Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Kž-806/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca Igora Pavlica, predsjednika vijeća, te Rajka Kipkea i Tomislava Brđanovića, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Hajdrović, u kaznenom predmetu protiv osuđene CS, zbog kaznenog djela iz čl. 119. st. 2. i 1. u svezi s čl. 118. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11.,144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18., dalje: KZ-a), odlučujući o žalbi osuđenice protiv rješenja Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj: Kv-112/2024-5, K-216/2020 od 20. rujna 2024., u sjednici održanoj 21. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba osuđene CS.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvoga stupnja je na temelju čl. 507. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 120/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24., dalje: ZKP-a) odbijen zahtjev osuđene CS za obnovom kaznenog postupka.

2. Protiv tog rješenja je osuđena CS putem branitelja Dejana Kuharića, odvjetnika, pravovremeno podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da nadležni županijski sud pobijano rješenje preinači na način da usvoji zahtjev osuđenice za obnovom kaznenog postupka ili da ga ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. U smislu čl. 495. u svezi s čl. 474. st. 1. ZKP-a spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu na obvezno razgledavanje, nakon čega je isti podneskom broj KŽ-DO-931/2024 od 16. studenoga 2024. vraćen ovom sudu drugog stupnja.

4. Žalba nije osnovana.

5. Premda je u uvodu žalbe naznačena žalbena osnova bitne povrede odredaba kaznenog postupka, ona se sadržajno uopće ne obrazlaže niti konkretizira, slijedom čega je pobijano rješenje u tom segmentu ispitano u skladu s obvezom iz čl. 494. st.

4. ZKP-a, pri čemu je utvrđeno da je isto donijelo ovlašteno tijelo i da nije ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP-a, a što spada u domenu oficijelnog ispitivanja rješenja u žalbenom postupku.

6. Nije u pravu osuđenica kada se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a zapravo samo zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, budući da u uloženom pravnom lijeku ne tvrdi da neku od odlučnih činjenica sud prvog stupnja uopće nije utvrdio (čl. 470. st. 3. ZKP-a).

6.1. Osuđenica u žalbi ustvari ponavlja razloge zbog kojih je u konkretnom slučaju na temelju čl. 501. st. 1. t. 3. ZKP-a podnijela zahtjev za obnovu kaznenog postupka. Dakle, i dalje smatra da potvrđena optužnica Općinskog državnog odvjetništva u Koprivnici broj: KO-DO-65/2021 od 18. svibnja 2021. protiv optuženog ŽS zbog kaznenih djela iz čl. 139. st. 3. u svezi sa st. 1. KZ-a i čl. 140. st. 2. u svezi sa st. 1. KZ-a, a koje je imenovani optuženik počinio na štetu osuđenice, predstavlja novu činjenicu i dokaz koji je u smislu čl. 501. st. 1. t. 3. ZKP-a prikladan da prouzroči oslobođenje žaliteljice, koja je u ovom kaznenom postupku, čija obnova se traži, pravomoćno osuđena zbog kaznenog djela iz čl. 119. st. 2. i 1. u svezi s čl. 118. st. 1. KZ-a na štetu upravo svog supruga ŽS. Naime, prema ocjeni žaliteljice upravo spomenuta potvrđena optužnica govori u prilog tome da je ona bila izložena fizičkom i psihičkom nasilju od strane žrtve u ovom kaznenom postupku – ŽS i da je u konkretnom slučaju postupala u nužnoj obrani.

7. Suprotno naprijed iznijetim žalbenim navodima sud prvog stupnja je u ovom slučaju na temelju pravilno i potpuno utvrđeno činjeničnog stanja donio ispravnu i zakonitu odluku o odbijanju predmetnog zahtjeva osuđenice za obnovu kaznenog postupka kao neosnovan, opravdano zaključivši da navedena potvrđena optužnica sama za sebe ili u svezi s prijašnjim dokazima nije prikladna da prouzroči oslobođenje osuđenice za naprijed navedeno kazneno djelo osobito teške tjelesne ozljede počinjeno na štetu ŽS ili njenu osudu po blažem zakonu.

7.1. Ponajprije treba reći da prvostupanjski sud s pravom primjećuje da između naprijed naznačene potvrđene optužnice protiv optuženog ŽS i predmetno inkriminiranog događaja, zbog kojeg je osuđenica pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz čl. 119. st. 2. i 1. u svezi s čl. 118. st. 1. KZ-a, nema vremenske povezanosti. Naime, potonje kazneno djelo osuđenica je počinila u razdoblju od 25. do 26. veljače 2019., a optuženi ŽS se u drugom kaznenom postupku osnovano sumnjiči za kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi sa st. 1. KZ-a i kazneno djelo nametljivog ponašanja iz čl. 140. st. 2. u svezi sa st. 1. KZ-a počinjeno u razdoblju od kolovoza 2020. do 27. ožujka 2021.

7.2. S druge strane, valja ukazati žaliteljici da potvrđena optužnica protiv ŽS na koju se poziva znači samo da je potonji osnovano sumnjiv za spomenuta dva kaznena djela, ne i da ih je s izvjesnošću počinio, jer se njegova kaznena odgovornost za ista tek treba sa sigurnošću dokazati pa, dakle, čak i kada bi se apstrahirao vremenski diskontinuitet između predmetne dvije optužbe, činjenica da je netko na razini osnovane sumnje počinio određeno kazneno djelo zasigurno nije dostatna da u smislu čl. 501. st. 1. t. 3. ZKP-a dovede do oslobađajuće presude ili osude po blažem kaznenom zakonu.

8. Konačno, činjenica da je žrtva ŽS u kaznenom postupku, čija se obnova zahtjeva, djelomično potvrdio obranu osuđenice i priznao da je kritične zgode bio nasilan prema njoj, nije nova jer je bila poznata sudovima prvog i drugog stupnja, koji su je, dakle, imali u vidu kod utvrđivanja, odnosno preispitivanja pravilnosti utvrđenja pravno relevantnog činjeničnog stanja. Drugim riječima, taj je iskaz bio dio dokaznog materijala kojem su sudovi raspolagali u prijašnjem postupku.

9. Slijedom iznijetih razloga žalba osuđenice nije prihvaćena te je na temelju čl. 494. st. 3. t. 2. ZKP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Varaždinu 21. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća

Igor Pavlic