županijskog suda u Puli – Pola posl. br. Gž-1172/2020-2 od 11. siječnja 2021.

21. 2. Stoga je I. tuženik Bina – Istra upravljanje i održavanje d. o. o. odgovoran za štetu koja je tužitelju nastala na autocesti kojom nesporno upravlja.

21. 3. U slučaju da je uz predmetnu cestu bila pravilno postavljena i održavana zaštitna žičana ograda, do štetnog događaja ne bi došlo. Zbog toga je za štetu isključivo odgovorno društvo I. tuženik Bina Istra d. o. o. čime je isključena odgovornost II. tuženika Udruge lovaca „Srna“ Sv. Lovreč.

22. Tužitelj ima pravo i na zatezne kamate na iznos nastale štete (3.818,74 eura), ali ne kako je to zatražio od 10. lipnja 2023. (dana štetnog događaja), već od dana kada je šteta reparirana prema računu od 31. srpnja 2023. u skladu s čl. 1086. ZOO-a.

22. 1. U razdoblju od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. kamatna stopa se određivala za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena.

23. Kako je II. tuženik Bina Istra d. o. o. isključivo odgovoran za prometnu nezgodu, to je dužan tužitelju naknaditi prouzročenu štetu na vozilu isplatom 3.818,74 eura sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 31. srpnja 2023. do isplate, kako je to specificirano u t. I. izreke, dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev u odnosu na II. tuženika Bina Istru d. o. o. odbijen kao neosnovan (t. I. i II. izreke).

24. U odnosu na II. tuženika Udrugu lovaca „Srna“ Sv. Lovreč tužbeni zahtjev odbijen je u cijelosti kao neosnovan (t. III. izreke).

25. Stranke i umješač podnijeli su zahtjeve za naknadu troškova postupka.

26. Na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a pravo na naknadu troškova pripada onoj stranci koja uspije u sporu. Ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici (čl. 154. st. 2. ZPP-a). Sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje su protivna stranka i njezin umješač imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi (čl. 154. st. 5. ZPP-a).

26. 1. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Tužitelj je u odnosu na I. tuženika BINA-Istra upravljanje i održavanje d. o. o. uspio sa osnovom u cijelosti (100 %), dok je sa zahtjevom za naknadu štete uspio 94,00 %, čime njegov uspjeh iznosi 97 %, a time uspjeh I. tuženika BINA-Istra upravljanje i održavanje d. o. o. iznosi 3 %. Razlika njihovih uspjeha iznosi 94 % u korist tužitelja. Stoga, po stavu ovog suda, tužitelj u odnosu na I. tuženika BINA-Istra upravljanje i održavanje d. o. o. nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.

27. Tužitelj je zatražio naknadu troškova za zastupanje kod sastava tužbe 200,00 eura, kod pristupa ročištima 27. ožujka 2024., 11. rujna 2024. i 10. prosinca 2024. po 200,00 eura, sastava podneska od 12. rujna 2024. 200,00 eura, sve uvećano za PDV 1.250,00 eura, te sudsku pristojbu u iznosu 43,54 eura, ukupno 1.293,54 eura.

27. 1. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023., dalje: OT) i čl. 155. ZPP-a tužitelju su priznati troškovi zastupanja kod sastava tužbe od 26. listopada 2023. u iznosu 200,00 eura (tar. br. 7. t. 1. i tar. br. 54. OT), kod pristupa ročištima 27. ožujka 2024., 11. rujna 2024. i 10. prosinca 2024. po 200,00 eura (tar. br. 9. t. 1. u vezi s tar. br. 7. t. 1. i tar. br. 54. OT), sve uvećano za PDV (25 %) 200,00 eura (tar. br. 46. OT-e), te sudska pristojba na tužbu u podmirenom iznosu 43,54 eura u skladu s tar. br. 1. t. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine br. 37/2023.) te čl. 7. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine br. 118/2018.).

27. 2. Nije mu priznat kao opravdan trošak zastupanja kod sastava podneska od 12. rujna 2024. s PDV-om u iznosu 250,00 eura jer takav podneska nije bio potreban za postupak, ujedno je i navode iz tog podneska mogao iznijeti na ročištu glavne rasprave 10. prosinca 2024.

27. 3. Na temelju čl. 151. st. 3. ZPP-a tužitelju na odmjerene troškove postupka u iznosu 1.043,54 eura pripadaju zatezne kamate po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023., dalje: ZOO/23.) uvećanoj za tri postotna poena od presuđenja do isplate.

27. 4. Slijedom navedenog naloženo je I. tuženiku Bina-Istra upravljanje i održavanje d. o. o. da tužitelju naknadi troškove postupka isplatom 1.043,54 eura sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 21. siječnja 2025. do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO/23. uvećanoj za tri postotna poena, dok su u preostalom dijelu zahtjev tužitelja te zahtjevi II. tuženika Bina-Istra upravljanje i održavanje d. o. o. i umješača odbijeni, kao neosnovani (t. IV., V., i VIII. izreke).

28. Kako je u odnosu na II. tuženika Udrugu lovaca „Srna“ Sv. Lovreč u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev, to mu je u skladu s čl. 154. st. 1. ZPP-a tužitelj dužan naknaditi opravdane troškove postupka.

28. 1. II. tuženik Udruga lovaca „Srna“ Sv. Lovreč je zatražila naknadu troškova za zastupanje kod sastava odgovora na tužbu 200,00 eura, te kod pristupa ročištima 27. ožujka 2024., 11. rujna 2024. i 10. prosinca 2024. po 200,00 eura, sve uvećano za PDV-e, te sudske pristojbe po odluci suda. Kao opravdani su mu priznati troškovi zastupanja kod sastava odgovora na tužbu 23. studenog 2023. u iznosu 200,00 eura (tar. br. 7. t. 1. i tar. br. 54. OT), te kod pristupa ročištima 27. ožujka 2024., 11. rujna 2024. i 10. prosinca 2024. po 200,00 eura (tar. br. 9. t. 1. u vezi s tar. br. 7. t. 1. i tar. br. 54. OT), sve uvećano za PDV (25 %) 200,00 eura (tar. br. 46. OT-e), ukupno 1.000,00 eura. Nije mu priznat zatraženi trošak sudskih pristojbi jer mu takav trošak nije ni nastao u postupku.

28. 2. Stoga je naloženo tužitelju da II. tuženiku Udruzi lovaca „Srna“ Sv. Lovreč naknadi troškove postupka isplatom 1.000,00 eura, dok je odbijen njegov zahtjev za naknadu troškova u preostalom dijelu (t. VI. i VII. izreke).

U Pazinu 21. siječnja 2025.

Sutkinja

Kristijana Matejčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. tužitelj p. p., uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu,

2. I. tuženik BINA-Istra upravljanje i održavanje d. o. o. p. p.,

3. II. tuženik Udruga lovaca „Srna“ Sv. Lovreč p. p.

4. umješač na strani I. tuženika Croatia osiguranje d. d. p. p.