REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Trogiru

Obala Bana Berislavića 1

21220 Trogir

Poslovni broj: P-3933/2022-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu-Stalna služba u Trogiru, po sucu ovog suda Ivanki Karadža u pravnoj stvari tužitelja pod 1. HN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] , pod 2. . LN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Jošku Atlagiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika B2 KAPITAL d.o.o., iz [adresa], OIB:57509775367, zastupano po predsjednici uprave HNC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i članu Uprave ĆN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 5. Studenog 2024. u nazočnosti pun. tužitelja a u izočnosti tuženika, koja odluka je objavljena dana 21. Siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I Proglašava se nedopuštenom ovrha tuženika B2 KAPITAL d.o.o., iz [adresa], OIB:57509775367 temeljem rješenja o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru pod posl br. Ovr- 3148/21 od 20 rujna 2021. godine na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu , Zemljišnoknjižni odjel Trogir, k. o. [katastarska općina], ZU 1985, zkč. br. [katastarska čestica] dvor površine 297 m2, i zkč. br. [katastarska čestica] zgr, što u naravi čini kuća površine 113 m2, ukupne površine 411 m2 na temelju ovršne isprave Ugovora o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranju br. ES 410/07-1 od 30.04.2007. godine zaključenog između Erste & Steiermakrische bank d.d. Rijeka, Jadranski trg 3A, OIB: 23057039320 , kao predlagatelja osiguranja, društva A.F.A. d.o.o. Osijek, Vlašićka 1, OIB: 90723436481 kao Dužnika, te VN iz [adresa], JMBG: [jedinstveni matični broj građana] kao Protivnika osiguranja, solemniziranog kod javnog bilježnika Teo Karabotić-Milovac iz Splita, pod posl. br. OV-3000/07 dana 08.05.2007. godine, a ovršni postupak se obustavlja.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljima naknadi prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude pa sve do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena , sve u roku od 15 dana. "

Obrazloženje

1.Dana 28. Listopada 2022. kod suda je zaprimljena tužba u kojoj se navodi da je Općinski sud u Split, Stalna služba u Trogiru u predmetu pod poslovnim brojem 52 Ovr- 3148/21 dana 17. listopada 2022.godine donio je zaključak kojim se ovdje tužitelji upućuju da u roku od 15 dana od dan primitka zaključka protiv ovdje tuženika pokrenu parnicu radi proglašenja da je ovrha određena rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru posl. Br. Ovr-3148/21 od 20. rujna 2021. godine nedopuštena iz iznesenog žalbenog razloga da je nastupila zastara tražbine i prava.

1.1.Nadalje, ističe se da je Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru donio rješenje o ovrsi pod poslovnim brojem 52-Ovr-3148/21 dana 20. rujna 2021. godine kojim se Temeljem ovršne isprave Ugovora o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranju br. ES 410/07-1 od 30.04.2007.godine, zaključenog između Erste & Steiermarkische bank d.d. Rijeka, Jadranski trg 3A, OIB: 23057039320 kao predlagatelja osiguranja, društva A.F.A. d.o.o. iz Osijeka, Vlašićka 1, OIB: 90723436481 kao Dužnika te LN VN iz [adresa], JMBG: [jedinstveni matični broj građana] kao Protivnika osiguranja, solemniziranog kod javnog bilježnika Teo Karabotić-Milovac iz Splita, pod posl. br. OV-3000/07 dana 05.08.2017.godine, a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 123.012,02 EUR plativo u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju Erste&Steiermarkische Bank d.d. na dan plaćanja i 2.438,34 kn, uvećano za pripadajuće zatezne kamate, prema stopi određenoj čl. 29. st.2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005, 41/2008, 125/1011, 78/2015), tekuće na iznos glavnice od 66.847,23 EUR od 10.09.2021. godine pa do isplate , kao i naplate troškova ovo ovršnog postupka u iznosu 5.000,00 kuna uvećanih za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu tekuću na iznos tih troškova od dana kada su isti učinjeni, odnosno plaćeni pa do dana naplate, prema stopi određenoj čl. 29.st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005, 41/2008, 125/1011, 78/2015), te je određena ovrha na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Trogir, katastarska općina [katastarska općina] ZK uložak [broj ZK uloška], zkč. br. [katastarska čestica] što u naravi čini DVOR površine 297 m2 i zkč. br. [katastarska čestica] ZGR što u naravi čini KUĆA površine 113 m2, ukupne površine 410 m2 zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom predmetne nekretnine, namirenjem Ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom, te ispražnjenjem nekretnine radi predaje u posjed (čl.80. OZ-a), te je isto tako određena zabilježba ovog rješenja o ovrsi u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Trogir koju će provest Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru (čl. 84. OZ-.a).

1.2.Ističe da su protiv navedenog rješenja ovdje tužitelji podnijeli pravodobnu žalbu koja je dostavljena tuženiku na očitovanje, koji nije na tu žalbu reagirao, te su ovdje tužitelji upućeni u parnicu .

Navodi da je između stranka ovog postupka već vođen postupak, te je odlukom Županijskog suda u Rijeci pod poslovnim brojem Gž Ovr-179/2021 od 2. srpnja 2021. godine prihvaćena žalba i dopuna žalbe, te se ukida rješenje o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovnim brojem Ovr-1657/18-2 od 8. kolovoza 2018. godine kao i sve provedene ovršne radnje, i ovršni prijedlog odbacuje.

Navodi se da je nesporna činjenica da predmet ovog postupka proizlazi iz Ugovora o dugoročnom kreditu broj 5103538806, zaključen 27.04.2007. godine.

Sukladno uputi iz zaključka tužitelji ističu da su povrijeđene odredbe čl. 50 Ovršnog zakona ( NN 93/14), te sukladno tome u ovoj tužbi ističu, da je isprava na temelju koje je doneseno rješenje o ovrsi u zastari.

Tužitelji napominju da je iz dokaza koji su priloženi uz prijedlog za ovrhu proizlazi da je taj Ugovor otkazan i da je tražbina dužnika dospjela u cijelosti, te da je postao ovršan 21.06.2011. , te da u prijedlogu za ovrhu u toč. 3. sam tuženik ističe činjenicu kad je predmetni Ugovor postao ovršan, a to je i razvidno iz zapisnika o potvrđenju činjenica javnog bilježnika Teo Karabotić-Milovac.

1.3.Tuženik je podnio prijedlog za ovrhu 13.09.2021. godine, pa sukladno priloženom dokazu u spisu proizlazi da je protekao rok duži od 10 godina po kojem se po odredbama Zakona o obveznim odnosima čl. 223. može tražiti ovrha, pa se sukladno tome ističe se da je prigovor zastare osnovan jer je protekao rok kojim se po zakonu može tražiti ovrha.

Tužitelji navode da smatraju da je i prije pokretanja ovršnog postupka pred Općinskim sudom u Splitu, Stalna služba u Trogiru pod brojem Ovr-3148/21, a tako i postupka pred Općinskim sudom u Splitu, Stalna služba u Trogiru pod brojem Ovr- 1657/18 tuženik neosnovano naplaćivao i obračunavao kamatu, jer je i za naplatu kamate nastupila zastara potraživanja jer je i za kamatu koja je navedena u prijedlogu za ovrhu nastupila zastara potraživanja sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima u odjeljku „ Zastara „ jasno i nedvojbeno se definira zastarne rokove, te jasno definira da zastara nastupa protekom zakonom određenog vremena u kojem bi vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze.

U odnosu na sporedne tražbine koje su regulirane člankom 223. Zakona o obveznim odnosima i to tražbine kao što su kamate i ugovorne kazne i troškovi, tužitelji ističu prigovor zastare jer jasno i nedvojbeno se ističe da kamate zastarijevaju u roku od 3 godine kod svakog pojedinačnog davanja, odnosno od otkaza ugovora, u konkretnom slučaju koji je bio 21.06.2011. godine.

Tužitelji ističu da smatraju da prijedlog za ovrhu tuženika kao ovrhovoditelja nije osnovan i to sukladno članku 50. st. 1. toč.7., 9., 11. Ovršnog zakona budući da ovršna isprava nije ovršna isprava, odnosno izgubila je svoju

djelotvornost, pa ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju iste , odnosno iz razloga jer je nastupila zastara tražbine, kako glavnice tako i sporednih prava, pa stoga dug tužitelja ne iznosi koliko se prijedlogom za ovrhu traži.

2. Iz ovih razloga, imajući u vidu kako ovršna isprava nije ovršna isprava, odnosno, izgubila je svoju djelotvornost, a ovdje tuženik (ovrhovoditelj) nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju iste, jer se za naplatu primjenjuje opći zastarni rok od 10 godina koji je već nastupio, a za sporedne tražbine – kamate zastrani rok je tri godine, predloženo je donošenje presude pobliže opisane kao u izreci.

3. U odgovoru na tužbu od 7. Prosinca 2022. tuženik je istakao da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja predlaže isti odbiti kao neosnovan. Tuženik se poziva na Odredbu čl. 233. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, dalje u tekstu ZOO) kojom je propisano kako sve tražbine koje su uključene javnobilježničkim aktom zastarijevaju za deset godina, pa i one za koje zakon inače predviđa kraći rok. Odredbom čl. 222. st. 1. ZOO-a propisano je kako kad protekne vrijeme zastare, vjerovnik čija je tražbina osigurana zalogom ili hipotekom može se namiriti samo iz opterećene stvari ako je drži u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi.

Navodi da je tuženikova tražbina osigurana založnim pravom na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Trogir, k. o. [katastarska općina], ZK uložak br. [broj ZK uloška], zkč. br. [katastarska čestica] što u naravi čini DVOR površine 297 m2 i zkč. br. [katastarska čestica] ZGR što u naravi čini KUĆA površine 113 m2, ukupne površine 410 m2,a budući da je tražbina tuženika osigurana zalogom te je isti upisan u zemljišnim knjigama koje su javne knjige, a tuženik se u ovršnom postupku koji se vodi na ovom sudu posl.br. Ovr-3148/2021 pokušava namiriti upravo iz zalogom opterećene nekretnine jasno je kako tuženikova tražbina ne može biti u zastari te da se tuženik kao založni vjerovnik ima pravo namiriti iz opterećene nekretnine, bez obzira što je od upisa založnog prava u zemljišne knjige, kao i od ovršnosti javnobilježničkog akta na temelju kojeg je upisano založno pravo na nekretnini te dospijeća osiguranog potraživanja protekao zastarni rok od 10 godina, jer je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi.

3.1. Ističe da se stoga tuženik kao založni vjerovnik može namiriti iz vrijednosti založene nekretnine i to kako u pogledu glavnice, tako i kamata i troškova postupka, jer je takvo založno pravo upravo upisano u zemljišnim knjigama na predmetnoj nekretnini, a takvo ovlaštenje u pogledu namirenja glavnice, kao i sporednih potraživanja, odnosno kamata i troškova proizlazi iz odredbe čl. 301. st. 1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06., 146/2008, 38/09 i 153/09, dalje u tekstu ZV).

3.2.Tuženik se poziva i na odredbu čl. 29. st. 1. ZOO-a kojom je propisano kako dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate, a odredbom čl. 183. st. 1. ZOO-a propisano je da dužnik dolazi u zakašnjenje kad ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje, a kako je ovršna isprava iz koje potječe tužiteljeva obveza postala ovršna 21.06.2011., a što je i javni bilježnik utvrdio izdavši potvrdu ovršnosti, ističe da tuženik ima pravo na naplatu zateznih kamata.

Osim toga, navodi da se prema odredbi čl. 40. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/2019, dalje u tekstu ZZK) hipoteka može upisati samo glede točno određene svote u novcu dok je odredbom čl. 40. st. 1. ZZK propisano da ako se hipotekom osiguravaju tražbine koje bi mogle nastati iz odobrenoga kredita, preuzetoga poslovodstva, s naslova jamstva ili naknade štete ili druge tražbine koje bi tek imale nastati nakon nekoga vremena ili nakon ispunjenja nekoga uvjeta, u ispravi na temelju koje se dopušta upis dovoljno je odrediti najviši iznos glavnice koji mogu imati kredit ili odgovornost. Sukladno navedenome jasno je kako se u zemljišne knjige ne upisuje smanjenje tražbine osigurane hipotekom.

Iz ovih razloga, predloženo je odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan te naložiti tužiteljima da tuženiku naknade parnične troškove.

4. U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom spisa ovog suda Ovr -1657/18, spisa Ovr- 3148/21, zaključka u predmetu Ovr- 3148/21-7 od 17.10.2022, odgovora na tužbu tuženika, pregledom izvatka iz poslovnih knjiga tužitelja na dan 30.10.2023., uplate nakon otkupa potraživanja, izvatka iz sudskog registra koji je predan od strane tuženika na ročištu od 21.02.2024 za tužitelja B2 Kapital, saslušanjem svjedoka ŠN i JN te pregledom ostale dokumentacije priložene spisu.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev radi proglašenja ovrhe u predmetu ovog suda broj Ovr- 3148/2021 određena rješenjem o ovrsi posl. broj Ovr-3148/2021 od 17. Listopada 2022., nedopuštenom iz iznesenog razloga da je nastupila zastara tražbine i prava.

6.1. Između stranaka neprijeporno je da su ovršenici u postupku ovog suda Ovr- 3148/2021 HN i LN , ovdje tužitelji, Zaključkom od 17. Listopada 2022., upućeni na pokretanje parnice radi nedopustivosti ovrhe određene rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Trogiru broj Ovr-3148//21 od 20. Rujna 2021., iz iznesenog žalbenog razloga da je nastupila zastara tražbine i prava.

Nadalje, uvidom u priloženi ovršni spis ovog suda Ovr-3148/21 utvrđeno je da je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Gž ovr-1912/2022-2 od 13. Listopada 2023 odbijena žalba ovršenika u tom postupku HN i LN te je potvrđeno rješenje o ovrsi ovog suda Ovr-3148/2021 od 20. Rujna 2021. Kojim je određena naplata tražbine ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o. Zagreb, određen u rješenju o ovrsi i troškova ovršnog postupka , a ovrha je određena na nekretnini u suvlasništvu ovršenika LN FN i LN CN.

7. Tužitelj je tijekom postupka isticao da se na temelju ovršnog prijedloga koji je u zastari ne može tražiti ovrha, da je pravo na isplatu na temelju zaloga moguće u nekom drugom postupku a ne u ovom , te ističe da je založno pravo akcesorno pravo te dodatno pravo osnovnom pravnom poslu, predloženo je izvesti dokaz financijskim vještačenjem na okolnosti stanja duga odnosno uplatama koje su uz glavnog dužnika izvršili jamci po kreditu prije kupnje tražbine od strane tuženika dok je vjerovnik bio Erste B&Steirmarkische bank kao i uplate koje su izvršene tuženiku. Istaknuto je da su tužitelji bili samo založni vjerovnici a ne nositelji pravnog posla , te da tuženik i danas od jamaca naplaćuje od jamaca novčane iznose.

8. Tuženik navodi kako se ovdje radi o utvrđenju nedopuštenosti ovrhe Ovr-3148/21 što je pravno pitanje, te da tužitelj svoje tvrdnje ne može dokazati financijskim vještačenjem, niti svjedocima budući da je nesporno kada je ovršna isprava postala ovršna te da je tražbina tuženika osigurana zalogom upisanim u zemljišnoj knjizi . Nadalje, ističe da je tužitelj upućen u pravnicu radi proglašenja navedene ovrhe nedopuštenom, upravo iz razloga prigovora zastare koji je tužitelj istakao u ovršnom postupku u žalbi od 27.9.2021 u tom ovršnom postupku, a prema odredbi 55. St. 3. Ovršnog zakona ovrhovoditelj može pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom samo iz razloga zbog kojih je upućen na pokretanje parnice, a to je u ovom slučaju prigovor zastare.

9. U postupku su kao svjedoci saslušani ŠN pk. H, supruga tužitelja pod 2 i majka tužitelja pod 1. Koja je istakla da je rođak njezinog supruga SN podigao kredit kod banke, te da je pitao njezinog supruga može li kao garancija biti nekretnina u njihovom vlasništvu, da ona nije dobila nikakvu obavijesti o eventualnom raskidu ugovora kreditu, ili bilo kakvom dugovanju, niti ju je itko obavijestio da je banka svoje potraživanje nekome prodala, da ne zna tko su bili jamci za taj kredit, da naknadno nije saznala je li nešto plaćeno po tom kreditu, istakla je da je ona bila vlasnik navedene nekretnine u [adresa] koju je darovala suprugu i sinu.

Ovršnom spisu Ovr-1657/2018 priložen je izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] iz kojeg je razvidno da su tužitelji uknjiženi kao suvlasnici predmetne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

9.1. U postupku je kao svjedok saslušan JN pk. L koji je kazao da ne poznaje tužitelje ni ŠN osim što poznaje UN, navodi da je bio jedan od vlasnika društva A.F.A d.o.o. Osijek, koje društvo je imalo ugovor o kreditu sa Erste bankom koji je krediti otkupio B2 kapital d.o.o. Zagreb. Ističe da su on te ĐN i EN bili suvlasnici navedenog društva A.F.A. d.o.o. Osijek te da su oni bili jamci po tom ugovoru o kreditu sa Erste bankom, poznato mu je da je za taj kredit bila jamstvo nekretnina u k. o. [katastarska općina] vlasništvo UN, da je nakon što je B2 kapital d.o.o. preuzeo potraživanje od Erste banke d.d. , pokušao ponovno naplatiti potraživanje odnosno cijeli kredit od svih jamaca u jednakom iznosu , da je tako tražila i od njega naplatu potraživanja, što su on odnosno njegova firma odbili . Navodi da je njegova firma otišla u stečaj 2014. Te da Erste banka u stečajnom postupku nije imala nikakva potraživanja u odnosu na tu firmu , a ugovor o kreditu je raskinut po obavijesti 2011. Navodi da je sva svoja dugovanja koja je imao po raznim osnovama prema Erste banci i FINi podmirio te je 2016 oslobođen svih dugovanja , a među tim potraživanjima Erste banke nalazi s ei potraživanje prema predmetnom ugovoru o kreditu, tako da on osobno nema dugovanja prema Erste banci po predmetnom kreditu.

10. U postupku je nesporno da je nakon sklapanja ovršne isprave došlo do promjene vlasnika nekretnine na kojoj je osnovano založno pravo radi osiguranja tražbine koja se prisilno ostvaruje te da su tužitelji u ovom postupku suvlasnici predmetne nekretnine položene u k. o. [katastarska općina] čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] tako da je ovrhovoditelj, tuženik u ovom postupku zatražio ovrhu izravno protiv njih kao novih suvlasnika sukladno odredbi članka 83. Ovršnog zakona, a za istaći je da ovršna isprava ima potvrdu ovršnosti tako da nije od utjecaja to da li je njima dostavljena ili upućena obavijest o otkazu-raskidu ugovora (ovršne isprave), a kako je to navedeno i u obrazloženju rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gžovr-1912/22 od 13. Listopada 2023.

11. Spisu je priložen ovršni spis ovog suda broj Ovr-1657/2018 koji je vođen po prijedlogu ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o. Zagreb protiv FN i CN radi naplate novčane tražbine temeljem ovršne isprave i to Ugovora o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranju br. ES 410/07-1 od 30.4.2007. koji je solemniziran kod javnog bilježnika Teo Karabotić-Milovac iz Splita broj OV-3000/07 a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 107.918,18 eura u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Erste banke na dan plaćanja i 7.522,92 kuna sa pripadajućim kamatama.

U prijedlogu za ovrhu, navodi se da je B2 kapital d.o.o. sa Erste bankom zaključio dana 27.1.2017. ugovor o ustupu novčane tražbine iz ugovora o dugoročnom kreditu br. 5103538806 od 27.4.2007. a koja tražbina je osigurana Ugovorom o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranju br. ES 410/07 od 30.4.2007. koji je solemniziran kod javnog bilježnika Teo Karabotić-Milovac iz Splita broj OV-3000/07 koji Ugovor je zaključen između Banke s jedne strane, društva A.F.A d.o.o. Osijek kao dužnika i ŠN kao protivnika osiguranja , i kojim je zasnovano založno pravo pod brojem Z-1571/07 na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama ovog suda u k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] zk čest. 766/53 što u naravi čini dvor površine 297 m2 i zk.čest. 1801 zgr u naravi kuća površine 113 m2.

11.1.Nadalje, iz navedenog spisa i navoda u prijedlogu za ovrhu proizlazi da je temeljem ugovora o ustupu tražbine od 27.1.2017. ovrhovoditelj je podnio prijedlog radi promjene založnog vjerovnika u svoju korist te je založno pravo Z-1571/07 preneseno na B2 kapital kao novog ovrhovoditelja posl. broj Z-9934/2017 s zadržanim pravom prvenstva.

Nesporno je da je ugovor o kreditu otkazan a potraživanje je dospjelo u cijelosti, a Ugovor o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranju od 30.4.2007 postao je ovršan 21.6.2021. , a prema navodima ovrhovoditelja obveze po predmetnom ugovoru o kreditu nisu podmirene.

11.2. Iz navedenog ovršnog spisa proizlazi da je rješenje o ovrsi Ovr-1657/18, od 8. Kolovoza 2018 kojim je određena navedena ovrha na temelju Ugovora o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranju br. ES 410/07 od 30.4.2007. koji je solemniziran kod javnog bilježnika Teo Karabotić-Milovac iz Splita broj OV-3000/07, ukinuto rješenjem Županijskog suda u Rijeci Gž Ovr-179/2021-2 od 2. Srpnja 2021., te se ovršni prijedlog odbacuje, te je navedeni ovršni postupka time pravomoćno okončan. Iz obrazloženja navedene ukidne odluke proizlazi da ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu nije dostavio sve potrebne isprave sukladno ovršnoj ispravi, javno bilježničku ispravu koja će sadržavati izjavu vjerovnika o otkazu ugovora o kreditu radi neispunjenja ugovornih obveza od strane dužnika i potvrdu javnog bilježnika o uvidu u izvode iz poslovnih knjiga kojom se dokazuje da je ispunjen uvjet za otkaz ugovora i da je protekao rok za ispunjenje ugovornih obveza od strane dužnika.

12. Iz iskaza svjedoka posebno GN razvidno je da je tvrtka A.F.A d.o.o. Osijek otišla u stečaj te je brisana iz registra 2016., a Erste banka u stečajnom postupku nije prijavila potraživanje, da je 2017. sačinjen ugovor o ustupu između Erste banke i B2 kapital d.o.o. Zagreb, te da je isti podmirio sve svoje obveze prema predmetnom ugovoru o kreditu kao jamac kao i ostala dugovanja prema banci.

13. Međutim, za istaknuti je da su tužitelji kao ovršenici u ovršnom postupku Ovr- 3148/2021 upućeni u parnicu radi utvrđenja i proglašenja nedopustivosti ovrhe određene rješenjem o ovrsi broj Ovr-3148/21 od 17. Listopada 2022. Upravo iz razloga istaknutog prigovora zastare potraživanja odnosno tražbine i prava , dakle, glavne tražbine i sporednih potraživanja.

Nesporno je da je predmetna tražbina ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o. Zagreb, osigurana založnim pravom na nekretnini koja je u vlasništvu tužitelja pod 1 i 2 kako je to istakla i svjedokinja ŠN koja je istakla da su tužitelji vlasnici temeljem njezinog darovanja kao ranije vlasnice. Ostali navodi ove svjedokinje kao svjedoka JN kao jamca predmetnog kredita koji je podignut kod Erste banke od strane SN i koji kredit je 2017. preuzeo B2 kapital ovrhovoditelj u predmetnom ovršnom postupku Ovr-3148/2021 , nisu od značaja za odlučivanje u ovom postupku radi utvrđenja nedopustivosti navedene ovrhe , imajući u vidu da je predmetna tražbina tuženika kao ovrhovoditelja u tom ovršnom postupku osigurana založnim pravom koji je upisan u zemljišnoj knjizi na nekretnini u vlasništvu tužitelja , što je nesporno.

U konkretnom slučaju nije nastupila zastara prava budući da je tijek zastare bio prekidan. Isto tako, za istaknuti je da i nakon proteka vremena zastare vjerovnik čije je potraživanje osigurano zalogom može se namiriti ako je njegovo pravo upisano u javne knjige kao što je to u ovom slučaju i kako je to razvidno iz izvatka iz zemljišne knjige priložen u spisu Ovr-1657/2018 ,a tužitelji kao vlasnici nisu tražili brisanje upisanog založnog prava na nekretnini.

14. Stoga sud prihvaća kao utemeljene navode tuženika da je predmetna tuženikova tražbina osigurana založnim pravom na nekretnini, te je isti upisan u zemljišnim knjigama koje su javne knjige, a tuženik se u ovršnom postupku broj Ovr-3148/2021 pokušava namiriti upravo iz zalogom opterećene nekretnine , tako da tuženikova tražbina koja je upisana u zemljišnoj knjizi , ne može biti u zastari kako to smatraju tužitelji , tako da po mišljenju suda , tuženik kao založni vjerovnik ima pravo namiriti se iz zalogom opterećene nekretnine.

15. Obzirom na iznijeto, a budući da sud tužbeni zahtjev ocjenjuje neutemeljenim u cijelosti, to je isti valjalo odbiti donošenjem odluke kao u izreci ove presude .

16. Odluka o trošku tuženika je izostala budući da isti nije popisan. U Trogiru, dana 21. Siječnja 2025.

Sudac:

Ivanka Karadža

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda pismeno u 3 primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud .

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud je presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (čl.335. ZPP-a)

DNA: pun. tužitelja

tuženiku osobno

u spis