Poslovni broj: Us I-83/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

R J E Š E N J E

Upravni sud u Splitu, po sucu ovog suda Studenku Vuleti, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje sudske zapisničarke Nataše Rogošić, u upravnom sporu tužitelja TP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Svetog Marka 2,OIB: 64434885131, radi propuštanja donošenja odluke u propisanom roku, dana 21. siječnja 2025. godine,

r i j e š i o  j e

Odbacuje se tužba u ovom upravnom sporu kao nedopuštena.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 15. siječnja 2024. godine pozivom na članak 156. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP-a), podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika radi propuštanja donošenja odluke u propisanom roku, budući da tuženik u propisanom roku temeljem članka 122. stavak 3. ZUP-a riješio njegov prigovor kojeg je tužitelj podnio protiv točke 3., 44. sjednice Vlade Republike Hrvatske od 28. studenog 2024. godine.

2. Prema stanju spisa proizlazi da je tužitelj dana 12. prosinca 2024. godine tuženiku dostavio Prigovor protiv točke 3., 44 sjednice Vlade Republike Hrvatske od 28. studenog 2024. godine – konačnog prijedloga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada predlagatelja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, objavljenog na web stranici, radi utvrđivanja je li se navedenim konačnim prijedlogom navedenog Zakona pokušava prikriti nezakonito pogodovanje jedinica lokalne samouprave poslovnim subjektima iz članka 378. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, temeljem članka 385. stavak 1. istog Zakona.

3. Tužba nije dopuštena.

4. Naime, prema odredbi članka 3. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, u daljnjem tekstu: ZUS-a) predmet upravnog spora je: 1. ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redovni pravni lijek; 2. ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes stranke protiv kojeg nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek; 3. ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke, odnosno da postupi prema propisu; 4. ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i izvršavanja upravnog ugovor.

5. Člankom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21., u daljnjem tekstu: ZUP) propisano je da se upravnom stvari smatra svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje (stavak 1.), ali i svaka stvar koja je zakonom određena kao upravna stvar (stavak 2.).

Dakle, da bi se neka pravna stvar mogla smatrati upravnom, potrebno je da ju rješava javnopravno tijelo, da ju rješava u upravnom postupku, da rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke osobe ili pravne osobe ili drugih stranaka, te da se to radi neposredno primjenjujući propise i druge opće akte iz određenog upravnog područja.

6. Prema članku 46. stavak 1. točka 7. ZUS-a, sud će rješenjem odbaciti tužbu, jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ako utvrdi: da je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora.

7. Cijeneći navode tužbe i sadržaj priloga sud smatra da u konkretnom predmetu nije riječ o upravnoj stvari u smislu odredbi članka 2. ZUP-a, a niti tuženik u konkretnom predmetu može biti tuženik kako je tuženik definiran člankom 19. ZUS-a, kojim je određeno da je tuženik javnopravno tijelo koje je donijelo ili propustilo donijeti pojedinačnu odluku, postupilo ili propustilo postupiti odnosno koje je stranka upravnog ugovora.

8. Vlada Republike Hrvatske među ostalim na svojim sjednicama utvrđuje konačne prijedloge zakona koja se pripremaju u pojedinim ministarstvima, te nakon utvrđivanja konačnog prijedloga zakona iste prijedloge upućuje Hrvatskom saboru na raspravu i izglasavanje. Procedura u kojoj Vlada Republike Hrvatske priprema prijedloge zakona za Hrvatski sabor nije upravna stvar.

U konkretnom slučaju Vlada Republike Hrvatske nije postupala po zahtjevu tužitelja u stvarima koje bi bile iz područja upravnog prava (jer takvog zahtjeva nema), niti je odlučivala o nekom tužiteljevom pravu, obvezi ili pravnom interesu koje bi se u smislu naprijed navedenih odredbi, mogle smatrati upravnom stvari. Radi se o proceduri donošenja zakona, što nikako nije upravna stvar, niti se o istome može voditi upravni spor.

9. Stoga je, valjalo, na temelju odredbi članka 46. stavka 1. točke 7. ZUS-a, odbaciti tužbu kao nedopuštenu, odnosno riješiti kao u izreci.

Split, 21. siječnja 2025.

S U D A C

Studenko Vuleta

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka istog, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, pisano, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske (članak 46. stavkom 2. ZUS-a).

DNA:

- tužitelju TP, [adresa],

- u spis.