Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Virovitici

    Virovitica, Tomaša Masaryka 8

    Poslovni broj: R1-62/2023-50

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

    R J E Š E NJ E

    Općinski sud u Virovitici po sucu Zoranu Mandiću, u izvanparničnom postupku po prijedlogu predlagatelja i to 1. predlagateljice ZT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. predlagateljice TT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 3. predlagatelja ŽT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 4. predlagateljice MT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] (istovjetna sa MT mldb. [adresa]), 5. predlagatelja IT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] (istovjetan sa IT, mlfb. [adresa]), 6. predlagateljice ČT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 7. predlagatelja DT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 8. predlagatelja OT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], svi zastupani po punomoćnici Jeleni Tomrlin Gračan, odvjetnici iz Đurđevca, protiv protustranaka: 1. protustranke ĐT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanom po PT, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Župan Babić & Antunović iz Bjelovara, 2. protustranke RT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 3. protustranke ŠT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 4. protustranke BT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] Z 5, 5. protustranke ĆT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi uređenja međe, 21. siječnja 2025.

    r i j e š i o  j e

    1. Uređuje se međa između kčbr. [katastarska čestica], iz PL 1733 k. o. [katastarska općina], upisana kao posjed, predlagatelja OT iz [adresa], koja je istovjetna sa zk. česticom br. 841/66 šuma Šibaki sa 1 kj iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao vlasništvo predlagatelja OT i kčbr. [katastarska čestica], iz PL 2342 k. o. [katastarska općina], upisane kao posjed protustranke UT iz [adresa] , koja je istovjetna sa zk. česticom br. 841/67 šuma Šibaki sa 1 kj iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao vlasništvo protustranke UT, prema posljednjem mirnom posjedu na način da ide od točke A na sjevernom kraju do točke B na južnom kraju što je pokazano i iskolčeno.

    2. Uređuje se međa između kčbr. [katastarska čestica], iz PL 2060 ko [katastarska općina], upisana kao posjed, DT [adresa] iz [adresa], koja je istovjetna sa zk. česticom br 841/69 šuma Šibaki sa 1 kj iz zk. ul. br . 86 kao vlasništvo predlagatelja DT i kčbr. [katastarska čestica], iz PL 2342 k. o. [katastarska općina], upisane kao posjed protustranke UT iz [adresa] , koja je istovjetna sa zk. česticom br. 841/67 šuma Šibaki sa 1 kj iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao vlasništvo protustranke UT, prema posljednjem mirnom posjedu na način da ide od točke A1 na sjeveru do točke B1 na jugu, što je pokazano i iskolčeno, a biti će naznačeno u skici vještaka.

    3. Uređuje se međa između kčbr. [katastarska čestica], iz PL 2412 ko [katastarska općina], upisana kao posjed, ČT iz [adresa], koja je istovjetna sa zk. česticom br. 841/68 šuma Šibaki sa 1 kj iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao vlasništvo predlagateljice ČT i kčbr. [katastarska čestica], iz PL 2060 k. o. [katastarska općina], upisane kao posjed predlagatelja DT iz [adresa] , koja je istovjetna sa zk. česticom br. 841/69 šuma Šibaki sa 1 kj iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao vlasništvo predlagatelja DT, prema posljednjem mirnom posjedu na način da ide od točke A2 na sjeveru označene kamenom do točke B2 na jugu označeno kamenom, što je pokazano, a biti će naznačeno u skici vještaka.

    4. Uređuje se međa između kčbr. [katastarska čestica], iz PL 782 ko [katastarska općina], upisana kao posjed GT iz [adresa], koja je istovjetna sa zk. česticom br. 841/70 šuma Šibaki sa 1 kj iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao vlasništvo predlagatelja MT i IT iz [adresa], i kčbr. [katastarska čestica], iz PL 2412 k. o. [katastarska općina], upisane kao posjed predlagateljice ČT iz [adresa], koja je istovjetna sa zk. česticom br. 841/68 šuma Šibaki sa 1 kj iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao vlasništvo predlagateljice ČT, prema posljednjem mirnom posjedu na način da ide od točke A3 označene kamenom na sjeveru, do točke B3 na južnom kraju označene kolcem, što je pokazano, a biti će naznačeno u skici vještaka.

    5. Uređuje se međa između kčbr. [katastarska čestica], iz PL 954 ko [katastarska općina], upisana kao posjed RT iz [adresa], a koja je istovjetna sa zk. česticom 841/72 šuma Šibaki sa 1kj, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo RT iz [adresa] i kčbr. [katastarska čestica], iz PL 782 k. o. [katastarska općina], upisane kao posjed GT iz [adresa], koja je istovjetna sa zk. česticom br. 841/71 šuma Šibaki sa 1 kj iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao vlasništvo MT i IT iz [adresa], a koja je stvarni posjed MT i IT predlagatelja , prema posljednjem mirnom posjedu na način da ide od točke A4 na sjeveru do točke B4 na južnom kraju, označeno kolcima, pokazano strankama a biti će naznačeno i u skici vještaka.

    6. Uređuje se međa između kčbr. [katastarska čestica], iz PL 2069 ko [katastarska općina] koja je posjed predlagatelja KT iz [adresa], a istovjetna sa zk. česticom 841/73 šuma Šibaki sa 1kj, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo predlagatelja KT iz [adresa] i kčbr. [katastarska čestica], iz PL 954 k. o. [katastarska općina], upisane kao posjed RT iz [adresa], koja je istovjetna sa zk. česticom br. 841/72 šuma Šibaki sa 1 kj iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao vlasništvo RT iz [adresa], prema posljednjem mirnom posjedu na način da ide od točke A5 na sjeveru do točke B5 na južnom kraju, što je pokazano i iskolčeno te će biti naznačeno u skici vještaka.

    7. Uređuje se međa između kčbr. [katastarska čestica], iz PL 907 k. o. [katastarska općina] koja je posjed predlagateljice TT iz [adresa], a istovjetna sa zk. česticom 841/75 šuma Šibaki sa 1kj, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo LT iz [adresa] i kčbr. [katastarska čestica], iz PL 124 k. o. [katastarska općina], upisane kao posjed KT iz [adresa] koja je istovjetna sa zk česticom br. 841/74 šuma Šibaki sa 1 kj iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao vlasništvo predlagatelja KT iz [adresa], prema posljednjem mirnom posjedu na način da ide od točke A6 na sjeveru do točke B6 na južnom kraju, što je iskolčeno i pokazano strankama.

    8. Uređuje se međa između kčbr. [katastarska čestica], iz PL 907 k. o. [katastarska općina] koja je posjed predlagateljice TT iz [adresa], a istovjetna sa zk. česticom 841/75 šuma Šibaki sa 1kj, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo LT iz [adresa] i kčbr. [katastarska čestica], iz PL 1132 k. o. [katastarska općina] koja je istovjetna sa zk. česticom br. 841/76 šuma Šibaki sa 1 kj iz zk. ul. br. koja je vlasništvo i posjed protustranke ĐT iz [adresa], na način da ide od točke A7 na sjeveru do točke B7 na južnom kraju, što je iskolčeno i pokazano strankama.

    9. Uređuje se međa između kčbr. [katastarska čestica], iz PL 1630 ko [katastarska općina] koja je posjed predlagateljice ZT, a istovjetna sa zk česticom 841/77 šuma Šibaki sa 1kj, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo CT i NT iz [adresa] i kčbr. [katastarska čestica], iz PL 2507 k. o. [katastarska općina], upisane kao posjed protustranke ĐT iz [adresa], koja čestica je istovjetna sa zk. česticom br. 841/76 šuma Šibaki sa 1 kj iz zk. ul. br. koja je vlasništvo i posjed protustranke ĐT iz [adresa], na način da ide od točke A8 na sjeveru nastavno prema jugu B8,C,D i E na krajnjem jugu parcele što je iskolčeno i pokazano strankama.

    10. Svi međašni znakovi strankama su pokazani, te je sud među na licu mjesta označio sukladno navedenim međašnim znakovima.

    11. Međašne oznake nacrtane su na skici mjerničkog vještaka, s popisom koordinata tpčaka, koja čini sastavni dio ovog rješenja.

    12. Odbacuje se prijedlog za uređenje međe između čkbr. [katastarska čestica] upisane u posjedovnom listu broj 1733 , a koja je istovjetna sa čkbr. [katastarska čestica] šuma Šibaki sa 1 jutro , upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao vlasništvo predlagatelja OT i čkbr. [katastarska čestica] upisano u posjedovnom listu broj 495 koja je istovjetna sa u zemljišnim knjigama upisanom čkbr. [katastarska čestica] šuma Šibaki sa 1 jutro, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao suvlasništvo ET u 4/9 dijela , FT u 3/9 dijela, BT u 1/9 dijela i ĆT u 1/9 dijela.

    Obrazloženje

    1. Predlagatelji ZT, TT, KT, MT, IT, ČT, DT i OT, podnijeli su ovome sudu prijedlog za uređenje međe protiv protustranaka VT, ST, ŠT, BT, ĆT, AT i ET.

    1. 1. Tijekom postupka specificiraju prijedlog sukladno stanju posjeda uslijed promjene stanja posjeda i vlasništva, te kao protustranke naznačuju ĐT, RT, ŠT, BT i ĆT.

    1. 2. U prijedlogu i tijekom postupka predlagatelji navode da su vlasnici i posjednici međusobno susjednih nekretnina na području k. o. [katastarska općina] koje u naravi čine šumu, svaka jednake površine od 1 kj, koja se nalaze jedna uz drugu, pa je tako predlagateljica:

    - ZT vanknjižna vlasnica čkbr. [katastarska čestica] upisane u posjedovnom listu 1630 k. o. [katastarska općina], a koja je istovjetna sa čkbr. [katastarska čestica], šuma Šibaki sa 1 kj, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se u zemljišnim knjigama vodi kao vlasništvo CT i NT iz [adresa], na jugoistoku graniči sa čkbr. [katastarska čestica] upisane u posjedovnom listu 2507 k. o. [katastarska općina] koja je istovjetna sa u zemljišnim knjigama upisanom čkbr. [katastarska čestica] šuma Šibaki sa 1 kj, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao vlasništvo i posjed protustranke ĐT.

    - TT vanknjižna je izvanknjižna vlasnica čkbr. [katastarska čestica] upisane u posjedovnom listu 907 k. o. [katastarska općina], koja je istovjetna sa u zemljišnim knjigama upisanom čkbr. [katastarska čestica] šuma Šibaki sa 1 j, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisane kao vlasništvo LT iz [adresa]. Nekretnina predlagateljice TT na sjeverozapadu graniči sa čkbr. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu i posjedu protustranke ĐT, a na jugoistoku sa čkbr. [katastarska čestica] koja je istovjetna sa u zemljišnim knjigama upisanom čkbr. [katastarska čestica] šuma Šibaki sa 1 j, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao vlasništvo i posjed predlagatelja KT.

    - predlagatelj KT vlasnik je i posjednik dvije nekretnine i to: čkbr. [katastarska čestica] koja na sjeverozapadu graniči sa čkbr. [katastarska čestica], vlasništvo i posjed TT a na jugoistoku sa čkbr. [katastarska čestica] koja je također u vlasništvu predlagatelja KT , dok se jugozapadno od čkbr. [katastarska čestica] nalazi nekretnina protustranke RT označena kao čkbr. [katastarska čestica] upisane u posjedovnom listu 954 koja je istovjetna sa u zemljišnim knjigama upisanom čkbr. [katastarska čestica] šuma Šibaki sa 1 j, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

    - predlagatelji MT i IT vlasnici su i posjednici čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] koja na sjeverozapadu graniči sa čkbr. [katastarska čestica] u vlasništvu i posjedu RT, dok na jugoistoku graniči sa čkbr. [katastarska čestica] u vlasništvu i posjedu protustranke ČT, a koja je istovjetna u zemljišnoj knjizi upisanoj kčbr [katastarska čestica] šuma Šibaki sa 1 kj upisana u zk ul br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

    - predlagatelj DT vlasnik je i posjednik čkbr. [katastarska čestica] koja je istovjetna u zemljišnim knjigama upisanom kčbr [katastarska čestica] šuma Šibaki sa 1kj, upisana u zk ul br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja na sjeverozapadu graniči sa čkbr. [katastarska čestica] u vlasništvu i posjedu protustranke ČT, a na jugoistoku graniči sa čkbr. [katastarska čestica], koja je istovjetna sa kčbr [katastarska čestica] Šuma Šibaki sa 1kj upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je vlasništvo i posjed protustranke ŠT,

    - predlagatelj OT vlasnik je i posjednik čkbr. [katastarska čestica] koja je istovjetna sa u zemljišnim knjigama upisanom 841/66 šuma Šibaki sa 1kj upisanom u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja na sjeverozapadu graniči sa kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu protustranke ŠT, a na jugoistoku sa kčbr. [katastarska čestica], koja je istovjetna sa kčbr. [katastarska čestica] šuma Šibaki sa 1 kj, upisana u zk ul br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – gradac kao vlasništvo ET, FT, BT i ĆT.

    1. 3. Predlagatelji navode da su međe postale sporne obzirom da stanje na terenu ne odgovara stanju međe u službenim katastarskim mapama , te su u naravi međe pomaknute odnosno položene u drugom smjeru, iako među česticama ponegdje postoje jasni međašni znakovi i stanje međe do dolaska novih vlasnika konkretno VT koji je kupio kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], odnosno koji je prednik kasnije naznačenih protustranaka ĐT i RT nije bilo spora. VT i njegov slijednik ĐT svojim su ponašanjem izazvali lančanu pomutnju, obzirom da se radi o vrlo pravilnim i definiranim površinama vrlo vrijedne šumske mase. Također je došlo i do nezakonitog rušenja, pa predlažu da sud uredi među s time da ne pristaju na uređenje međe prema katastarskom nacrtu.

    2. U odgovoru na prijedlog protustranka ĐT ističe kako je suglasan da se uredi međa, no osporava navode predlagatelja da stanje na terenu ne odgovara mapalnom stanju, odnosno stanje međe u službenim katastarskim mapama, te je suglasan da se međa uredi prema katastarskom nacrtu. Nadalje, protustranka osporava aktivnu legitimacije predlagateljica ZT i TT, obzirom da nisu upisane kao vlasnice nekretnina.

    2. 1. Protustranka RT ne protivi se prijedlogu za uređenje međe.

    2. 2. Protustranke UT, BT i ĆT, nisu dostavili odgovor na prijedlog, niti su pristupali ročištima.

    3. Tijekom postupka sporna je aktivna legitimacija predlagateljica ZT i TT, kao i međe između predmetnih nekretnina.

    4. Radi utvrđenja relevantnih činjenica izvršen je uvid u zk. izvatke i posjedovne listove (PL) za predmetne čestice ( str. 13-36), identifikaciju čestica ( str. 37-38), izvod iz katastarskog plana ( str. 39), ispis sa Geoportala dgu. hr. ( str. 40), dopis MUP-a ( str. 41), izjava HT ( str. 42), izvatke iz zemljišnih knjiga ( str. 60-61), prijepise posjedovnih listova ( str. 62-63), skicu izmjere ( str. 87), izvadak iz zemljišne knjige ( str. 97), fotodokumentaciju ( str. 103-106), nalaz i mišljenje vještaka sa skicom izmjere ( str. 122-123), dopuna skice izmjere vještaka ( str. 135), saslušani su svjedoci VT ( str. 98-99), JT ( str. 146), CT ( str. 146-147), vještak Robert Kiš ( str. 99-100, 147), izveden je dokaz saslušanjem predlagateljica ZT, TT ( str. 146), te protustranke RT (str. 100-101) i ĐT ( str. 101-102), izvršno je uredovanje na licu mjesta.

    5. Svi dokazi ocijenjeni su temeljem čl. 8. ZPP-a.

    6. Prijedlog za uređenje međa je osnovan.

    7. Među strankama nije sporno da se predmetne nekretnine nalaze u nizu jedna kraj druge, riječ je o šumama od kojih je svaka površine jedno katastarsko jutro.

    8. Sporne su međe, te jesu li predlagateljice ZT i ZO aktivno legitimirane, odnosno ovlaštene tražiti od suda da uredi međe, te su sporne same međe.

    9. Osim uvida u dokumentaciju, sud je saslušao svjedoke, predlagateljice ZT, TT, te protustranke ĐT i RT, te je provedeno geodetsko vještačenje radi identifikacije nekretnina, izvršen je očevid na licu mjesta, kojom prilikom su međe uređene i označene, te pokazane strankama.

    10. Ocjenjujući izvedene dokaze zasebno i u odnosu sa drugim izvedenim dokazima, sud je iskaz svjedoka VT (str.95) našao vjerodostojnim u dijelu gdje navodi da je kupio nekretninu između Mihokovića i Lovrenčeca (kčbr [katastarska čestica]) od ranijeg vlasnika ST, te da je pozvao mjernika koji je došao i pokazao mu među. Ovaj dio iskaza potvrđuje i predlagateljica TT. Prije izlaska mjernika pozvao je susjede da budu prisutni , no do ZT nije uspio doći. Došli su T koji su se, nakon što je mjernik pokazao među, tražile od mjernika da im pokaže među prema susjedu HT, no poslije su se predomislili. Ovakav iskaz životan je i logičan i što se tiče ponašanja predlagateljice TT, naime logično je da bi ona obzirom na razliku mapalnog stanja i stanja posjeda, tražila da joj se onda pokaže koji bi dio šume bio njen. Vjerodostojan je i dio iskaza gdje navodi da mu ST nije pokazao što prodaje, no nije vjerodostojan u dijelu gdje navodi da mu među nije pokazao JT, jer je ovaj dio iskaza suprotan iskazu svjedoka JT koji je bio vanknjižni vlasnik nekretnine. Logičan je i vjerodostojan iskaz u dijelu gdje navodi da je na drugoj nekretnini (kčbr [katastarska čestica] vlasništvo RT) kupio samo drvnu masu, ovaj dio iskaza potvrđuju i drugi izvedeni dokazi, kao i dio iskaza gdje navodi kako je sve poslije prodao ĐT kako bi izbjegao neugodnosti, no ĐT je pokazao nekretninu prema stanju Katastra.

    10. 1. Iskaz svjedoka JT ( str. 146), sud nalazi u cijelosti životnim, logičnim pa stoga i vjerodostojnim, naime logično je da mu je raniji vlasnik ST prilikom sklapanja dogovora o kupnji čkbr. [katastarska čestica] na terenu pokazao što kupuje i granice nekretnine, a nakon kupnje prošetao je nekretninom i sa susjedom TT koji mu je pokazao među isto kao i ST. Vjerodostojan je i iskaz u dijelu gdje navodi da je prilikom prodaje nekretnine kupcu VT pokazao među na isti način kao i njemu ST. Na licu mjesta potvrdio je da je zadnji rušio šumu, te je sudu i vještaku pokazao međe koje mu je pokazao ST i koje je on pokazao prilikom prodaje VT. Ovakav iskaz vjerodostojan je zbog njegove životnosti i logičnosti, naime predaja posjeda i pokazivanje granica nekretnine, prilikom sklapanja ugovora uobičajena je, a prilikom prodaje šume iz praktičnih razloga, odnosno nepreglednosti terena često i nužna.

    10. 2. Iskaz svjedoka CT ( str. 146-147), brata protustranke, sud nalazi vjerodostojnim u dijelu gdje navodi da je upućen u predmet postupka jer je u biti suvlasnik nekretnine koja se iz praktičnih razloga vodi samo na njegova brata MT, kao i u dijelu gdje navodi da im je međe pokazao prodavatelj VT u prisutnosti mjernika, te da tomu nije bio prisutan nitko od susjeda. Kako je sudu pokazao međe koje su prilikom kupnje kčbr. [katastarska čestica] pokazane od strane prodavatelja VT, sud je na taj način utvrdio površinu i lokaciju prijepora koji je vještak označio na skici. Prijeporna površina na način kako je pokazana ne odgovara niti sadašnjem katastarskom nacrtu. Vjerodostojan je i dio iskaza gdje navodi kako su u Katastru provjerili da li to odgovara tadašnjem stanju međa kčbr. [katastarska čestica] kako je mjernik utvrdio , a nakon toga zatražili dozvolu za rušenje šume koja je poništena do okončanja ovog postupka.

    10. 3. Iskaze predlagateljica ZT (str. 146) i TT (str. 149.), sud nalazi životnim i logičnim u dijelu gdje navode da su vlasnice i posjednice nekretnina i to ZT čkbr. [katastarska čestica], a TT čkbr [katastarska čestica], te da su nekretnine naslijedile od svojih prednika, a posjed računajući i posjed prednika traje već desetljećima. Ove iskaze potvrđuje i svjedok VT koji navodi da je pri pozivanju mjernika pozvao TT, dok do predlagateljice ZT nije uspio doći. Vjerodostojan je i logičan iskaz i u dijelu gdje opisuje svoje očekivanje da će mjernik koji je došao na poziv VT pokazati stanje kakvo je bilo i prije, „no VT i mjernik ih nisu slušali, mjerili su po svom, od sredine šume a ne onako kako je bilo. To je bilo prije nekih 2 godine.“

    10. 4. Iz iskaza protustranke ĐT ( str. 101-102), sud nije dobio relevantna saznanja, naime on iskazuje da je predmetu čkbr. [katastarska čestica] kupio od VT, bio je mjernik, ušao je u posjed i napravio doznaku za rušenje. Ovi navodi u bitnom potvrđuju da im VT nije pokazao međe koje mu je pokazao JT, već samo međe prema tadašnjem katastarskom nacrtu. Rušio je na parceli RT na kojoj je od VT i Ž kupio pravo izvlačenja drvne građe, no onda je IT zvao policiju, te je protiv njega vođen kazneni postupak.

    10. 5. Iskaz protustranke RT ( str. 100-101) sud je prihvatio u cijelosti, naime protustranka je kao i predlagatelji nekretninu naslijedio od svojih prednika i granice parcele određivao je mjereći udaljenost od puta između parcela Fička i Sabljaka. Logičan je životan dio iskaza gdje navodi da VT i Ž prilikom prodaje prava sječe na kčbr [katastarska čestica], nije pokazao međe jer su se držali kao da znaju, a nije znao da su oni pravo rušenja prodali ĐT. ĐT je pokazao međe, ali kada je već bilo porušeno.

    10. 6. Iz iskaza svjedoka i stranaka sud je utvrdio da predmetne nekretnine predlagateljice ZT i TT, kao uostalom i ostali predlagatelji uživaju godinama uglavnom ih nasljeđujući od svojih prednika, radi se o šumama, površine svaka po 1kj, a međe su poznate dugogodišnjim vlasnicima i posjednicima.

    10. 7. Saznanje o međama prenosi se sa starog na novog vlasnika, što najbolje ilustrira iskaz JT kojem je međe pokazao raniji vlasnik ST, a o ispravnosti međe dobio je potvrdu i od TT. Međe su paralelne i u naravi odstupaju od mapalnog stanja što može biti posljedica činjenice da se katastarski operat temelji na nedovoljno preciznim i zastarjelim geodetskim izmjerama često s kraja 19. ili početka 20. stoljeća.

    10. 8. Nepreciznost katastarskog operata u konkretnom slučaju, vidljiva je i iz činjenice da je tijekom postupka utvrđeno da u blizini predmetnih nekretnina postoje i čestice koje nisu bile evidentirane, te je u prvom nalazu vještaka (prije korekcije) postojalo takvo odstupanje da uređenje međe ne bi bilo niti moguće provesti. Naime, sud uređuje među između susjednih nekretnina i ne može među između dvije susjedne nekretnine odrediti na dijelu koji katastarski pripada trećoj (nesusjednoj) nekretnini. No, nakon evidentiranja dvije čestice u blizini predmetnih, došlo je do pomicanja katastarskih međa predmetnih nekretnina prama zapadu čime je smanjena razlika između stanja posljednjeg mirnog posjeda, odnosno načina kako su stranke koristile svoje nekretnine dugo godina i stanja u katastarskom nacrtu.

    10. 9. Također je utvrđeno kako je VT prilikom kupnje prodavatelj JT pokazao koje su međe čkbr [katastarska čestica] po posljednjem mirnom posjedu, odnosno onako kako mu je pokazao raniji vlasnik ST. Unatoč tomu, VT je pokušao nametnuti susjedima (ZT i TT) međe po mapalnom stanju, a kada su se usprotivili prodao je ĐT „da izbjegne daljnje neugodnosti“, s time da ĐT nije upozorio na odstupanje međa na terenu. Razlog tomu može biti u ekonomskom interesu, naime JT je rušio šumu držeći se ustaljenih međa, a nametanjem međa po mapalnom stanju dobila bi se znatna površina ne sječene šume, odnosno daleko više drvne mase.

    10. 10. Iskazi stranka i svjedoka vremenski su neodređeni, a stranke nisu dostavile dokumentaciju koja bi pomogla sudu utvrditi stanje posljednjem mirnog posjeda na utvrđenom prijeporu, kčbr. [katastarska čestica].

    10. 11. Naime, stanke govore o kupnji nekretnina prije dvije godine, izlasku mjernika i prijenosu vlasništva sa VT na ĐT, bez navođenja točnih datuma i bez dostavljanja dokumentacije iz koje bi sud sa sigurnošću mogao utvrditi točne datume nastanka spora, što je za utvrđenje posljednjeg mirnog posjeda od ključnog značaja.

    11. Sud je prilikom uredovanja uz sudjelovanje sudskog vještaka na licu mjesta identificirao predmetne nekretnine. Vještak je strankama pokazao među po mapalnom stanju, a po pokazivanju stranaka utvrđeno je stanje posljednjeg mirnog posjeda međe između čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica], te čkbr. [katastarska čestica].

    12. Prijepor je utvrđen prema pokazivanju CT, no zbog vremenski neodređenog iskaza stranaka, sud nije uspio utvrditi posljednje mirno stanje posjeda između čkbr [katastarska čestica], te čkbr. [katastarska čestica].

    13. Sud je našao utvrđenim slijedeće relevantne činjenice;

    - da je predlagateljica ZT, posjednica i vanknjižna vlasnica nekretnine kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina],

    - da je predlagateljica TT, posjednica i vanknjižna vlasnica nekretnine 1245/50 k. o. [katastarska općina],

    - da su predmetne nekretnine u naravi šume koje se nalaze u nizu jedna kraj druge, a svaka je površina 1kj,

    - da postoji veliko odstupanje međa kako su uživali nekretnine predlagatelji i raniji vlasnici kčbr. [katastarska čestica] ST i JT od stanja u katastarskom nacrtu,

    - da je JT prilikom kupnje kčbr. [katastarska čestica] od ST, prodavatelj pokazao međe nekretnine, a kasnije je za te međe dobio potvrdu od susjeda TT,

    - da je JT rušio šumu vodeći računa o međama koje mu je pokazao ST,

    - da je JT prilikom prodaje nekretnine VT, pokazao kupcu međe koje mu je pokazao ST,

    - da je VT koji je kupio kčbr. [katastarska čestica] od JT, iako upoznat sa stanjem međa kako su uživali raniji vlasnici, pokušao nametnuti među po katastarskom stanju kakvo je bilo prije ovog postupka, odnosno prije korekcije zbog dvije naknadno pronađene čestice, a koja je korekcija izvršena za trajanja ovog postupka,

    - da VT prilikom prodaje kčbr [katastarska čestica] ĐT, nije pokazao međe na način kako je njemu pokazao M prilikom kupnje, već je pozvao jernika kako bi pokazao međe po tada aktualnom katastarskom nacrtu, čemu nisu bili prisutni susjedi,

    - da ne postoji suglasnost predlagatelja za uređenje međe prema katastarskom nacrtu,

    - da nije postignut sporazum stranaka,

    - da je sud uspio utvrditi posljednji mirni posjed međa između čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica], te čkbr. [katastarska čestica].

    - da se površina prijepora nalazi na nekretninama koje po katastarskom nacrtu pripadaju kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], na krajnjem jugu prekriva više od pola širine kčbr. [katastarska čestica], a prema sjeveru rotira u desno odnosno prema istoku i sve više ulazi prema katastarskom nacrtu u kčbr. [katastarska čestica] te ulazi i u dio koji po posljednjem mirno posjedu između susjeda TT i HT uživa KT (pravac A6-B6)

    14. Za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari relevantne su odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 u daljnjem tekstu: ZV-a) i to odredba čl. 103. koji članak sadrži materijalne i procesne odredbe o postupku uređenja međe i čl. 21. st. 2. i 3. koje odredbe određuju da posjed postaje miran protekom roka od 30 dana od dana kad je smetan i saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od nastalog smetanja.

    15. Aktivna legitimacija predlagateljica ZT i TT

    15. 1. Obzirom da je tijekom postupka utvrđeno kako su predlagateljice ZT i TT vanknjižne vlasnice i posjednice predmetnih nekretnina i to ZT čkbr. [katastarska čestica], a TT čkbr. [katastarska čestica], sud je našao da su iste ovlaštene pokrenuti postupak za uređenje međe.

    15. 2. Sudsko uređenje međe ovlašten je zahtijevati svaki od susjeda za svoju nekretninu (čl. 103.st.1. Zakona)), pa stoga nije aktivno legitimiran pred sudom samo vlasnik, već je to i posjednik nekretnine koji ju posjeduje na valjanom pravnom temelju. Stoga sud priznaje aktivnu legitimaciju i svakome tko posjeduje određenu nekretninu , neovisno o tome je li ujedno i upisan u zemljišnu knjigu kao vlasnik te nekretnine.

    15. 3. Ovakvo pravno shvaćanje u skladu je sa recentnom sudskom praksom, te izraženo i u odluci Županijskog suda u Puli Gž-1091/2020-2 od 25. studenog 2020.

    16. Uređenje međa

    16. 1. Kako stranke nisu bile suglasne da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, sukladno odredbi čl. 103.st.2. ZV-a, niti su pokazale volju da postignu sporazum, sud je pristupio uređenju međe prema posljednjem mirnom posjedu.

    16. 2. Na osnovu pokazivanja stranaka utvrđeno je stanje posljednjeg mirnog posjeda između čkbr. [katastarska čestica] koja je posjed predlagatelja OT i 1245/58,koja je posjed protustranke UT, zatim između čkbr. [katastarska čestica] koja je posjed predlagatelja DT i čkbr. [katastarska čestica] posjed protustranke ŠT, između čkbr. [katastarska čestica] u posjedu predlagateljice TO i čkbr. [katastarska čestica] koja je posjed predlagatelja DT, između čkbr. [katastarska čestica] posjed predlagatelja MT i IT i čkbr. [katastarska čestica],u posjedu predlagateljice TO, između čkbr. [katastarska čestica] u posjedu protustranke RT i čkbr. [katastarska čestica], u posjedu IT i MT, između čkbr. [katastarska čestica] u posjedu predlagatelja KT i čkbr. [katastarska čestica] u posjedu protustranke RT, te čkbr. [katastarska čestica] u posjedu ŽO i čkbr. [katastarska čestica] u posjedu KT, pa je slijedom iznijetog riješeno kao u točkama 1., 2., 3., 4., 5. i. 6. izreke.

    16. 3. Što se tiče posljednje međe uređene prema posljednjem mirnom posjedu iz točke 6. izreke, odnosno mede između kčbr. [katastarska čestica] (nekretnine TT) i kčbr. [katastarska čestica] (nekretnine KT) ista je uređena prema posljednjem mirnom posjedu između susjeda TT i KT. Po mišljenju suda za ovakvo uređenje nema smetnje što prijepor po pokazivanju ĐT prelazi granicu posljednjeg mirnog posjeda između predlagatelja TT i KT, a po katastarskom nacrtu seže gotovo do kčbr. [katastarska čestica] od KT.

    16. 4. Naime sud u postupku uređenja međe ima zadatak urediti među između susjednih nekretnina, između ostalog i temeljem stanja posljednjeg mirnog posjeda između susjeda, ako stranke ne pristanu na uređenje međe po katastarskom nacrtu ili ne postignu sporazum.

    16. 5. Kako je sud utvrdio stanje posljednjeg mirnog posjeda između susjeda TT i KT, tvrdnje vlasnika nesusjedne nekretnine (kčbr. [katastarska čestica]) nije našao smetnjom da se međa između dvije nekretnine (1245/50 i 1245/51) uredi prema posljednjem mirnom posjedu susjeda.

    16. 6. Osim toga, ovakva neutemeljena tvrdnja protustranke odnosno svjedoka CT, ne odgovara niti katastarskom stanju, aktualnom u vrijeme uređenja međe, na koje se protustranka ĐT poziva.

    17. Međe između čkbr. [katastarska čestica] predlagateljice TT te čkbr. [katastarska čestica] protustranke ĐT, kao i među između čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] koja pripada ZT, sud je utvrdio prema kriteriju pravične ocjene suda.

    17. 1. Naime, tijekom cijelog postupka sud nije uspio utvrditi kada je ĐT točno kupio česticu čkbr. [katastarska čestica], i kada je nastao spor, pa niti je li ĐT u dijelu koji svojata, ostvario posjed, (faktičnu vlast), a ako je, je li isti postao miran, što bi sve bilo relevantno za uređenje međe prema posljednjem mirnom posjedu. Naime, čl. 21.st.2.i 3. ZV-a određuje da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

    17. 2. Uslijed neslaganja stranaka da urede među prema katastarskom nacrtu, izostanka sporazuma među strankama, te nemogućnošću utvrđenja posljednjeg mirnog posjeda, sudu je preostao kriterij utvrđenja međe prema pravičnoj ocjeni suda.

    17. 3. Vodeći se dakle kriterijem pravičnosti, odnosno moralnosti, sud je među uredio na način da je vratio na stanje kako je dugo godina postojalo među suvlasnicima, čime je uspostavljena i ravnoteža na preostale međe iz ovog postupka, obzirom da su iste sada paralelne, te svakom od stranaka ostaje površina koja odgovara površini čestice u zemljišnim knjigama i katastru, odnosno jedno katastarsko jutro.

    17. 4. Ovakvim uređenjem međe protustranci ĐT pripada površina u granicama (međama) kako su uživali njegovi prednici odnosno kako je ST pokazao JT, a JT prilikom prodaje, kupcu VT, a ĐT nije mogao kupiti od VT nešto što nije niti bilo njegovo.

    17. 5. Svako drugo rješenje, a osobito uvažavanje katastarskog nacrta koji je bio aktualan u vrijeme pokretanja postupka (na čemu inzistira protustranka ĐT), a koji je revidiran zbog pronalaska neevidentiranih čestica, bilo bi suprotno načelu pravičnosti.

    18. Što se tiče prijedloga u dijelu za uređenje međe između čkbr. [katastarska čestica] vlasništvo i posjed predlagatelja OT te čkbr. [katastarska čestica] koja se vodi kao suvlasništvo AT , ET, BT i ĆT, sud je u odnosu na prvotno naznačene stranke AT i ET, rješenjem utvrdio da se prijedlog smatra povučenim, a obzirom da tijekom cijelog postupka nije utvrđeno tko je posjednik predmetne nekretnine, prijedlog za uređenje međe u odnosu na čkbr. [katastarska čestica], sud je odbacio.

    19. Slijedom iznijetog riješeno je kao u izreci.

    20. Obzirom da niti jedna stranka nije tražila troškove postupka, sud o istima nije niti odlučivao.

    U Virovitici 21. siječnja 2025.

    Sudac:

    Zoran Mandić

    Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pismenog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje viši nadležni sud.

    Dostaviti:

    1. Za predlagatelje - punomoćnica Jelena Tomrlin Gračan, odvjetnica iz Đurđevca

    2. Za protustranku ĐTpunomoćnik PT, odvjetnik iz [adresa]

    4. RT, [adresa]

    5. UT, [adresa]

    6. BT, [adresa]

    7. ĆT, [adresa]

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.