Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-189/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Ankice Jakovina predsjednice vijeća, Vitomira Boića suca izvjestitelja i Zinke Bulka člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĆN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru, protiv tužene Republike Hrvatske OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državno odvjetništvu u Splitu, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Trogiru poslovni broj P-2075/2022-19 od 15. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 21. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužene Republike Hrvatske kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Trogiru poslovni broj P-2075/2022-19 od 15. siječnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužene za naknadu troškova žalbenog postupka.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

''I Utvrđuje se spram tužene Republike Hrvatske da je tužiteljica vlasnica fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 3284 m2 i to baš onog dijela koji je u Vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića, dipl. ing. geod. br. VJ-27/2023, Split, 30.04.2023.g. označen slovima „A-B-I-J-E-F-G-H-A“ za cijelo i vlasnica fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 551 m2 i to baš onog dijela koji je Vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića, dipl. ing. geod. br. VJ-27/2023, Split, 30.04.2023.g. označen slovima „I-B-C-D-E-J-I“ za cijelo koje vještvo se smatra sastavnim dijelom izreke ove presude.

II. Ovlašćuje se tužiteljica da temeljem ove presude provede parcelaciju nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da se iz navedenih nekretnina izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio istih označen i preciziran u točki I. izreke ove presude, i od navedenih dijelova formiraju samostalne čestice zemlje s novim brojem, te provede navedena parcelacija u katastru i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

III. Ovlašćuje se tužiteljica da temeljem ove presude i temeljem prijavnog lista, temeljem kojeg će se provesti parcelacija nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] opisana u točki I. i II. izreke ove presude, u zemljišnim knjigama izvrši. uknjižba prava vlasništva na novoformiranim česticama zemljišta nastalim tim prijavnim listom na ime tužiteljice za cijelo, uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena Republike Hrvatske.

IV. Dužna je tužena REPUBLIKA HRVATSKA u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju trošak ovog spora u iznosu od 1.852,64 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od objave prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotnih poena.''

2. Tužena pobija presudu u cijelosti zbog svih žalbenih razloga. Osporava se utvrđenje suda da je tužiteljica dijelove nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], površine 3284 m2 i 5657/2, površine 551 m2, obje K. O. [katastarska općina] stekla nasljeđivanjem od oca SN pok. ŠN (MN), a njen otac diobom sa svojom braćom Ć, ČN, S i Š. Djed tužiteljice ŠN (ABC) ABC predmetne nekretnine da je kupio 1955. od DN rođ. SN, koja je iste stekla nasljeđivanjem od svog supruga KN, a oni dosudnicom iz 1916. od ĐN, upisane težakinje, pa da su ispunjene sve pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Zaključak suda ne može se u cijelosti prihvatiti, jer isti nema uporište u izvedenim dokazima. Sud je pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje s obzirom da je ostala sporna površina predmetnih nekretnina. Iz kupoprodajnog ugovora zaključenog 1955. godine između MN i DN proizlazi da je predmet ugovora zemlja zvana „[adresa] u veličini 1 vrita, a ta mjera za površinu – 1 trogirski vrit (vreteno) iznosi 773,66 m2. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama razvidno je da je IN upisan u posjedovnom listu br. 359 kao posjednik čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 20428 m2, K. O. [katastarska općina] u udjelu od 2724 m2 odnosno od 1996. godine za 3/15 dijela te kao posjednik čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 1664 m2, K. O. [katastarska općina] u djelu od 333 m2 odnosno od 1996. godine za 2724/20428 dijela. Iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti pok. SN broj: O-2180/20 razvidno je da tužiteljica nasljeđuje predmetne nekretnine i to baš dio 5658/1 te dio 5657/2, sve Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], ukupne površine cca 2900 m2, u naravi maslinik u „[adresa]. Zaključno, postoji nesuglasje glede površine nekretnina koje su predmet kupoprodajnog ugovora iz 1955. (1 vrit=773,66 m2), površine navedene u povijesti promjena na katastarskim česticama ukupno 3057 m2 (2724 m2 + 333 m2) koja je približna površini navedenoj u rješenju o nasljeđivanju iza pok. SN (cca 2900 m2) te površine koja je predmet tužbenog zahtjeva (3835 m2 =3284 m2 + 551 m2). Nije jasno temeljem čega bi tužiteljica bila utvrđena vlasnicom nekretnina upravo tolike površine, odnosno za razliku površine od oko 800-900 m2, pa je sud počinio i bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, budući da o odlučnoj činjenici odnosno o površini predmetnih nekretnina postoji proturječnost između zaključka suda i onog što proizlazi iz sadržaja isprava kupoprodajnog ugovora, povijesti promjena na katastarskim česticama i rješenja o nasljeđivanju. Predlaže se pobijanu presudu preinačiti, podredno istu ukinuti i vratiti predmet na ponovno suđenje, sve uz zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka.

3. U odgovoru na žalbu tužiteljica predlaže da žalba tužene bude kao neosnovana odbijena, a prvostupanjska presuda potvrđena, sve uz zahtjev za naknadom troškova odgovora na žalbu. Očevidom je utvrđeno da je predmetna nekretnina sa svih strana omeđena starim kamenim suhozidom, te da se radi o nekretnini koju je prednik tužiteljice stekao kupoprodajom od DN. Površina upisana u katastarskom operatu na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (2724 m2) i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (333 m2) ukupno 3057 m2, i ne odstupa značajnije od izmjerene površine č. zem. [katastarska čestica] (3284 m2) i č. zem. [katastarska čestica] (551 m2) ukupno 3835 m2, jer je predmetna nekretnina tek u ovom postupku mjerena stručnim geodetskim mjerenjem.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovaj sud pregledao je sve provedene parnične radnje te ispitao pobijanu presudu i na temelju toga ustanovio da sud prvoga stupnja nije počinio ni jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud, u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) pazi po službenoj dužnosti, a suprotno žalbenim navodima, pobijana presuda ima jasne razloge o odlučnim činjenicama.

6. U provedenom postupku prvostupanjski sud utvrdio je potrebno činjenično stanje za pravilno presuđenje prijepora, nakon što je proveo sve potrebne i predložene dokaze za utvrđivanje spornih činjenica.

7. U obrazloženju pobijane odluke, prvostupanjski sud je između ostalog naveo:

[katastarska općina]

- da se tužiteljica poziva na stjecanje prava vlasništva na označenim nekretninama temeljem dosjelosti

- da je u konkretnom slučaju potrebno utvrditi pretpostavke za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti u smislu paragrafa 1452-1502 OGZ-a

- da je valjalo utvrditi je li tužiteljica preko svojih prednika ispunila pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću sukladno pravnim pravilima paragrafa 1472 OGZ-a.

- da je očevidom na licu mjesta, u nazočnosti sudskog vještaka geometra Daria Blaževića, 9. ožujka 2023. utvrđeno da se predmetna parcela nalazi u mjestu [adresa] predio [adresa]

- da se radi o nekretnini koja je sa svih strana omeđena starim kamenim suhozidima u naravi maslinik sa 50-ak stabala maslina

- da je iz nalaza i mišljenja vještaka geometra Daria Blaževića utvrđeno da je pokazana predmetna nekretnina u naravi maslinik omeđen sa svih strana starim kamenim suhozidima te prikazana na geodetskoj skici likom A-B-C-D-E-F-G-H-A, ukupne površine 3835 m², a koja se po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju sastoji od dijela kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 3284 m² (lik opisan slovima A-B-I-J-E-F-G-H-A) te dijela kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 551 m² (lik opisan slovima I-B-C-D-E-J-I)

- da je uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] utvrđeno da je na predmetnim česticama 5657/2 i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ZU 1222 upisano

Državno imanje Kraljevine Jugoslavije za cijelo

- da je prema posjedovnom listu broj 3163 upisani suposjednik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] djed tužiteljice SN IN, koji je upisan i kao suposjednik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako je to utvrđeno iz posjedovnog lista broj 3174

- da je iz Povijesti promjena na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Trogir utvrđeno da od osnutka katastarskog operata 1953. upisan je djed tužiteljice IN kao suposjednik na predmetnim nekretninama i to na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za udio od 333 m2, a na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za udio od 2724 m2

- da je utvrđeno iz zapisnika o kupoprodaji pašnjaka od 19. III 1955. zaključenog između prodavateljice DN iz [adresa] i kupca MN iz [adresa], da je predmet kupoprodaje bila zemlja u [adresa] zvana [adresa] u veličini od 1 vrita

- da su prema rješenju o nasljeđivanju iza pk. ŠN pk. M, Općinskog suda u Trogiru broj O-233/80 od 7.11.1980. njegovim nasljednicima proglašeni sinovi

SN, Ć, ČN, S, Š

- da je iz Ugovora o diobi nekretnina od 1. ožujka 1999. koji je sklopljen između nasljednika pk. GN, između braće SN, Ć, ČN, Š i Č, utvrđeno da su prema navedenoj diobi ocu tužiteljice, SN pk. [katastarska općina]

- da je iz rješenja o nasljeđivanju iza pk. SN pk. ABC broj O-2180/20 utvrđeno da su nasljednicima proglašene kćerke TN i ĆN, s tim da je tužiteljica ĆN, između ostalih nekretnina, naslijedila i predmetne nekretnine u [adresa] zvane [adresa] i to dijelove navedenih nekretnina u ukupnoj površini oko 2900 m2

- da je iz iskaza tužiteljice utvrđeno da nekretnina u [adresa] predio [adresa], ranije je bila u vlasništvu njezinog oca SN pk MN, koju je stekao nasljeđivanjem od oca, te pismenom diobom sa braćom Ć, ČN, S i Š

- da je dioba bila po nazivima parcela i po vrijednostima

- da su svi stupili u posjed zemalja koje su im u diobi pripale

- da su na parceli uglavnom masline od kojih je neke sadio djed IN, a neke su od davnina na parceli

- da se danas na parceli nalazi 51 maslina, te da se na dijelu parcele nalazi vinograd koji je obrađivao djed i otac i koji je danas zapušten

- da ona danas obrađuje te masline temeljem nasljeđivanja od oca SN pk. MN pri čemu je nitko ne ometa, te da je parcela oduvijek ograđena suhozidima

- da je djed IN predmetnu nekretninu stekao kupnjom od ranije vlasnice DN rođ. IN

- da je iz iskaza svjedoka UN pk. M i ČN pk. MN utvrđeno da je djed tužiteljice kupio predmetnu nekretninu 1950-ih godina od ranije vlasnice DN

- da je i tada parcela bila u naravi maslinik

- da je tužiteljica u posjedu nekretnine temeljem nasljeđivanja od oca SN koji je bio raniji posjednik temeljem nasljeđivanja od oca MN i diobe sa braćom i to

ČN, Ć, S i Š

- da tužiteljicu ranije njezinog oca SN i djeda IN nitko nikada nije ometao u posjedu predmetne zemlje.

8. Na tako utvrđeno činjenično stanje koje žalbenim navodima nije dovedeno u sumnju, prvostupanjski je sud pravilno zaključio da su ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva.

9. Prvostupanjski sud je utvrdio da su tužiteljica osobno i prednici tužiteljice bili pošteni posjednici predmetne nekretnine i to počev od njezinog djeda IN ŠN koji je 1955. temeljem kupnje stekao predmetne dijelove utuženih nekretnina zvane [adresa] u [adresa] od ranije stvarne vlasnice i posjednice DN rođ. IN, a koja je to pravo stekla temeljem nasljeđivanja od supruga PN pok. D, a oni to pravo stekli prema Dosudnici broj A-68/16 od 30. ožujka 1916. od ĐN. Djed tužiteljice IN ŠN od osnutka katastarskog operata 1953. bio je upisan kao posjednik na dijelovima navedenim nekretnina, koje su na terenu jasno omeđene suhozidima sa svih strana. Njezin posjed odijeljen je i odvojen od preostalog dijela matičnih nekretnina, a što je utvrđeno prilikom očevida te je utvrđeno da je parcela u naravi maslinik sa 51 stabla maslina, koje su uglavnom stare masline. Sud ocjenjuje kako su prednici tužitelja nekretnine posjedovali kao obrađivači iz čega proizlazi da je njihov posjed istinit, nije pribavljen silom, potajno, prijevarom niti zloupotrebom povjerenja te da su iste obrađivali i koristili kao pošteni posjednici. Njihov pošteni posjed trajao je u više od četrdeset godina samostalnog posjeda potrebnog za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću, pa sud smatra da je utvrđen pravni slijed posjedovanja tužiteljice i njezinih prednika kroz zakonom određeno propisano vrijeme.

10. Prvostupanjski sud navodi da su prednici tužitelja posjedovali navedene nekretnine u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ) koji je primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije, sve do rujna 1. rujna 1980. kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (ZOVO), koji je bio na snazi do 1. siječnja 1997., kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZVDSP), te su prednici tužiteljice cijelo to vrijeme neprekidno posjedovali predmetne nekretnine, koje na terenu nedvojbeno čine jednu cjelinu i jedinstveni posjed, pa tako i nakon 1.siječnja 1997. kada je na snazi ZVDSP koji u svojoj odredbi 159. propisuje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Tužiteljica ima pravni interes tražiti usklađenje zemljišno-knjižnog stanja sa stvarnim stanjem, budući da je stanje u zemljišnim knjigama pogrešno i ne odgovara faktičnom stanju, te je ovlaštena ishoditi uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini označenoj kao dio čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], i to onih dijelova i u onoj površini kako je to prikazao vještaka geometar Dario Blažević u svom nalazu i mišljenju i priloženoj geodetskoj skici lica mjesta, na svoje ime uz istodobno brisanje tog prava sa imena tužene Republike Hrvatske.

11. Odredbom čl. 388. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta-dalje: ZVDSP) propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanje na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Provedenim postupkom utvrđena je aktivna legitimacija tužiteljice.

12. U konkretnom slučaju za razrješenje odnosa između stranaka ima se primijeniti mjerodavno pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa, dakle pravna pravila Općeg građanskog zakonika (OGZ) koja se primjenjuju na temelju čl. 4. Zakona o nevažnosti propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ", broj 86/1946), a kako to pravilno navodi prvostupanjski sud.

13. Nesporno je utvrđeno da je tužiteljica i putem svojih pravnih prednika u posjedu sporne nekretnine. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ (i sudskoj praksi) za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i u odredbama čl. 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (''Narodne novine'' broj 53/91) te je i sada propisano u čl. 159. ZVDSP.

14. Treba reći da i u smislu odredbi čl. 159. ZVDSP dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.“ (st. 1.), s time da „samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.“ (st. 2.), dok „samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.“ (st. 3.). U čl. 18. st. 1. ZVDSP-a propisano je da je posjed zakonit, ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed), st. 2. istog čl. određeno je da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja.

15. Prema tome, odlučna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed. Poštenje posjeda se pretpostavlja.

16. Naime, dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti, pri čemu se zahtijeva ispunjavanje određenih pretpostavki, prije svega da stjecatelj ima posjed određene kvalitete (dovoljno je poštenje posjeda) i da posjed traje zakonom određeno vrijeme (kao i da stvar koja je predmet dosjedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti kao i da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću). Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću posjed mora biti barem pošten i trajati zakonom određeno vrijeme. Radi se o tome da se činjenično stanje pretvara u pravno. Uz obrazloženje prvostupanjskog suda, valja reći da geometrijski odijeljeni dio nekretnine, faktično predstavlja pojedinačno određenu stvar. Stjecanjem vlasništva do kojeg bi došlo u konkretnom slučaju, ne bi nastalo suvlasništvo, nego bi došlo do stjecanja vlasništva tužiteljice na pojedinačno određenoj stvari, a kako se to pravilno i traži tužbenim zahtjevom. Prvostupanjski sud je nakon očevida na licu mjesta utvrdio da se predmetna parcela nalazi u mjestu [adresa] predio [adresa], da se radi o nekretnini koja je sa svih strana omeđena starim kamenim suhozidima, u naravi maslinik sa 50- ak stabala maslina. Nesporno je utvrđeno da tužiteljica i njezini pravni prednici, nisu bili od nikoga osporavani u posjedu upravo označene nekretnine, te da su nesmetano posjedovali predmetnu nekretninu u cijeloj utvrđenoj površini, jer je nekretnina sa svih strana omeđena starim kamenim suhozidima, pa eventualne razlike koje se utvrđuju u ispravama ne dokazuju da posjed ne bi bio upravo u utvrđenoj površini. Tužiteljica ne traži utvrđenje prava vlasništva na temelju citiranih isprava, već na temelju dosjelosti.

17. Stoga, uz utvrđene činjenice da su se tužiteljica i njezini pravni prednici nalazili u neprekidnom i nesmetanom posjedu najkraće od trenutka kada je katastarski evidentiran posjed do podnošenja tužbe, nesporno se radi o istinitom i poštenom posjedu tužiteljice i njezinih prednika upravo u površini utvrđenoj na temelju nalaza i mišljenja vještaka geometra Daria Blaževića. Utvrđeno je da je predmetna nekretnina u naravi maslinik, omeđen sa svih strana starim kamenim suhozidima, prikazana na geodetskoj skici likom A-B-C-D-E-F-G-H-A, ukupne površine 3835 m², a koja se po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju sastoji od dijela kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 3284 m² (lik opisan slovima A-B-I-J-E-F-G-H-A) te dijela kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 551 m² (lik opisan slovima I-B-C-D-E-J-I).

18. Prvostupanjski sud je utvrdio da je tužiteljica stekla pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona (dosjelošću), pa je ovlaštena ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

19. Prema tome, kod donošenja prvostupanjske presude pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo, pa se nije ostvario žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 356. ZPP), a i odluka o troškovima parničnog postupka je zakonita jer je donesena na temelju čl. 154. st. 1. ZPP u svezi s čl. 155. ZPP uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15) te sukladno postavljenim zahtjevima. U smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj sud odluku o troškovima postupka utemeljenu na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP nalazi pravilnom i zakonitom, kako po osnovu, tako i po visini odmjerenih troškova.

20. Zbog navedenog žalbu tužene valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu i rješenje (čl. 368. st. 1. ZPP) kao zakonite.

21. Tuženoj nije dosuđen trošak žalbenog postupka iz razloga jer je njena žalba odbijena kao neosnovana (čl. 166. st. 1. ZPP u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP).

22. Tužiteljici nije dosuđen trošak odgovora na žalbu, jer se ne radi o potrebnoj parničnoj radnji.

U Velikoj Gorici 21. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća

Ankica Jakovina