Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: K-408/2016-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, po sutkinji toga suda Mireli Sladić kao sucu uz sudjelovanje Janka Mitra, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ĆZ radi izvršenja kaznenog djela iz članka 228. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne Novine“ br.: 125/11 i 144/12– dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice oštećene kao tužiteljice ČZ, zastupane po punomoćniku CZ, odvjetniku iz [adresa] od 29.ožujka 2016., ispravljene dana 17. svibnja 2016., potom dana 21. studenog 2024., te izmijenjene podneskom od 20. siječnja 2025., nakon rasprave održane 21. siječnja 2025., u prisutnosti punomoćnika oštećene kao tužiteljice CZ, odvjetnika iz [adresa], okrivljenog ĆZ, te u odsutnosti oštećene kao tužiteljice ČZ, dana **.**.2025. u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika oštećene kao tužiteljice CZ, odvjetnika iz [adresa], te okrivljenog ĆZ, objavio je a dana 21. siječnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik ĆZ, sin AZ i ZZ,, i djevojački Ć, rođenog **.**.1968. u [adresa], s prebivalištem u [adresa],a s boravištem u [adresa], državljanina Republike Hrvatske, umirovljenik, primanja 750 eura, sa završenom srednjom školom, oženjen, otac troje punoljetne djece, nije vlasnik nepokretne imovine, nije vlasnik pokretne imovine, čin satnika, sudionik domovinskog rata od 1990-1996, HRV-i 50 %, ne vodi se drugi kazneni postupak,

k r i v  j e

I. što je:

u razdoblju od 25. do 28. travnja 2015. godine iz šume zvane "Biljeg" koja se nalazi u [adresa] (prema selu Luščani), upisane zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] BILJEG U HIŽIŠTU - šuma biljeg u hižištu od 2417m2, a za koju je znao da je u suvlasništvu oštećene ČZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], posjekao i izvezao 22 stabla hrasta kitnjaka, ukupne količine posječene drvne mase koja iznosi bruto 27,42 m3, čija tržišna vrijednost iznosi najmanje 1.714,48 EUR, oštetivši ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za njezin suvlasnički dio od 18/24 dijela u iznosu od 1.285,78 eura

II. dakle, tuđe pokretne stvari oduzeo drugome s ciljem da ih protupravno prisvoji,

III. čime je počinio kazneno djelo protiv imovine - krađom - opisano i kažnjivo po članku 228. stavak 1. KZ/11

IV. pa se okrivljenik ĆZ za kazneno djelo iz članka 228. stavak 1.

KZ/11, temeljem istog zakonskog propisa

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca,

te mu se na temelju članka 56. KZ/11

i z r i č e

U V J E T N A O S U D A

pa kazna zatvora na koju je okrivljenik osuđen neće biti izvršena ukoliko okrivljenik u roku provjeravanja od 1 (jedne) godine od pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.

V. Na temelju članka 62. KZ/11 okrivljenik ĆZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan je namiriti štetu oštećenoj ČZ u iznosu od 1.285,78 eura (tisućudvjestoosamdesetipeteura i sedamdesetosamcenta) u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.

VI. Na temelju članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne Novine" broj 125/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13,152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu ZKP/08) oštećenoj kao tužiteljici ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dosuđuje se djelomično imovinskopravni zahtjev u iznosu od 1.285,78 eura (tisućudvjestoosamdesetipeteura i sedamdesetosamcenta) koji imovinskopravni zahtjev je okrivljenik ĆZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan namiriti oštećenoj kao tužiteljici ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe, dok se oštećena kao tužiteljica ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] sa ostatkom postavljenog imovinskopravnog zahtjeva u iznosu od 2.464,64 eura (dvijetisućečetristošezdesetčetirieura i šezdesetčetiricenta) upućuje na put posebne parnice.

VII. Na temelju članka 145. stavak 2. točka 1., 6. i 7. ZKP/08 okrivljenik je dužan platiti troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 5.842,87 eura (pettisućaosamstočetrdesetidvaeura i osamdesetsedamcenta), koji trošak obuhvaća troškove šumarskog vještačenja u iznosu od 389,51 euro (tristoosamdesetdeveteura i pedesetjedancent), troškove geodetskog vještačenja u iznosu od 550,00 eura (petstopedeseteura), paušalnu svotu za rad suda u iznosu od 300,00 eura (tristo eura) ("Narodne Novine" broj 145/11 od 15. prosinca 2011. godine, Rješenje o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka), nužne izdatke oštećene kao tužiteljice ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u iznosu od 448,6 eura (četristočetrdesetosameura i šest centa) te nužne izdatke i nagradu opunomoćenika oštećene kao tužiteljice u iznosu od 4.030,00 eura (četiritisućeitrideseteura), koje troškove je okrivljenik dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Optužnicom od 29. ožujka 2016. godine, oštećena kao tužiteljica ČZ iz [adresa], zastupana po svom punomoćniku CZ, odvjetniku iz [adresa], tereti okrivljenog ĆZ za izvršenje kaznenog djela protiv imovine – krađom -opisano i kažnjivo po članku 228. stavak 1. KZ/11 (list spisa 1-3).

1.a. Citiranom optužnicom oštećena kao tužiteljica tereti okrivljenog ĆZ da je u razdoblju od 25. do 28.travnja 2015., u šumi „Biljeg“ na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koju je znao da je u vlasništvu oštećene kao tužiteljice, a koja je predmetnu šumu naslijedila od svog oca SZ, posjekao 30 stabala hrasta kitnjaka, čime je oštetio oštećenu kao tužiteljicu za iznos od 70.805,00 kuna. Postavlja imovinskopravni zahtjev u iznosu od 70.805,00 kuna.

2. Punomoćnik oštećene kao tužiteljice optužnicu od 29. ožujka 2016., ispravlja dana 17. svibnja 2016. (list spisa 61-62), budući je predsjednica optužnog vijeća vratila optužnicu na ispravak (list spisa 58) te tako ispravljenom optužnicom od 17. svibnja 2016. oštećena kao tužiteljica tereti okrivljenog da je otuđenjem 30 stabala hrasta kitnjaka oštetio oštećenu kao tužiteljicu za iznos od 29.316,27 kuna, no i dalje ostaje kod postavljenog imovinskopravnog zahtjeva u iznosu od 70.805,00 kuna. (list spisa 61-62), a na koji ispravak je oštećena kao tužiteljica pozvana budući da je prvotno podignutom optužnicom iznos štete naveden u ukupnom iznosu od 70.805,00 kuna koji iznos je procjena vrijednosti šumske štete vještaka šumarske struke Tihomira Pejnovića, dipl. ing. šumarstva (list spisa 17-19), a koji iznos je vještak dobio množenjem tržišne vrijednost otuđene drvne mase od 29.316,27 kuna sa faktorom 2,5 primjenom Šumsko-odštetnog cjenika. Budući da okrivljenik može odgovarati samo za vrijednost ukradene stvari koja odgovara tržišnoj vrijednosti prisvojenog drveta prema kojoj se određuje i kvalifikacija kaznenog djela, to je optužnica bila vraćena na ispravak rješenjem Kov-104/2016 od 12. svibnja 2016. (list spisa 58).

3. Punomoćnik oštećene kao tužiteljice ponovno ispravlja optužnicu od 17. svibnja 2016. (list spisa 61-62) dana 21. studenog 2024. (list spisa 199, strana 2, zadnja 3 pasusa), na način da u činjeničnom opisu umjesto broja "30 stabala hrasta" „ispravno označava sa brojem "17 stabala hrasta kitnjaka" i umjesto "za iznos od 29.316,27 kuna", ispravno treba stajati "za iznos od 4.286,20 eura", te konačno mijenja činjenični opis podneskom od 20. siječnja 2025. (list spisa 215) tako da isti glasi: "u razdoblju od 25. do 28. travnja 2015. godine iz šume zvane "Biljeg" koja se nalazi u [adresa] (prema selu Luščani), upisane zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] BILJEG U HIŽIŠTU - šuma biljeg u hižištu od 2417m2, a za koju je znao da je u vlasništvu oštećene ĆZL, [adresa], posjekao i izvezao 17 stabala hrasta kitnjaka koji sadrže vrijednije sortimente, odnosno tehničko drvo (trupce) kvalitete F2, I, II i III klase te ogrjevno drvo višemetrica I i II klase, a ukupna nastala šteta na čestici 523/5 BILJEG U HIŽIŠTU iznosi 4.286,20 EUR, čime je oštetio ČZ za njezin suvlasnički dio od ⅞ dijela koji iznosi od 3.750,43 EUR ". Zakonski opis i pravna kvalifikacija ostaju neizmijenjeni.

4. Punomoćnik oštećene kao tužiteljice na raspravi 21. studenog 2024., postavlja imovinskopravni zahtjev u iznosu od 4.286,20 eura, a dana 21. siječnja 2025. ispravlja postavljeni imovinskopravni zahtjev na način da potražuje 3.750,43 eura (list spisa 219, strana 2, 3. pasus).

5. Okrivljeni se ne smatra krivim niti prema prvotno podignutoj optužnici (list spisa 88, strana 2) niti prema kasnijim izmjenama (list spisa 201, strana 3) te nakon izmjene optužnice na raspravi 21. siječnja 2025. (list spisa 219, strana 2) ali zahtijeva biti ispitan na početku dokaznog postupka.

6. Okrivljeni negira počinjenje djela koje mu se stavlja na teret izmijenjenom optužnicom. On sa navedenom česticom nema nikakve veze i nije rušao ništa od stabala na navedenoj čestici. Kada je sud bio na očevidu okrivljeni je pokazao gdje je obavljao radnje sječe stabala, međutim vještaci su mjerili samo česticu 523/5 šuma "Biljeg" u Hižištu. Okrivljeni je pokazao gdje je sjekao, a prema vještacima ta nekretnina je bila međašna nekretnina sa šumom 523/5 "Biljeg." Okrivljeni je sjekao šumu njegovog susjeda, pokojnog ŠZ iz [adresa], koji je tu šumu okrivljeniku poklonio, 2-3 godine prije događaja za koji ga se tereti. Okrivljeni o tome nema sačinjeni pisani ugovor o darovanju, to je bilo usmeno, jer je okrivljeni tog susjeda dohranio i vodio brigu o njemu do njegove smrti, nakon čega je NZ tu šumu darovao okrivljeniku , a radi se o čestici 523/3 k. o. [katastarska općina]. PZ je umro najmanje dvije godine prije ovog događaja te prije ovog događaja i njegove smrti okrivljeni je najmanje četiri godine sjekao drva za PZ upravo iz te šume. PZ je zatesavao drva i tako označio među i okrivljeni se po tome orijentirao. Iza Nikoline smrti ostala je njegova unuka IZ iz [adresa], HZ, ali ne zna kućni broj, koja mu je također dozvolila da okrivljeni nakon Nikoline smrti u toj šumi sječe drva za svoje potrebe. Kritične zgode okrivljeni je možda posjekao drvne mase u količini jedne prikolice odnosno 4 m3, hrasta i graba, jer to je miješana šuma, kada je došla TZ i rekla mu da je on posjekao njezinu šumu. Okrivljeni ne zna po čemu je ona zaključila da je upravo on posjekao njezinu šumu. Međa je bila vidljiva po tim zasječenim stablima graba, a koja je zatesao NZ. Međutim, kada je on tako označavao stabla TZ nije bila u šumi niti je ona ikada nakon što je NZ zatesao ta stabla prigovorila da to nije međa i da je on to neispravno napravio. Njega se sada izmijenjenom optužnicom tereti da je posjekao ogrjevno drvo višemetrice I. i II. klase, što je potpuno netočno. Upravo je ČZ prodavala višemetrice, što je poznato, a okrivljeni može u tom smislu i predložiti da se ispita u svojstvu svjedoka RZ iz [adresa] koji je osobno kupovao višemetrice od ČZ, a to je bilo godinu dana nakon što je ona prijavila da joj je okrivljeni porušao šumu. To je poznato i KZ i ako ga sud pozove morao bi sudu reći istinu, jer je i KZ od nje kupovao višemetrice, također godinu dana nakon što je ona okrivljenika prijavila da joj je upravo okrivljeni porušao šumu.

6.a. Na pitanje punomoćnika oštećenika kao tužitelja da li su KZ i policija uhvatili okrivljenika sa drvima, okrivljenik je odgovarao protupitanjem "da li tada kada sam vozio drva iz šume", pa na dodatno pitanje punomoćnika oštećene kao tužiteljice odgovara negativno te dodaje da je policija zaustavila po pozivu ČZ osobu koja je vozila kamion sa ranije posječenim stablima koja je posjekao okrivljenik, ali ne u šumi ČZ nego u šumi EZ, a koja šuma je cca. 1 km udaljena od šume ČZ i šume pokojnog ŠZ te predmetna drvna masa nije uopće posječena u šumi ŠZ koja među sa šumom ČZ, već u šumi EZ koji mu je dozvolio da sječe u njegovoj šumi, izvuče drva, a koji posao za rušenje i izvlačenje je okrivljeniku bio plaćen od strane EZ. Okrivljenik ne zna koja je to čestica na kojoj je izvršena sječa. Okrivljenik ne zna kako se zove ta osoba koja je sa kamionom vozila posječenu drvnu masu, zna da je negdje iz Slavonije. Okrivljeni nije platio ništa jer je on prodao trupce nakupcu.

7. U tijeku dokaznog postupka izvedeni su dokazi:1) uvidom u zapisnik i čitanjem iskaza svjedoka oštećene ČZ od 14.03.2016. u PU sisačko-moslavačka, Služba krim policije, PP Petrinja (list spisa 4-7, 41-44).; 2) uvidom i čitanjem iskaza svjedoka AZ od 14.03.2016. u PU sisačko-moslavačka, Služba krim policije, PP Petrinja (list spisa 8-10, 47-49); 3) uvidom i čitanjem iskaza svjedoka MZ od 15.03.2016. u PU sisačko-moslavačka, Služba krim. policije, PP Petrinja (list spisa 11-12, 50-51); 5) uvidom i čitanjem iskaza svjedoka BZ od 15.03.2016. u PU sisačko-moslavačka, Služba krim policije, PP Petrinja (list spisa 13-14, 54-55).; 6) uvidom i čitanjem iskaza svjedoka ĐZ od 15.03.2016. u PU sisačko-moslavačka, Služba krim policije, PP Petrinja (list spisa 15-16, 52-53); 7) čitanjem iskaza svjedoka oštećene ČZ od 15.03.2023. (list spisa 90- 91); 8) uvidom i čitanjem spisa Županijskog suda u Sisku broj Kir-290/2015. (prilog spisu); 9) uvidom i čitanjem spisa ODO Sisak broj K-DO-372/2015 (prilog spisu); 10) čitanjem iskaza svjedoka MZ od 19.04.2023. (list spisa 102, strana 2.); 11) čitanjem iskaza svjedoka BZ od 19.04.2023. (list spisa 102-103, strana 2. i 3.); 12) čitanjem iskaza svjedoka ĐZ od 19.04.2023. (list spisa 104, strana 4.); 13) čitanjem iskaza svjedoka KZ od 19.04.2023. (list spisa 104- 105, strana 4. i 5.); 14) uvidom i čitanjem zapisnika sa lica mjesta - očevida u šumi "Biljeg" 523/5, k. o. [katastarska općina] zk. uložak [broj ZK uloška] od 03.06.2024. (list spisa 157-158); 15) uvidom i čitanjem nalaza i mišljenja vještaka Tomislava Šporčića dipl. ing. šumarstva, stalnog sudskog vještaka šumarske struke od 12.06.2024. sa (list spisa 163-169); 15) uvidom i čitanjem nalaza i mišljenja vještaka dr. sc. Saše Vranića dipl. ing., geodezije od 06.06.2024. sa prilozima (list spisa 172-184); 16) čitanjem iskaza vještaka Tomislava Šporčića sa rasprave od 21.11.2024. (list spisa 201-202); 17) čitanjem iskaza vještaka dr. sc. Saše Vranića dipl. ing. geodezije (list spisa 202-205); 18) uvidom u neslužbenu kopiju zk. uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 20. siječnja 2025., dostavljena uz podnesak kojom je izmijenjena optužnica (list spisa 217); 19) uvidom u originalno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-2341/2015 UPP/OS- 131/2015 od 30. rujna 2015. (u spis predmeta se ulaže preslika citiranog rješenja); 20) uvidom u povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige broj zk. uloška [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] od 21. siječnja 2025.; 21) uvidom u presliku povijesnog zk. uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za kčbr. [katastarska čestica]; 22) uvidom u verificirani zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 21. siječnja 2025; 23) uvidom u zapisnik o ispitivanju osumnjičenika u PU sisačko- moslavačka, Služba krim policije, PP Petrinja od 14.03.2016. (list spisa 37-40); 24)uvidom u izvadak iz Pe-a od 21. listopada 2024. (list spisa 194-195); 25) uvidom u izvadak iz Ke-a od 21. listopada 2024. (list spisa 196-197).

8. Uz suglasnost stranka nije izveden dokaz reprodukcijom snimke prvog ispitivanja osumnjičenog ĆZ.

9. Oštećena kao tužiteljica ČZ kao svjedok iskazuje (list spisa 90, strana 3-5) da je njeno saznanje da joj je šuma posječena bilo posredno jer joj je to dojavio KZ. KZ je sin njezine tete i oni su suvlasnici šume, odnosno oštećena kao tužiteljica je samovlasnik na čestici 523/5, a koju je naslijedila iza svoga oca. KZ joj je dojavio da je njenu šumu posjekao ĆZ zvani " ČZL". Čim je dobila tu dojavu oštećena kao tužiteljica odmah je otišla do DZ i zatekla istoga da sa nekim ljudima tovari na kamion trupce hrasta te je od Č tražila pojašnjenje da li ima papire od njene šume i stala pred kamion da bi spriječila odvoz i utovar. ČZL je tvrdio da ima papir, držao je nešto u ruci, međutim o kakvom papiru je bilo riječi i što je ČZL držao u ruci, ona to ne zna jer to nije vidjela. Nije uspjela spriječiti utovar i odvoz. Nakon toga je otišla u svoju šumu te je doživjela šok kada je vidjela stanje u šumi. Vidjela je da je porušen hrast, 27 stabala, misli da se radilo o hrastu lužnjaku. Koliko zna šumarski vještak procijenio je štetu cca. 78.000,00 kuna te potražuje da joj se ta šteta namiri. Osim hrasta u šumi raste grab, trešnja, međutim ta stabla nisu bila posječena već su bila oštećena pa tako npr. bilo je dosta stabala na kojima je bila započeta sječa jer je bilo vidljivo piljenje, ali nije dovršeno nego je to ostavljeno. Ona je taj dan razgovarala sa ĆZ koji joj je nudio da joj namiri štetu u iznosu od 20.000,00 kuna i da joj da neku njegovu šumu, ali ona nije pristala na takvu ponudu. Osim što joj je KZ javio da joj je šumu posjekao ČZL, nije joj dojavio ništa drugo. Što se tiče međe, oštećena kao tužiteljica ne zna kako je međa uređena, ali zna koja je njezina šuma, jer istu koristi, odnosno njezin prednik - otac od njenog najranijeg djetinjstva. Isto tako KZ zna među između njezine i njegove šume. ĆZ u blizini šume oštećene kao tužiteljice i Vladine šume, nema nikakvu svoju šumu u blizini. Ona nikako nije dobila odgovor od ĆZ kako je on na koncu posjekao njezinu šumu. Naime, on je trebao sječi šumu JZ, koji je danas pokojni, sin GZ, a koji je isto pokojni, a koji su međaši oštećenoj kao tužiteljici s desne strane, međutim posjekao je upravo njezinu šumu, a kako je završio u njezinoj šumi nije joj jasno niti joj je to objasnio. Ne zna kada su OZ i UZ umrli ni tko uživa tu šumu ni kakav papir je imao ĆZ kada joj je rekao da ima papire od šume. Međaš s lijeve strane od šume oštećene kao tužiteljice je upravo KZ. Šuma oštećene kao tužiteljice još međi sa državnom šumom te oštećena kao tužiteljica do svoje šume dolazi preko državne šume.

9.a. Odgovarajući na pitanja svog punomoćnika oštećena kao tužiteljica sa sigurnošću je odgovarala da je "sigurna sam da je JZ.", da se šuma FZ nalazi "dalje od moje šume…dvije šume od moje šume", a prostorno to bi bilo "…ima više od 100 metara."; u odnosu na odlazak u njezinu šumu iskazuje "ja sam u svojoj šumi svaki drugi dan", a na pitanje suda kako onda objašnjava da se događaj zbio od 25. do 28. travnja 2015., ako ide svaki drugi dan, pa odgovara "taj dan nisam bila." U vrijeme inkriminiranog događaja nije išla svaki drugi dan, ne može se sjetiti kada je prije no što joj je KZ javio da je posjekao šumu, bila u svojoj šumi; između šume JZ i šume oštećene kao tužiteljice iskazuje da se tu "šume se nalaze" , a čije, iskazuje "tu KZ ima jednu šumu do ŽZ." U odnosu na ŠZ iskazuje "to mi je međaš, to je taj pokojni."; u vrijeme događaja sve nekretnine u naravi šume; u odnosu na vremensko uživanje predmetne šume, oštećena kao tužiteljica iskazuje da ju ona uživa od ranog djetinjstva, odnosno prije nje ju je uživao njezin otac, prije oca njezin djeda, odnosno pradjed. Oštećena kao tužiteljica nije se odredila što predstavlja među između nekretnine za koju tvrdi da je njezina sa međom nekretnine KZ s lijeve strane kao međaša, odnosno s desne strane s šumom pokojnog GZ i ŽZ, dok je između državne šume i šume oštećene kao tužiteljice šumski put. U odnosu na vrstu drveta koje raste u drugim šumama koji međe sa šumom oštećene kao tužiteljice, oštećena kao tužiteljica iskazuje da i u tim šumama rastu stabla hrasta, graba i trešnje. U odnosu na oznake na granicama tih šuma, oštećena kao tužiteljica iskazuje da je vidljiva međašna linija u vidu jedne izbočine, radi se o prirodnoj međašnoj liniji, pojašnjava da su predmetne nekretnine ranije bile oranice, no za vrijeme rata (domovinskog) se nisu eksploatirale pa su se nekretnine pošumile. Inkriminiranog dana oštećena kao tužiteljica zvala je policiju te je došao policajac kojem ona ne zna ime ali to je prijatelj od ĆZ koji je rekao da nema potrebe ići u šumu. U odnosu na stabla koja je oštećena kao tužiteljica vidjela na kamionu ĆZ i da li su ista bila označena - doznačena, oštećena kao tužiteljica iskazuje "ja se sada više ne sjećam što sam vidjela na kamionu." U odnosu na međašne linije, oštećena kao tužiteljica iskazuje da to zna od djetinjstva jer joj je to pokazivao otac, pokazao joj je to i 2014. koje godine je i umro, a među u naravi predstavljaju na stablima sjekirom zasječene oznake, a te zasjeke je radio upravo otac oštećene kao tužiteljice i ona ih je vidjela no ne može odrediti kada je to bilo prije inkriminiranog događaja. Nitko nikada oštećenoj kao tužiteljici nije osporio da šuma koju ona uživa nije njezino vlasništvo.

10. Oštećena kao tužiteljica ispitana je u svojstvu svjedoka 14. ožujka 2016. u PU sisačko-moslavačkoj, Služba kriminalističke policije (list spisa 4-7) koji iskaz se razlikuje od iskaza sa rasprave, glede različitosti iskazivanja, oštećena kao tužiteljica u kojem objašnjava što se u naravi i čija nekretnina, nalazi između njezine šume i šume NZ, oštećena kao tužiteljica iskazuje "sve je isto, ostajem kod oba iskaza.", a vezano na okolnost kod kojeg iskaza oštećena kao tužiteljica ostaje, obzirom da su se iskazi različiti, no za oštećenu kao tužiteljicu „sve je to isto“, ostala je kod oba iskaza.

11. Odgovarajući na pitanja okrivljenika da li je dana kada je oštećena kao tužiteljica vidjela kamion, oštećena kao tužiteljica sa okrivljenikom i KZ išla u šumu, oštećena kao tužiteljica odgovorila je potvrdno.; na pitanje da li je tada kada je bila u šumi vidjela zasjeke, a koje zasjeke je okrivljenik napravio sa pokojnim ŠZ, pa oštećena kao tužiteljica odgovara "ne znam ja gdje su on i PZ radili zasjeke."

12. Okrivljenik je u cijelosti prigovarao iskazu oštećene kao tužiteljice kao neistinitom iskazu, jer inkriminirane zgode okrivljenik nije posjekao šumu oštećene kao tužiteljice, već je sjekao šumu pokojnog ŠZ.

13. Svjedok MZ, (list spisa 101, strana 2) iskazuje da zna da je ĆZ porušao hrastove u šumi njihovih roditelja. Svjedokinja je sestra oštećene kao tužiteljice ČZ koja živi u [adresa]. ĆZ porušao je hrastove i to je krivično djelo. Ne zna koliko hrastova je porušao. Njezina sestra je vidjela kamion koji je bio natrpan i nakon toga je ona to sve prijavila. Sestra je otišla u šumu i vidjela da su joj porušani hrastovi, a u šumu dolazi jer je dobila dojavu. Sestra je znala da je to napravio ĆZ jer nitko drugi nije rušao hrastove. Svjedokinji je ovo sve poznato, jer joj je to sve ispričala njezina sestra ČZ.

13.a. Odgovarajući na pitanja punomoćnika oštećene kao tužiteljice da li bi svjedok znala pokazati gdje se nalazi na šuma, obzirom da ne živi u [adresa], svjedokinja iskazuje da već 42 godine živi u [adresa] i da po prilici zna i mogla bi pokazati gdje je šuma, ali bolje zna njezina sestra ČZ koja živi u [adresa].

14. Svjedokinja je ispitana u PU sisačko-moslavačka, Službi krim. policije dana 15. ožujka 2016. (list spisa 50-51), koji iskaz je suglasan s iskazom na raspravi 19. travnja 2023.

15. Svjedok OZ iskazuje (list spisa 101, strana 2-3) da ne zna tko je posjekao šumu ČZ. Svjedok samo zna da ona ima šumu na tom mjestu, jer je svjedok iz te šume još prije puno godina za njezinog oca izvlačio drva sa konjima. Nema nikakvih saznanja da bi itko ČZ posjekao neke hrastove u toj šumi, odnosno da li tamo uopće ima hrastova ne zna, šume su mješovite, a da li je bilo i hrasta u toj šumi, nema saznanja.

15.a. Odgovarajući na pitanje punomoćnika oštećene kao tužiteljice poznaje li svjedok osobu VZ i tko je to, svjedok iskazuje da je to njegova supruga, a na dodatno pitanje punomoćnika oštećenika kao tužiteljice ,da li svjedok zna od svoje supruge da je ČZL posjekao šumu, svjedok iskazuje negativno, dodaje da je kao svatko u selu čuo da je šuma posječena, ali tko je posjekao svjedok to nije čuo.

16. Svjedok je ispitan u PU sisačko-moslavačka, Službi kriminalističke policije dana 15. ožujka 2016. (list spisa 54-55), te u odnosu na različitost iskazivanja na raspravi i iskaza kojeg je dao 2016. svjedok iskazuje da on ne vidi razliku u tom iskazu, da su iskazi siti, odnosno ne zna zašto različito iskazuje, a ostaje kod iskaza kojeg je dao na raspravi.

16.a. Punomoćnik oštećene kao tužiteljice prigovarao je iskazu svjedoka u cijelosti, jer je iskaz kojeg je svjedok dao na raspravi kontradiktoran iskazu kojeg je svjedok ranije dao.

17. Svjedok ĐZ iskazuje (list spisa 103, strana 4) da on osobnih saznanja nema o predmetnom događaju na štetu ČZ. Po selu se je pričalo da je netko posjekao šumu. Netko je rekao da je to ĆZ. Da li je to baš ta šuma, svjedok nema saznanja. Svjedok ne zna ni gdje je ta šuma. Zna samo da je to čuo toga dana kada je došao s posla, jer se tako pričalo po selu, ali vremenski kada je to bilo, ne može se odrediti. Nije vidio nikakve kamione niti neki odvoz drvne mase. Ima saznanja da je ČZ prijavila da joj je nepovlasno posječena šuma, a ta saznanja ima jer je bio pozvan u policiju. To je sve što je svjedoku poznato.

17.a. Odgovarajući na pitanje punomoćnika oštećene kao tužiteljice sjeća li se svjedok da je u policiji potpisao neki zapisnik, svjedok iskazuje da se to ne sjeća; dalje odgovara da nije toga dana kada je ČZ saznala da joj je ĆZ posjekao šumu, već je to čuo protekom nekog vremena kada je to pričala ČZ, ali koliko je vremena prošlo od dana kada svjedok čuje da je šuma posječena do dana kada čuje od ČZ da joj je ĆZ odvezao drva iz šume, svjedok se ne može odrediti koliko vremena je prošlo.

17.b. Punomoćnik oštećene kao tužiteljice prigovarao je iskazu svjedoka u dijelu iskaza koji je suprotan iskazu kojeg je dao prilikom ispitivanja u PU sisačko- moslavačka 15. ožujka 2016.

18. Svjedok je ispitan u PU sisačko-moslavačka, Službi kriminalističke policije dana 15. ožujka 2016. (list spisa 52-53), te se u odnosu na različitost iskazivanja u odnosu na iskaz kojeg je dao 2016. godine svjedok izjasnio da se uopće ne sjeća što je iskazao kada je bio ispitan 2016. godine.

19. Svjedok KZ iskazuje (list spisa 103, strana 5) da je naslijedio nekretnine iza svog djeda, u naravi šumu, a ta nekretnina graniči sa nekretninom ČZ koja je također šuma i koju je TZ naslijedila iza svoga oca. Svjedok živi u [adresa] i povremeno odlazi u [adresa] i kada dođe obilazi svoju šumu. Tako je određene zgode, vremenski se više ne može odrediti kada je to bilo, zna da je bilo kišovito vrijeme, obilazeći svoju šumu vidio da je TZ posječena šuma. Svjedok nikoga nije zatekao na licu mjesta. Svjedok je javio TZ da joj je šuma posječena. Po toj dojavi ona je navodno u selu vidjela neki kamion i na tom kamionu njene hrastove. Svjedok to nije vidio i o tome ne može ništa reći. Nije vidio da bi u šumi bili posječeno nešto drugo osim hrastova. Svjedok nije bio prisutan kada je TZ navodno vidjela te hrastove i kamion i o tome ne može ništa reći. Po selu sa kasnije pričalo da je gospon ĆZ posjekao hrastove. Svjedokova šuma je također hrastova šuma, ali svjedok nije imao nikakvu štetu.

19.a. Odgovarajući na pitanje punomoćnika oštećene kao tužiteljice da li šuma svjedoka međi sa šumom ČZ i da li bi svjedok to znao danas pokazati, svjedok je iskazao potvrdno.

19.b. Odgovarajući na pitanja okrivljenika svjedok je potvrdio da je toga dana kada je ČZ posječena šuma, okrivljenik vozio svjedoka i ČZ u šumu; bio je prisutan kada je okrivljenik ČZ pokazivao zatese koje mu je prethodno pokazao susjed NZ kao međašne oznake; da su na terenu ostali "brkovi" pojašnjava da su to ovršine, to su dijelovi koji ne idu u prodaju kao trupci; svjedok stalno ima probleme sa TZ s kojom ni sada ne priča ,ali ti problemi nisu zbog međe nego za put između njihovih šuma.

20. Dana 03. lipnja 2024. obavljen je očevid te je nalaženo vještaku geodetske struke da izvrši identifikaciju čestice, u naravi šume "Biljeg" upisana u z. k. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica], Biljeg u Hižištu od 2417 m2, a vještaku šumarske struke da na navedenoj nekretnini pronađe 30 stabala hrasta kitnjaka tj. ono što je ostalo nakon sječe te u odnosu na ono što se pronađe, da nakon toga izvrši procjenu šumske štete. Na očevidu je utvrđeno da su 2015. godine panjevi posječenih stabala bili označeni plavom kredom i označeni brojevima 1 - 30 i da se radilo o panjevima promjera od 35-75 cm. Također je naloženo vještaku geodetske struke da po identifikaciji nekretnine ČZ identificira s kojim česticama ista graniči tj. je li koja od nekretnina s kojima graniči u vlasništvu ili posjedništvu okrivljenika.

20.a. Po završenom očevidu vještaci su suglasno naveli da su na terenu pronašli svih 30 panjeva, detaljno će biti navedeno u nalazima, obzirom se neki nalaze izvan nekretnine oštećene kao tužiteljice, dok na nekima nije moguće provesti procjenu zbog propalosti.

20.b. U odnosu na pronađene panjeve, oštećena kao tužiteljica utvrdila je da su to upravo panjevi posječenih stabala.

20.c. Okrivljenik je navodio da nije sjekao na predmetnoj nekretnini, u odnosu na početak nekretnine, dozvoljava mogućnost da je nešto porušio u dnu nekretnine.

21. Vještak Tomislav Šporčić dipl. ing. šumarstva, na raspravi 21. studenog 2024. (list spisa 201, strana 3-4) u cijelosti je ostao kod pisanog nalaza i mišljenja od 12. lipnja 2024, a koji je na pitanja stranaka dodatno pojasnio (list spisa 163-169). Tako se vještak izjasnio vezano za procjenu šumske štete i obavezu primjene Šumsko odštetnog cjenika ("Narodne novine" broj 37/2015), i to članka 10. stavak 2., iz kojeg razloga je obaveza primjena Šumsko-odštetnog cjenika, te množenja vrijednosti posječene drvne mase s faktorom 2,5 ; kada se govori o šumskoj šteti tada osoba kojoj je šteta počinjena trpi štetu od drvne mase koja je otuđena, ali snosi i obavezu vraćanja sastojine u prvobitni oblik. Ako je u pitanju starija sastojina tada stranka ima znatne troškove koje su prisutne za uzgoj i održavanje sastojine, primjerice dohrana, sječa i druge radnje koje se odnose na održavanje sastojine. U konkretnom slučaju, primjena Šumsko-odštetnog cjenika, a vezano za procjenu šumske štete znači umnožiti vrijednost posječene drvne mase sa zadanim elementom-faktorom, a koji je u konkretnom slučaju 2,5 obzirom na vrstu sastojine, i starost sastojine. Ti faktori su propisani Šumsko-odštetnim cjenikom.

21.a. U konkretnom slučaju vrijednost šumske štete za kčbr. [katastarska čestica] u K. O. [katastarska općina] iznosi 1714,48 eura.

22. Odgovarajući na pitanje punomoćnika oštećene kao tužiteljice koji se pravilnik primjenjuje za procjenu šumske štete, a kada je ista nastala počinjenjem kaznenog djela krađe, vještak iskazuje da se u Republici Hrvatskoj koristi važeći cjenik Hrvatskih šuma kao propisani cjenik koji se koristi prilikom izrade vrijednosti počinjene štete za drvnu masu plus primjena koeficijenta, gdje je to potrebno, a koeficijent ovisi o starosti i vrsti sastojine, te su propisani Šumsko-odštetnim cjenikom, te je vještak do procjene šumske štete u iznosu od 4286,20 eura došao primjenom Šumsko-odštetnog cjenika.

23. Vještak dipl. ing. geodezije Saša Vranić također je ostao u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja 6. lipnja 2024. (list spisa 172) , te je na raspravi 21. studenog 2024. (list spisa 210, strana 4-7) odgovarajući na pitanja suda i stranka vještak je iskazao vezano, za izmjenu optužnice i da se okrivljenika tereti da je posjekao 17 stabala hrasta kitnjaka, da li se tih 17 stabala hrasta kitnjaka nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] u K. O. [katastarska općina], da se na k. č. br. [katastarska čestica] u K. O. [katastarska općina] nalazi ukupno 22 panja, koja je označio na skici izmjere topografskim znakom crvene boje, te ih je označio brojevima, a kako je to pobliže napisano u mišljenju (str. 3 pisanog nalaza i mišljenja, sa prilozima) (list spisa 176-178). Od pronađenih 22 panja vještak Tomislav Šporčić dipl. ing. šumarstva identificirao je da se 17 panjeva odgovara hrastu kitnjaku. U odnosu na označavanje vještak šumarske struke i vještak geodetske struke koristili su iste oznake te je u vještvu inženjera šumarstva taksativno nabrojano, brojčanim oznakama koji panjevi su panjevi stabla hrasta kitnjaka (od ovih 22 pronađenih panja). U odnosu da li sa nekretninom u naravi k. č. br. [katastarska čestica] u K. O. [katastarska općina] međi nekretnina, vlasništvo i/ili posjedništvo okrivljenika, ako da u kom dijelu i na koji način, da li su vidljive međašne oznake i da li su i u kom dijelu nekretnine međašne nekretnine, a vezano da li je iz tih razloga moglo doći do zabune pa da bi okrivljenik radnjama na svojoj nekretnini ušao u nekretninu oštećene kao tužiteljice vještak je iskazao da uvidom u katastarski operat i zemljišnu knjigu je utvrđeno kako okrivljenik ĆZ nije upisan kao posjednik ili vlasnik niti na jednoj čestici koja graniči s predmetnom katastarskom česticom [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a što je i naveo u nalazu. Na pitanje suda da li je na kčbr. [katastarska čestica] u K. O. [katastarska općina] razvidno i razlučeno, i jasno vidljivo koji dio navedene nekretnine je suvlasnički dio oštećene kao tužiteljice, a koji je prema podacima zemljišno-knjižnog odjela 3/24 dijela, i da li su osobe koje su upisane " TZ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i osoba "Filipović Kata [adresa]" u naravi jedna te ista osoba, i da li se u naravi zna koji dio nekretnine u površini od 2417 m2 pripada oštećenoj kao tužiteljici [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] vještak je iskazao da na terenu nisu zatečene bilo kakve međne oznake, tužiteljica je okvirno pokazala položaj čitave čestice 523/5 K. o. [katastarska općina]. Na terenu nije spomenuto uopće posebni udjeli tužiteljice, tako da na terenu nema vidljivih oznaka posebnih udjela. Što se tiče različito upisanih imena u ZK uložak vještak može potvrditi da TZ ima udjel 6/24 dijela, još jedan upisani udjel od 3/24 odnosi se na ZZ međutim to ne može sa sigurnošću potvrditi da li su to iste osobe.

24. U nalazu i mišljenju Vještaka Tomislava Šporčića dipl. ing. šumarstva (174-175) u tabularnom prikazu nalaze se pobliže označeni-pobrojani 17 panjeva posječenih stabala hrasta kitnjaka, a što u brojčanom prikazu se poklapa sa mišljenjem vještaka dr.sc. Saše Vranića, dilp. ing. geod.(list spisa 176. str. 3 sa prilozima list spisa 177- 178).

25. Odgovarajući na pitanje punomoćnika oštećene kao tužiteljice da li TZ i ZZ upisane u vlasništvu, imaju upisan isti kućni broj u (kbr) u [adresa], vještak je iskazao da se radi o istom kućnom broju-kućni broj 60. Na pitanje punomoćnika oštećene kao tužiteljice da li se često događa da se upis imena u istom vlasničkom listu, u istom ZK ulošku za isu osobu upisuje npr. C, Marija- Mara, vještak iskazuje da to nije često, ali postoje slučajevi, nema pravila, te je obaveza vlasnika ažurirati svoje osobne podatke, a vezano za mogućnost da bi se ime C upisalo kao " TZ" ili " Marija" u " LZ" ne znači da se radi u naravi o istoj osobi, niti to vještak može znati, te je moguće da se radi o zapravo dvije osobe, koje mogu bit i srodne i nesrodne, pa tako majka i kćer, sestre, rođakinje ili potpuno nesrodne osobe. To su podaci koje vodi ZK odjel, a dužnost je vlasnika za slučaj da se radi o istoj osobi ažurirati navedene podatke. U odnosu na položaj pronađenih panjeva stabla kitnjaka na kčbr [katastarska čestica] vještak iskazuje da je položaj je evidentiran u skici koja je prilog nalaza i mišljenja (str. 3, list spisa 176-177-178), te ukratko na pitanje punomoćnika oštećene kao tužiteljice da li su grupirani odgovara da nisu grupirani nego su razbacani po parceli. U odnosu na put i ako je put pronađen da li je sječa cijelom dužinom pronađenog puta, vještak se izjasnio da se ne sjeća puta na čestici, tužiteljica je pokazivala panjeve i koncentrirali su se na to, odnosno, na ono što je bilo naloženo od strane suda. Prema ZK upisu na terenu vezano za česticu 523/5 put nije upisan u ZK knjigama. Na pitanje okrivljenog da li sa nekretninom 523/5 u K. O. [katastarska općina] međi nekretnina upisana u vlasništvu / posjedništvu sa "Zadruga Škrljac", jer je NZ iz [adresa], koji je umro cca 2013. okrivljeniku ostavio nekretnine koje je uživao i bio upisan "Zadruge Škrljac" budući je okrivljenik dohranio pokojnog ŠZ iz [adresa], no okrivljenik tako stečenu nekretninu nikada nije prepisao ni u vlasništvo, ni u posjedništvo sa imena i upisa "Zadruga Škrljac" na svoje ime, vještak je iskazao da na k. č. br. [katastarska čestica] koja se nalazi sa južne strane predmetne čestice 523/5 K:o. [adresa] u ZK uložak je upisana " Škrljac Zadruga". Na pitanje okrivljenog da li se u zemljišno-knjižnom odjelu zna u kojem trenutku dolazi do upisa oštećene kao tužiteljice obzirom da su sve te nekretnine bile upisane kao nekretnine " Škrljac Zadruga", odnosno kada se i na koji način knjiži kao vlasnik i suvlasnik oštećena kao tužiteljica, vještak iskazuje da se iz ZK uloška to ne vidi, ali ta informacija se može dobiti u nadležnom ZK odjelu te je vještak pozvan na skici izmjere (list spisa 177) prezentirati koji panjevi su pronađeni na k. č. br. [katastarska čestica] te je vještak prezentirao da je razvidno iz skice da panjevi označeni brojevima 1,2,3,22 i 20 su panjevi pronađeni na k. č. br [katastarska čestica], a koja je upisan a na "Škrljac Zadruga".

26. Punomoćnik oštećene kao tužiteljice predlagao je izvođenje dokaza dopunskim ispitivanjem već dopunski ispitanog svjedoka KZ na okolnost kome je šteta učinjena i da li njegova sestra LZ iz [adresa] i svjedok KZ iz [adresa] priznaju da je šteta koja je nastala nepovlasnom sječom na k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] šteta koja je u cijelosti nastala oštećenoj kao tužiteljici, a obzirom na okolnost da predmetna čestica 523/5 nije cijepana na suvlasničke dijelove sukladno ZK upisu u vlasničkom listu i vezano na okolnost da li i na koji način uživa k. č. br. [katastarska čestica]. Nadalje punomoćnik oštećene kao tužiteljice također je predlagao ispitati svjedoka KZ na okolnost da su osobe upisane u ZK ulošku kao " ZZ , [adresa] " i " TZ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] "u naravi jedna te ista osoba, jer je majka CZL, ĆM, djevojački A iz [adresa], koji prijedlog je odbijen na temelju članka 421. stavak 1. točka 4. ZKP/08 kao prijedlog koji odugovlači postupak.

26.a. Predloženo izvođenje dokaza sud je ocijenio kao očigledno usmjereno na znatno odugovlačenje postupka budući iz izvoda iz zemljišne knjige nesporno proizlazi da oštećena kao tužiteljica ČZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], nije jedina vlasnica šume na k. č. br [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a iz do sada izvedenih dokaza nedvojbeno je i nesporno da međa između šume pokojnog ŠZ u naravi k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] odnosno "Škrljac Zadruge" u naravi šuma, u inkriminirano vrijeme nije bila utvrđena po ovlaštenom geodetu u odnosu sa nekretninom k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koja nekretnina je u suvlasništvu više osoba i to TZ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u 6/24 dijela, ZZ , [adresa] u 3/24 dijela, ČM, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] u 6/24 i CM OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] u 6/24 dijela, kao i da nije izvršena dioba suvlasničkih dijelova na navedenoj nekretnini, te prema iskazu vještaka dr. sc. Saše Vranića dipl. ing. geodezije na terenu nema vidljivih oznaka posebnih udjela slijedom kojih okolnosti se šteta odnosi na sve upisane suvlasnike u visini njihovih suvlasničkih omjera.

26.b. Vezano za izvođenje dokaza dopunskim ispitivanjem svjedoka KZ na okolnost utvrđivanja identiteta osobe oštećene kao tužiteljice tj. da su upisane osobe u vlasničkom listu TZ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ZZ, [adresa] u naravi jedna te ista osoba, okolnost je koja se ne dokazuje personalnim nego materijalnim dokazima radi čega se ispitivanje svjedoka KZ na navedenu okolnost cijeni kao prijedlog koji odugovlači postupak. 27. Dana 20. siječnja 2025. punomoćnik oštećene kao tužiteljice podneskom (list spisa 215) mijenja činjenični opis optužbe tako da isti glasi: "u razdoblju od 25. do 28. travnja 2015. godine iz šume zvane "Biljeg" koja se nalazi u [adresa] (prema selu Luščani), upisane z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] BILJEG U HIŽIŠTU - šuma biljeg u hižištu od 2417m2, a za koju je znao da je u vlasništvu oštećene ĆZL, [adresa], posjekao i izvezao 17 stabala hrasta kitnjaka koji sadrže vrijednije sortimente, odnosno tehničko drvo (trupce) kvalitete F2, I, II i III klase te ogrjevno drvo višemetrica I i II klase, a ukupna nastala šteta na čestici 523/5 BILJEG U HIŽIŠTU iznosi 4.286,20 EUR, čime je oštetio ČZ za njezin suvlasnički dio od ⅞ dijela koji iznosi od 3.750,43 EUR."

28. Iz nalaza i mišljenja vještaka šumarske struke Tomislava Šporčića, dipl. ing šumarstva od 12. lipnja 2024. (list spisa 164-169) utvrđeno je da je vještak na temelju izmjere pronađenih panjeva i rekonstrukcije svakog pojedinog stabla koristeći odgovarajuće tarifne nizove utvrdio ukupnu količinu posječene drvne mase koja iznosi bruto 27,42m3, od čega 27,42 m3 hrasta kitnjaka čija tržišna vrijednost iznosi 1.714, 38 eura bez PDV-a (strana 2, nalaza). Procjena šumske štete izvršena je primjenom Šumsko-odštetnog cjenika („Narodne novine“ 37/2025, članak 10., stavak 2) kada se vrijednost posječene drvne mase množi faktorom 2,5 pa vrijednost šumske štete iznosi 1.714,48 eura x 2,5 =4.286,20 eura (strana 3 nalaza).

29. Iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Saše Vranića dipl. ing. geodezije od 6. lipnja 2024. (list spisa 172-184) utvrđeno je da je stalni sudski vještak za geodeziju dr. sc. Saša Vranić, dipl. ing. geodezije geodetskom izmjerom na očevidu 3. lipnja 2024. identificirao predmetnu katastarsku česticu prema važećem katastarskom planu. Prilikom terenskog očevida izmjeren je položaj ukupno 30 panjeva. Usporedbom izmjerenog položaja panjeva s katastarskim planom, utvrđeno je kako se dio izmjerenih lokacija panjeva nalazi na predmetnoj katastarskoj čestici te se na predmetnoj kčbr. [katastarska čestica] nalazi ukupno 22 panja, koji su označeni na skici izmjere topografskim znakom crvene boje brojevima: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 15, 16, 18, 19, 21, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29 i 30. Na susjednoj kčbr. [katastarska čestica] nalaze se panjevi označeni na skici izmjere sivom bojom, ukupno 5 komada i to: 1, 2, 3, 20 i 22. Na susjednoj kčbr. [katastarska čestica] nalaze se panjevi označeni na skici izmjere sivom bojom, ukupno 3 komada i to: 13, 14 i 17.

30. Iz potvrde od 21. listopada 2024., Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije (list spisa 194) sud je utvrdio da je okrivljeni ĆZ prekršajno nekažnjavana osoba, a iz uvjerenja od 21. listopada 2024. (list spisa 196) utvrđeno je da je okrivljenik kazneno neosuđivana osoba.

31. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Sisku, povjerenika suda Javne bilježnice Višnje Antoš iz [adresa] broj O-2341/15; UPP/OS-131/15 od 30. rujna 2015. (list spisa 224-226) sud je utvrdio da je iza pokojnog SZ, rođenog **.**.1932., a umrlog **.**.2013., nasljednicom temeljem Zakona i Ustupa proglašena kćer ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u cijelosti te je ista naslijedila nekretnine u K. O [katastarska općina], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], i zk. ul. br. [broj ZK uloška], među kojima je naslijedila i nekretninu u naravi šuma biljeg u hižišču površine 2417m2.

32. Iz povijesnog prikaza izvatka iz zemljišne knjige, zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] (list spisa 227-229) od 21. siječnja 2025. sud je utvrdio da je 26.11.2024.zaprimljeno rješenje o nasljeđivanju 2340/2015 od 22. 10. 2015. na temelju kojeg je izvršena uknjižba prava vlasništva na nekretnine ČZ [adresa] za korist TZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], suvlasništvo u ¾ dijela, kao i rješenje o nasljeđivanju broj O-2341/2015, UPP/OS-131/2015 od 30. 9. 2015. za korist TZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u 1/8 dijela , te je izvršena uknjižba prava vlasništva na temelju ugovora o darovanju od 26. 11.2024. za korist TZ , OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], suvlasnički dio 6/8 dijela te je u konačnici 26.11.2024 na temelju odredbe članka 36. stavak 7 i članka 177. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/2019, 128/22,155/23) provedeno spajanje udjela TZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], a koji se sastoji od 3/24, 3/24, i 12/24 u novi udio: „18/24“.

33. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka sud je izmijenio činjenični opis optužbe kako je to pobliže navedeno u izreci ove presude, jer je takva intervencija od strane suda u činjenični dio optužbe bila nužna, opravdana i na dokazima utemeljena, a onda je sukladno tako definiranoj optužbi ovaj sud okrivljenika oglasio krivim i osudio po zakonu, budući je sud cijeneći izvedene dokaze, svaki dokaz zasebno i u njihovoj ukupnosti, a u kontekstu izvedenih dokaza iskaz okrivljenika, utvrdio da je okrivljenik postupao na način i pod uvjetima kako je to sud svojom intervencijom u činjenični opis optužbe definirao, radi čega je sud okrivljenika oglasio krivim i osudio po zakonu.

34. Nesporno je utvrđeno da je oštećena kao tužiteljica ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], upisana kao suvlasnik u 18/24 dijela na k. č. br. [katastarska čestica] u naravi šuma Biljeg, koju okolnost je sud utvrdio na temelju povijesnog prikaza z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 21. siječnja 2025. Nesporno je utvrđeno da je ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svoj suvlasnički dio naslijedila iz pokojnog oca SZ iz [adresa], što je utvrđeno iz rješenja o nasljeđivanju O-2341/15, UPP/OS-131/15 od 30. rujna 2015., a koje rješenje je ČZ, OIB; [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] provela kroz gruntovne knjige 26. studenog 2024., kao i da je provođenjem ugovora o darovanju od 26. studenog 2024., kao i rješenja o nasljeđivanju iza pokojne AM njen suvlasnički dio u konačnici upisan u 18/24 dijela. Nesporno je utvrđeno da je na k. č. br [katastarska čestica] u naravi Šuma biljeg u hižišću, a koju nekretninu je između ostalog oštećena kao tužiteljica naslijedila iza svog pokojnog oca SZ iz [adresa], nekretnini izvršena nepovlasna sječa i to 22 stabala hrasta kitnjaka, tj. da je očevidom na terenu pronađeno svih 30 panjeva, od kojih su 22 stabla (panja) upravo bila na k. čbr. [katastarska čestica] šuma biljeg u hižišću, K. O. [katastarska općina], koja bruto iznosi 27,42m3 hrasta kitnjaka a za ukupno 20 stabala je bilo moguće izvršiti procjenu dok za 2 stabla to nije bilo moguće zbog propadanja, te je utvrđeno vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Tomislavu Šporčiću, dipl. ing šumarstva da je nastala stvarna šteta sječom 20 stabala hrasta kitnjaka u iznosu od 1.714,48 eura, što odgovara tržišnoj vrijednosti posječene drvne mase kao da niti najednom panju vještak nije pronašao otisak doznačnog čekića. Nesporno je utvrđeno da sa nekretninom u naravi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne graniči- ne međi niti jedna nekretnina u vlasništvu ili posjedništvu okrivljenog ĆZ, a što je utvrđeno po ovlaštenom sudskom vještaku Saši Vraniću, dipl. ing geodezije. Nesporno da međa između šume pokojnog ŠZ u naravi k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] odnosno "Škrljac Zadruge" u naravi šuma, u inkriminirano vrijeme nije bila utvrđena po ovlaštenom geodetu u odnosu sa nekretninom k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koja nekretnina je u suvlasništvu više osoba i to TZ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u 6/24 dijela, ZZ, [adresa] u 3/24 dijela, ČM, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] u 6/24 i CM OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] u 6/24 dijela, kao i da nije izvršena dioba suvlasničkih dijelova na navedenoj nekretnini, te prema iskazu vještaka dr. sc. Saše Vranića dipl. ing. geodezije na terenu nema vidljivih oznaka posebnih udjela slijedom kojih okolnosti se šteta odnosi. Nesporno je da je okrivljenik izvršio sječu , što okrivljeni niti ne osporava, ali se brani da je sjekao na parceli pokojnog ŠZ kojeg je dohranio, koji mu je tu parcelu darovao usmenim darovanjem, da je više puta sjekao na toj parceli dok je NZ bio živ, a koji je među zatesao zatesima po stablima i tako je okrivljeni kada sječe 2015. znao da sječe na nekretnini upravo pok. ŠZ tj „Škrljac Zadruge“, iako dozvoljava da je u jednom dijelu ipak ušao u nekretninu oštećene kao tužiteljice, radi čeg joj je i nudio da joj namiri štetu od 20.000,00 kuna no ona na to nije pristala, kao i da označavanju međe zatesavanjem po stablima oštećena kao tužiteljica nije bila prisutna. Ove okolnosti nedvojbeno su utvrđene na iskazu oštećene kao tužiteljice, a iskaz koji ima potvrdu u materijalnim dokazima a to su nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke dipl. ing. geodezije Saše Vranića a temeljem kojeg iskaza i nakon provedenog očevida je nedvojbeno utvrđeno da međe nisu ucrtane niti se zna koji je idealni dio oštećene kao tužiteljice na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] kao niti da sa tom nekretninom ne međi niti jedna nekretnina u vlasništvu ili posjedništvu okrivljenog ĆZ. K. č. br [katastarska čestica]. koja je međašna sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana je u vlasništvu tj. posjedništvu „Škrljac Zadruge“. Nalaze i mišljenja vještaka kako vještaka šumarske struke Tomislava Šporčića dipl. ing. šumarstva i vještaka geodetske struke Saše Vranića, dipl. ing. geodezije, sud u cijelosti prihvaća jer su dani od stručnih i nepristranih osoba, sa svim potrebnim znanjima i kvalifikacijama, nezainteresiranima za ishod postupka. Upravo ti dokazi – kako pisani nalazi i mišljenja, tako i iskazi vještaka na raspravi- potvrđuju iskaz oštećene kao tužiteljice to se onda iskaz oštećene kao tužiteljice prihvaća u cijelosti, a na temelju kojeg je upravo utvrđeno da je oštećena kao tužiteljica zatekla izvoz posječene drvne mase kamionom nakon što je dobila informaciju od KZ da joj je upravo okrivljeni ĆZ posjekao šumu. Da je sječa doista bila izvršena na nekretnini suvlasništvo oštećene kao tužiteljice i to na k. č. br [katastarska čestica]/5K.O [adresa] u naravi šuma biljeg u hižišću, a sa kojom nekretninom ne graniči – ne međi nekretnina niti jedna nekretnina u vlasništvu ili posjedništvu okrivljenika, nesporno je utvrđeno upravo očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje navedenih vještaka, kao i da u odnosu na posječenu drvnu masu tj. pronađene panjeve vještak šumarske struke nije pronašao niti na jednom panju otisak doznačnog čekića. Da je posječena šuma oštećene kao tužiteljice, osobno saznanje ima i svjedok KZ jer je on osobno bio u šumi i vidio da je ista posječena, dok svjedok ĐZ ima posrednih saznanja budući se po selu pričalo da je neko posjekao šumu, tj. da je ĆZ posjekao šumu ali da li baš šumu ČZ, to svjedok nije imao saznanje. Sve navedeno upravo potvrđuje iskaz oštećene kao tužiteljice da joj je upravo okrivljenik posjekao šumu u kojoj je bila suvlasnik pri čemu je znao da je ista vlasnica odnosno suvlasnica navedene šume, kao i da međa između k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] suvlasništvo ČZ iz [adresa] nije bila uređena po ovlaštenom geodetu sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo „Škrljac Zadruge“ i posjedništvo pokojnog ŠZ kao i da okrivljeni nije ishodovao potrebnu dokumentaciju od nadležnih institucija da izvrši sječu na toj nekretnini. Okrivljeni to i nije ni mogao ishodovati budući ista nikada nije prepisana u vlasništvo ili posjedništvo okrivljenog ĆZ.

35. Obrana okrivljenika da je znao gdje je međa jer je pok. NZ zatesao stabla, obrana je koju ovaj sud nije prihvatio budući da je tome nije bila prisutna oštećena kao tužiteljica ČZ niti bilo tko drugi od upisanih suvlasnika a niti je takvo označavanje bilo na temelju valjane geodetske izmjere. Poricanje okrivljenika da nije porušao ništa na k. č. br. [katastarska čestica] u naravi šuma Biljeg, obrana je koja je suprotna materijalnim dokazima tj. nalazu i mišljenju vještaka šumarske i geodetske struke a koji su nakon obavljenog očevida i identifikacije nekretnina upravo pronašli 22 panja na k. č. br. [katastarska čestica] dok je 8 panjeva bilo izvan te k.č.br. Tvrdnja okrivljenika da je međa bila vidljiva po zatesima na stablima koja je napravio pokojni NZ čiju šumu je on dobio jer je istog dohranio, čime je nastojao uvjeriti sud da on nije ništa posjekao na nekretnini oštećene kao tužiteljice, obrana je koja je također suprotna utvrđenjima suda sa vještacima, očevidom na licu mjesta, kada je nedvojbeno utvrđeno da međašnih znakova nema niti je međa uređena po ovlaštenom geodeti, a osim toga sam okrivljeni kaže da oštećena kao tužiteljica nije bila prisutna kada je navodno pok. PZ zatesavo stabla, pa onda tvrdnja okrivljenika da je međa bila vidljiva i da je on sjekao na nekretnini pok. ŠZ tvrdnja je koja se ne može prihvatiti. Nadalje, ako je tome tako, onda je potpuno nelogično da je okrivljeni odmah po inkriminiranom događaju ipak nudio oštećenoj kao tužiteljici da joj namiri štetu u iznosu od 20.000,00 kuna što oštećena nije prihvatila i dolazi o ovog postupka, pa je nelogično da bi okrivljeni htio namiriti štetu a da se u odnosu na istu ne smatra da ju je počinio?! Te dvije okolnosti isključuju jedna drugu a okrivljeni ne osporava tu izjavu oštećene kao tužiteljice. Upravo jer okrivljeni zapravo uopće nije znao međašne granice nekretnine koju je uživao nakon smrti ŠZ, okolnost je zbog koje je i došlo do ovog inkriminiranog postupanja okrivljenika. Sud ne prihvaća da je okrivljeni bio u nekoj mogućoj zabludi da nekretnina na kojoj sječe je upravo ona koju mu je ostavio pok. NZ jer ni taj ZM zapravo nije bio upisani vlasnik već se radi o nekretnini vlasništvo „Škljac Zadruge“. Nadalje, čak i da je međa bila jasno određena, okrivljeni je po svim svojim osobnim svojstvima i kapacitetima znao da sječu šume može izvršiti jedino ako za to ima dozvolu nadležnih institucija koja prethodno izvrše doznaku stabala, kao i da je sjekao na nekretnini za koju je tek usmenim darovanjem od pokojnog ŠZ, okrivljeni „postao vlasnik“ tj. bio posjednik nekretnine u naravi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju je pok. NZ uživao kao nasljednik „Škrljac Zadruge“. Okrivljeni je bio dužan - ako mu nitko od nasljednika pokojnog ŠZ to nije osporavao, upisati se kao vlasnik na navedenoj nekretnini, potom izvršiti geodetsku izmjeru i uređenje međe pa je tek onda mogao sječi šumu na navedenoj nekretnini, uz naravno prethodnu doznaku koja stabla smije sječi. Okrivljenik je znao i bio svjestan da time što je sječu izvršio bez da je prethodno zatražio doznaku od ovlaštenog državnog tijela, kao i da međa sa susjednim nekretninama nije utvrđena i označena od strane ovlaštenog geodete , no unatoč takve znanja, svjesno i hotimice vršio je sječu u šumi za koju tvrdi da mu ju je u nasljedstvo ostavio pokojni NZ , znajući da je svaka sječa bez prethodne doznake od strane ovlaštenog tijela, nepovlasna sječa, kao i da on zapravo uopće ne zna granice nekretnine na kojoj je sjekao i koju je navodno dobio od pokojnog ŠZ, a posljedično da je moguće i da zbog toga sječu izvrši i izvan granica nekretnine za koju je tvrdio da ju je dobio iza pok. SM, što sam i priznaje kada kaže „možda sam u donjem dijelu ušao u šumu TZ“, no unatoč takvog svog znanja i svijesti , okrivljeni je izvršio nepovlasnu sječu šume i to upravo na k. č. br. [katastarska čestica] K. O [katastarska općina], suvlasništvo oštećene kao tužiteljice ČZ. U ovakvom postupanju okrivljenika ostvareni su svi elementi bića kaznenog djela krađe jer je okrivljenik sječom šume za koju sječu nije imao dozvolu vlasnik, oduzeo tuđe pokretne stvari s ciljem da ih sebi protupravno prisvoji, pri čemu je znao da nema dozvolu vlasnice da predmetne stvari prisvoji i da su predmetne stvari – šuma - u suvlasništvu ČZ iz [adresa], radi čega je ovaj sud okrivljenika oglasio krivim i osudio po zakonu.

36. Ono što je ostalo sporno je: da li su osobe a) ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i b) ŠM iz [adresa], jedna te ista osoba. Naime, punomoćnik oštećene kao tužiteljice uporno je htio uvjeriti sud da se upravo radi o jednoj te istoj osobi i da se samo radi o pogrešnom upisu, radi čega je u konačno ispravljenoj optužnici od 21. siječanja 2025. optužnici i definirao da je okrivljeni posjekao 17 stabala hrasta kitnjaka ĆZL iz [adresa], i oštetio istu za iznos od 3.750,43 EUR koji se odnosi na vrijednost od 7/8 suvlasničkog omjera koliko po punomoćniku oštećene kao tužiteljice jest suvlasnički dio oštećene kao tužiteljice, a do kojeg suvlasničkog omjera dolazi zbrajanjem suvlasničkih omjera tih dviju osoba.

37. U odnosu na tvrdnju punomoćnika oštećene kao tužiteljice da su ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠM iz [adresa], jedna te ista osoba, tu okolnost optužba nije ničim dokazala a način na koji je željela dokazivati tu okolnost dopunskim ispitivanjem svjedoka KZ, sud je odbio budući da se ta okolnost ne utvrđuje i ne može se utvrđivati nikakvim personalnim dokazom već jedino i isključivo materijalnim dokazom. U odnosu na tu tvrdnju oštećena kao tužiteljica morala je dostaviti uvjerenje o identifikaciji osoba ili neku drugu valjanju javnu ispravu izdanu od ovlaštenog državnog tijela, koji bi bio jedini ispravni dokaz na temelju kojeg bi sud mogao utvrditi da se doista radi o jednoj te istoj osobi. Okolnost da se radi o osobama koje povezuje samo okolnost da su iz [adresa] nije ona okolnost na temelju koje sud može utvrditi da se radi o jednoj te istoj osobi, već je moguće upravo suprotno tj. da su to dvije različite osobe, koje čak ne moraju biti niti srodne. Radi ovakvog utvrđenja sud je morao izvršiti korekciju činjeničnog opisa optužbe od 20. siječnja 2025., jer optužba ničim nije dokazala da su ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠM iz [adresa] u naravi bile jedna te ista osoba. Slijedom čega nužno je izvršena i korekcija u odnosu na iznos štete koji se odnosi na suvlasnički dio ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] a za koju je nesporno utvrđeno da je upisana kao suvlasnik u 18/24 dijela. Matematičkom operacijom množenja i dijeljenja iznosa od 1.714,48 eura - a koji iznos je tržišna vrijednost posječene drvne mase bruto iznosa od 27,42 m3 : 24-tine = 71,43 x 18 dobije se iznos od 1.285,78 eura, a za koji iznos je počinjenjem kaznenog djela krađe, okrivljeni ĆZ oštetio oštećenu kao tužiteljicu ČZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. Ova šteta odnosi se upravo na posječenih i izvezenih 22 stabla hrasta kitnjaka ali kako za 2 stabla vještak nije mogao izvršiti procjenu zbog propadanja to je onda iznos od 1.714,48 eura iznos za koji je najmanje stvarna šteta za 20 stabala za koja je procjena izvršena pa je i iz tog razloga sud izvršio i u tom dijelu izmjenu činjeničnog opisa ispravljene optužnice od 20. siječnja 2025. Naime, punomoćnik oštećene kao tužiteljice u svim činjeničnim opisima u odnosu na opis što je i koliko drvne mase okrivljeni posjekao oštećenoj kao tužiteljici, činjenične opise temelji na navodima stalnog sudskog vještaka za šumarstvo Tihomira Pejnovića, od 05.05.2015 (list spisa 17) međutim predmetnog vještaka angažirala je oštećena kao tužiteljica prije podizanja optužnice (i to one od 29.ožujka 2016.) i to za procjenu vrijednosti šumske štete, a koji nalaz i mišljenje ovaj sud u postupku nije koristio i to iz razloga što je navedena procjena vrijednosti šumske štete učinjena bez da je izvršena identifikacija čestice od ovlaštenog vještaka geodetske struke, slijedom čega je sud nalogom odredio očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka šumarske struke Tomislava Šporčića, dipl. ing. šumarstva i vještaka geodete Saše Vranića dipl. ing. geodezije. Slijedom utvrđenja na očevidu sa vještacima koje je sud nalogom odredio, nužna je bila intervencija suda i u taj dio činjeničnog opisa optužbe jer je sud taj koji je ove okolnosti utvrdio na egzaktan način uz sudjelovanje stručnih osoba. Nalaz i mišljenje vještaka Tihomira Pejnovića valjana je isprava međutim u ovom postupku nije imala dokaznu snagu budući da je taj nalaz i mišljenje sačinjen bez identifikacije nekretnine i bez naloga suda. Upravo očevidom suda uz sudjelovanje vještaka šumarske i geodetske struke sud je nedvojbeno utvrdio da je ukupno posječeno 30 stabla , od kojih je 22 posječeno na k. č. br [katastarska čestica] K. O [katastarska općina] u naravi šuma biljeg u hižišću, ukupne bruto drvne mase u iznosu od 27,42 m3 čija tržišna vrijednost iznosi najmanje 1.714,48 eura (a to jer se 2 stabala zbog propadanja nisu mogla procijeniti). Slijedom ovako utvrđenih činjenica sudska korekcija činjeničnog opisa optužbe bila je nužna, opravdana i na dokazima utemeljena.

38. Prilikom odmjeravanja visine i vrste kaznene sankcije sud je cijenio sve okolnosti koje utječu na odabir vrste i visine kaznene sankcije. Tako je sud olakotnim okolnostima cijenio prvenstveno da je okrivljenik prekršajno nekažnjavanja i kazneno neosuđivana osoba. Nadalje, olakotnim se cijeni spremnost okrivljenika da oštećenoj kao tužiteljici namiri štetu što joj je nudio i prije pokretanja postupka ali oštećena kao tužiteljica ponudu okrivljenika nije prihvatila. Olakotnim se cijeni i protek vremena od počinjenja djela do okončanja postupka pa tako da je prošlo punih deset (10) godina

. Otegotnih okolnosti sud nije našao. Cijeneći svaku olakotnu okolnost zasebno i ne utvrdivši niti jednu jedinu otegotnu okolnost, a naročito cijeneći raniju prekršajnu nekažnjavanost kao i kaznenu neosuđivanost u korelaciji sa protekom vremena od deset godina od inkriminiranog događaja, ovaj sud drži da se svrha kažnjavanja potpuno postiže uvjetnom osudom sa utvrđenom kaznom zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca i rokom provjeravanja od 1 ( jedne) godine od pravomoćnosti presude. Ovaj sud smatra da se ovakvom sankcijom postiže svrha kažnjavanja i u svom specijalnom i u generalnom smislu a taj je da okrivljenik više ne počini niti jedno drugo kazneno djelo te da drugi građani društva poštuju pravni sustava i zakone Republike Hrvatske ali i da je dovoljna društvena osuda za ovo protupravno postupanje okrivljenika.

39. U odnosu na štetu, odluka suda utemeljena je na nalazu i mišljenju vještaka šumarske struke Tomislava Šporčića, dipl. ing. šumarstva, koji je utvrdio da je tržišna vrijednost otuđene drvne mase 1.714, 48 eura, a koja drvna masa je otuđena sa cijele nekretnine u naravi k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina]. Nalaz i mišljenje vještaka sud prihvaća u cijelosti jer je dan od stručne i nepristrane osobe, a kojem niti stranke nisu imale primjedbi. Kako okrivljenik može odgovarati samo za tržišnu vrijednost otuđene stvari, to je upravo tržišna vrijednost otuđene stvari – u naravi drvne mase - u iznosu od 1.714,48 eura šteta koja je nastala počinjenjem kaznenog djela krađe i to za otuđenje 22 stabla hrasta kitnjaka, od kojih je 20 bilo moguće procijeniti, (dok za 2 stabla to nije bilo moguće zbog propadanja) ukupne količine od 27, 42 m3. Kako je oštećena kao tužiteljica suvlasnica na navedenoj k. č. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u omjeru od 18/24 dijela to se matematičkim izračunom dolazi da je kaznenim djelom krađe okrivljenik oštetio oštećenu kao tužiteljicu za iznos od 1.285,785 eura (tisućudvjestoosamdesetpeteuraisedamdesetosamcenti), radi čega je u tom iznosu i presuđen imovinskopravni zahtjev. Slijedom navedenog, oštećenu kao tužiteljicu je sud sa preostalim iznosom postavljenog imovinskopravnog zahtjeva uputio na put posebne parnice. Punomoćnik oštećene kao tužiteljice unatoč što je bio upućen na ispravak prvotno podignute optužnice rješenjem predsjednice optužnog vijeća (list spisa 58) baš iz razloga što je u činjeničnom opisu i tada podignute optužnice naznačio iznos štete uvećan za faktor 2,5 koji se koristi kod procjene vrijednosti otuđene drvne mase po Šumsko-odštetnom cjeniku, kada ispravlja optužnicu 20. siječnja 2025., opet radi jednu te istu stvar i u činjenični opis optužbe uporno ugurava iznos procjene vrijednosti otuđene drvne mase, u iznosu od 4.286,20 eura a koji je dobiven upravo uvećanjem za faktor 2,5 koji se koristi kod procjene vrijednosti drvne mase po Šumsko-odštetnom cjeniku , te iako punomoćnik oštećene kao tužiteljice kao kvalificirani odvjetnik ima sva pravna znanja i kvalifikacije po kojima bi trebao znati a vjerojatno i zna, da okrivljenik može jedino odgovarati za tržišnu vrijednost otuđene stvari - drvne mase koju je otuđio počinjenjem ovog kaznenog djela na štetu oštećene kao tužiteljice – no unatoč svom znanju i kvalifikacijama, kao i vraćanju prvotno podignute optužnice - ignorira odluke suda (rješenje o vraćanju optužnice na ispravak) te ponovno „ispravlja“ optužnicu tj. mijenja činjenični opis tako da navodi iznos od 4.286,20 eura i od tog iznosa postavlja imovinskopravni zahtjev u iznosu od 3.750,43 eura po osnovi 7/8 suvlasničkog dijela oštećene kao tužiteljice a koji pak omjer suvlasništva navodi tvrdeći da su ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠM iz [adresa] jedna te ista osoba. Ne samo da na ovaj način punomoćnik oštećene kao tužiteljice pogrešno mijenja iznos štete jer opet i ponovno isti postavlja u iznosu koji se odnosi na procjenu vrijednosti otuđene drvne mase a koji iznos se dobiva množenjem tržišne vrijednosti sa faktorom 2,5 Šumsko-odštetnog cjenika, nego i suvlasnički omjer oštećen kao tužiteljice od 7/8 dijela postavlja u ime Z ŠM iz [adresa], pri čemu kao što je već obrazloženo, nema dokaza da su ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠM iz [adresa], u naravi bile jedna te ista osoba. Obzirom da je nesporno utvrđeno iz povijesnog prikaza zk. ul. [broj ZK uloška]. K. O [katastarska općina] od 21. siječnja 2025. da je ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a koja osoba je oštećena kao tužiteljica u ovom kaznenom postupku , suvlasnica na nekretnini u naravi k. č. br [katastarska čestica] BILJEG U HIŽIŠTU, šuma Biljeg u Hižišću u 18/24 dijela, to je sud morao intervenirati u činjenični opis optužbe, kako je to pobliže navedeno u izreci ove presude.(list spisa 227-229). Vezano za tu intervenciju suda, koja se odnosila i na druge činjenične navode iz izmijenjene optužnice od 20.siječnja 2025., a koju je punomoćnik oštećene kao tužiteljice sročio vezano na nalaz i mišljenje šumarskog vještaka Tihomira Pejnovića, dipl. ing. šumarstva od 05.05.2015. (list spisa 17-19), a koji je izvršio procjenu vrijednosti šumske štete u k. o. [katastarska općina], po pozivu oštećene kao tužiteljice i svjedoka KZ, bez da je prije toga izvršena identifikacija čestice na kojoj je izvršio terenski očevid i izmjeru panjeva posječenih stabala u šumskom predjelu Biljeg u k. o. [katastarska općina], k. č. br [katastarska čestica] te je procijenio vrijednost počinjenje šumske štete, sud predmetno vještačenje nije koristio u ovom kaznenom postupku upravo iz razloga jer je isto bilo izvršeno bez naloga suda i bez sudjelovanja vještaka geodetske struke i bez identifikacije nekretnine. Pa kako je sud u postupku ove činjenice utvrdio upravo na temelju vještačenja i očevida na licu mjesta i po vještaku šumarske struke Tomislavu Šporčiću, dipl. ing. šumarstva i vještaku geodetske struke Saši Vraniću, dipl. ing. geodezije, to je i u tom dijelu intervencija suda u činjenični opis optužbe bila opravdana, utemeljena i osnovana, jer je sud činjenice o tome što, koliko, koje vrste drveta je posječeno, koje tržišne vrijednosti, i gdje, utvrdio na temelju provedenog očevida uz sudjelovanje navedenih vještaka koji su po obavljenom očevidu izradili svaki nalaz i mišljenje iz svoje domene znanosti, koje nalaza i mišljenja ovaj sud prihvaća u cijelosti jer su dani od stručnih i nepristranih osoba, a kojim nalazima i mišljenima nije bilo niti primjedbi stranka. Zašto punomoćnik oštećene kao tužiteljice uporno trpa u činjenični opis iznos koji se odnosi na procjenu vrijednosti šumske štete koja se dobiva množenjem tržišne vrijednosti sa faktorom 2,5 Šumsko-odštetnog cjenika, iako zna (barem sud smatra da to punomoćnik oštećene kao tužiteljice zna) da okrivljenik može odgovarati samo za tržišnu vrijednost posječene drvne mase i radi čega je bio pozvan ispraviti optužnicu od 29. ožujka 2016., no onda to ignorira kada ispravlja ispravljenu optužnicu od 17. svibnja 2016., na raspravi 21. studenog 2024., i konačno podneskom 20. siječnja 2025., i time sudu daje dodatnog posla, to je u sferi osobnih svojstva punomoćnika oštećene kao tužiteljice koja sud nema pravo komentirati, međutim ima se pravo osvrnuti se da je takav rad onaj zbog kojeg trpi i sud i stranka koju zastupa. Vezano za faktor 2,5 Šumsko-odštetnog cjenika koji se koristi kod izračuna procjene šumske štete, još je rješenjem KOV-104/16 od 12. svibnja 2016. (list spisa 58) punomoćnik bio upoznat (upozoren) da okrivljenik može odgovarati samo za tržišnu vrijednost ukradene stvari koja odgovara tržišnoj vrijednosti prisvojenog drveta, prema kojoj se određuje i pravna kvalifikacija djela i da faktor 2,5 ima penalni karakter kao i određeni oblik naknade štete koja je nastala nedozvoljenom sječom (izbor Odluka VSRH br.1/01) radi čega je bio upućen da je potrebno u činjeničnom opisu naznačiti samo tržišnu vrijednost posječene drvne mase da bi, kada to radi, tijekom postupka, punomoćnik oštećene kao tužiteljice opet napravio istu stvar i u činjenični opis naveo iznos koji se odnosi na ukupnu vrijednost drvne mase obračunato sukladno Šumsko-odštetnom cjeniku, uz primjenu faktora 2,5 iako je znao da je to neispravno tj. da okrivljenik može samo odgovarati za vrijednost ukradene stvari koja odgovara tržišnoj vrijednosti prisvojenog drveta!!!. Zbilja nije jasno sudu iz kojih osim osobnih svojstava, punomoćnik oštećene kao tužiteljice sudu daje dodatnog posla a taj je da je sud morao kod takvog stanja stvari intervenirati u činjenični opis kako je to već obrazloženo.

40. U odnosu na troškove postupka sud je iste odmjerio ovisno o kojim troškovima se radi. Tako je troškove svjedoka u iznosu od 124,76 eura odmjerio za stvarno nastale troškove za pristup svjedoka sudu koje je sud tijekom postupka svjedocima isplatio a odnose ne na prijeđenu kilometražu iz mjesta prebivališta svjedoka i nazad i upotrebi osobnih automobila te 0,27 eura po prijeđenom kilometru. Troškovi vještaka odmjereni su prema računima vještaka, a koji su u skladu s Pravilnikom o stalnim sudskim vještacima ("Narodne novine" 38/2014, 123/2015, 29/2016, 61/2019, 21/2022 - dalje u tekstu Pravilnik), a prema kojim računima je vještak Tomislav Šporčić, dipl. ing. šumarstva za nalaz i mišljenje potraživao trošak u iznosu od 340,17 eura te trošak pristupa na raspravu u iznosu od 49,34, dok je vještak Saša Vranić, dipl. ing. geodezije za nalaz i mišljenje potraživao trošak od 500,00 eura te trošak pristupa na raspravu u iznosu od 50,00 eura. Pored ovih troškova sud je okrivljenika obvezao na platež paušalne svote za rad suda u iznosu od 300,00 eura koji trošak sud smatra primjernim unutar raspona od minimalnih 39,83 eura do maksimalnih 6.636,14 eura, a koji je odmjeren sukladno trajanju ovog kaznenog postupka uz uvažavanje imovnog stanja okrivljenika. U odnosu na nužne izdatke oštećene kao tužiteljice te nužnih izdataka i nagrade opunomoćenika oštećene kao tužiteljice koji je na ime navedenih troškova ispostavio troškovnik u iznosu od 7.710,00 eura, sud je kontrolom troškovnika opunomoćenika oštećene kao tužiteljice utvrdio da mu po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/23) pripada iznos od 3.200,00 eura za radnje koje je kao kvalificirani odvjetnik poduzimao tijekom postupka, uvećano za iznos PDV-a od 25% u iznosu od 800,00 eura, što ukupno iznosi 4.000,00 eura kojem iznosu je sud pribrojio i trošak kojeg je punomoćnik imao za odlazak na očevid iz [adresa] do [adresa] i nazad do [adresa], za prijeđenih 60 km x 0,50 eura (T.br. 50. OT-a) što iznosi 30,00 eura pa je ukupni trošak punomoćnika oštećene kao tužiteljice priznat u iznosu od 4.030,00 eura. Sud je od tih troškova razdvojio nužne izdatke oštećene kao tužiteljice koje je i priznao oštećenoj kao tužiteljici pa tako 3 x 60 km x 0,27 eura za dolazak na rasprave što ukupno iznosi 48,6 eura te trošak od 400,00 eura po osnovi predujma za vještake. Punomoćnik je i ove troškove stavio u svoj troškovnik međutim to su troškovi tj. nužni izdaci , koje je imala oštećena kao tužiteljica radi čega ih je sud razdvojio od nužnih izdataka i nagrade opunomoćenika oštećene kao tužiteljice, jer su to troškovi koje je snosila sama oštećena kao tužiteljica iz svojih osobnih sredstava a ne njen punomoćnik.

41. Slijedom svega naprijed navedenog, presuđeno je kao u izreci ove presude.

U Sisku 21. siječnja 2025.

Sutkinja

Mirela Sladić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo uložiti žalbu. Žalba se podnosi ovome sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu. O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dna:

1. Oštećena kao tužiteljica ČZ iz [adresa]. Punomoćnik oštećene kao tužiteljice CZ, odvjetnik iz [adresa] - putem e-komunikacije

3. Okrivljeni ĆZ, [adresa] - putem pošte