Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: Gž-178/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Blanke Pervan, predsjednice vijeća, Katije Hrabrov, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Željka Đerđa, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnicima-odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Boško Šiljeg, Nedjeljko Tutavac i Luka Šiljeg u Pločama, Vukovarska 6, protiv tuženika: 1) IH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i 2) RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Tonćiju Miliću, odvjetniku u Metkoviću, Kneza Domagoja 2/II, radi utvrđenja ništetnosti ugovora o darovanju, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude i rješenja Općinskog suda u Metkoviću, poslovni broj P-22/2023 od 16. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 21. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužiteljice ŠH kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Metkoviću, poslovni broj P-22/2023 od 16. siječnja 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužiteljice ŠH kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Metkoviću, poslovni broj P-22/2023 od 16. siječnja 2024.
Obrazloženje
1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:
„1. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"I. Ništetan je i bez pravnog učinka Ugovor o darovanju, sklopljen dana 22.rujna 2022.godine između tuženika pod 1.kao darovatelja i tuženika pod 2.kao obdarenika, a čiji potpisi na tom ugovoru su ovjereni od strane Vedrana Plećaša, Javnog bilježnika u Metkoviću pod brojem:OV-4886/2022 od 22.rujna 2022.godine
II. Dužni su tuženici solidarno nadoknaditi tužiteljici parnične troškove, sa zakonskim zateznim kamatama po stopi propisanoj člankom 29 stavak 2. Zakona o obveznim odnosima(NN 35/05,NN 78/15),koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 % poena, a koje kamate teku od presuđenja do isplate, to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe"
2. Nalaže se tužiteljici platiti tuženima troškove ovog postupka u iznosu od 1.094,50 EUR u roku 15 dana.“
2. Uvodno označenim rješenjem riješeno je:
„Odbija se prijedlog tužiteljice da se odredi privremena mjera kojom se zabranjuje tuženiku pod 2. prodaja suvlasničkog dijela: ½ dijela nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] „Podvornice“, upisane u zu broj:3571/E-1 k. o. [katastarska općina]., a koje nekretnina u naravi predstavlja suvlasnički dio- etažno vlasništvo za ½-trosobni stan u zgradi u [adresa],a koji stan se nalazi u prizemlju i ukupne je površine 78m2, a koja privremena mjera će važiti do pravomoćnog okončanja ovoga parničnog postupka.“
3. Protiv citirane presude i rješenja žalbu je izjavila tužiteljica pobijajući ih zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, podredno da se ista presuda preinači na način da se udovolji postavljenom tužbenom zahtjevu uz donošenje rješenja o određivanju mjere kako je to predloženo, te naloži tuženiku naknaditi parnični trošak tužiteljici zajedno s troškom sastava žalbe koji popisuje. U žalbi ističe kako je pred sudom prvog stupnja počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, budući da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Nadalje, ističe kako sud prvog stupnja gubi iz vida bitnu činjenicu, a to je da je tuženik pod 1) VH (dalje tuženik pod 1)), kao darovatelj, nakon samog darovanja zadržao suposjed darovane stvari, odnosno nastavio živjeti u predmetnom stanu, čemu svjedoči i njegova adresa prebivališta. Prema važećoj sudskoj praksi u slučaju kada darovatelj nakon darovanja zadržava suposjed darovane stvari on ostaje neposredni suposjednik, slijedom čega ugovor o darovanju nije realiziran, jer nije izvršena prava predaja darovane stvari niti je na ikakav način manifestirana promjena posjedovnog stanja. Kako u konkretnom slučaju nije došlo do prave predaje u posjed, a potpisi ugovornih strana na spornom ugovoru o darovanju su samo ovjereni od strane javnog bilježnika, to se radi o ništetnom pravnom poslu, jer isti nije sklopljen u obliku predviđenom zakonom. Nadalje, sud prvog stupnja sporazum sklopljen između tužiteljice i tuženika pod 1) od 4. prosinca 2019. ne cijeni kao valjani pravni posao, te potpuno pogrešno drži da je riječ o nasljednopravnom ugovoru između nasljednika, međutim, riječ je o jednom sporazumu koji je nesporno potpisan od strane tuženika pod 1), a o navodnim razlozima potpisivanja koje je naveo u svom stranačkom iskazu tužiteljica se očitovala u svom prigovoru tom iskazu, pri čemu je opet nesporno da je prijepor između tuženika pod 1) i treće osobe okončan sklapanjem nagodbe po kojoj je ovdje tužiteljica na sebe preuzela obvezu plaćanja duga tuženika pod 1) prema toj trećoj osobi, koji dug je i otplatila. Stoga je tuženik pod 1) sklapajući sporni ugovor o darovanju sa tuženikom pod 2) RH (dalje: tuženik pod 2)) postupio protivno navedenom sporazumu te darovao određenu imovinu tuženiku pod 2), iako u trenutku darovanja ta imovina, predmetni stan, nije bio vlasništvo tuženika pod 1). Tužiteljica je vjerojatnost svog zahtjeva dokazala temeljem činjenice postojanja sporazuma i upisa tuženika pod 2) kao vlasnika, dakle, učinila je vjerojatnim postojanje svoje tražbine, kao i da bi joj prodajom predmetnog stana nastala nenadoknadiva šteta. Naime, u slučaju da se utvrdi suvlasničko pravo tužiteljice, a tuženik pod 2) otuđi predmetni stan, nema jamstva da će ona svoj suvlasnički dio u tom slučaju naplatiti. Kako je neosnovana odluka o glavnoj stvari, tako je neosnovana i odluka o troškovima postupka.
4. Na žalbu nije odgovoreno.
5. Žalba nije osnovana.
6. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje ZPP), na koju u žalbi ukazuje tužiteljica, budući da pobijana presuda ima razloga o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, slijedom čega se ista može ispitati.
7. Prvostupanjski sud nadalje, nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. istoga Zakona.
8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je ništetan i bez pravnog učinka ugovor o darovanju sklopljen 22. rujna 2022. između tuženika pod 1), kao darovatelja i tuženika pod 2), kao daroprimatelja, budući da isti nije sklopljen u zakonom propisanoj formi, a nije izvršena prava predaja darovane nekretnine u posjed daroprimatelja, te iz razloga jer je tuženik pod 1) raspolagao dijelom stana koji nije bio njegovo vlasništvo, kao i zahtjev da se odredi privremena mjera kojom se zabranjuje tuženiku pod 2) prodaja suvlasničkog dijela čest. br. 1273 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]/E-1 k. o. [katastarska općina]., a koja u naravi predstavlja stan u zgradi u [adresa].
9. Sud prvog stupnja je, na temelju izvedenih dokaza, utvrdio da je tuženik pod 1) svom sinu, a unuku tužiteljice, tuženiku pod 2), darovao navedeni stan u [adresa] ugovorom o darovanju zaključenim 29. rujna 2022., na kojem ugovoru su samo ovjereni potpisi kod javnog bilježnika, međutim, kako je tuženik pod 1) predao u posjed sporni stan tuženiku pod 2), dakle, izvršena je prava predaja, slijedom čega nije bilo potrebno da ugovor o darovanju bude sačinjen u formi javnobilježničkog akta, to nalazi da tužiteljica nije dokazala da bi ugovor o darovanju bio ništetan po bilo kojem osnovu, a eventualni sporazum između nje i tuženika pod 1) od 4. prosinca 2019., kao u naravi sporazum o ostavini, u tom dijelu predstavlja ništetan pravni posao.
9.1. Budući da tužiteljica nije dokazala vjerojatnost svog zahtjeva, a isti niti ne glasi na neku konstituciju, činidbu ili zahtjev, već samo na deklaraciju, to je pozivom na odredbu čl. 346. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 – dalje OZ) sud prvog stupnja odbio prijedlog tužiteljice za određivanje predložene privremene mjere.
10. Odredbom čl. 53. st. 1. toč. 2. Zakona o javnom bilježništvu (
" Narodne novine", br. 78/1993, 29/1994, 162/1998, 16/2007, 75/2009, 120/2016 i 57/2022) propisano je da je javnobilježnički akt potreban osobito za pravnu valjanost darovnih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca.
11. Nesporno je da predmetni ugovor o darovanju nije sklopljen u formi javnobilježničkog akta, nego su na njemu samo potvrđeni potpisi, međutim, isto nema utjecaja na ništetnost navedenog ugovora, jer je izvršena predaja stana u neposredan posjed daroprimca, kako to pravilno zaključuje sud prvog stupnja.
12. Navedeno proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka MH i OH, koji žive u zgradi u kojoj se nalazi predmetni stan i koji su suglasno potvrdili navode tuženika pod 1) i 2) da tuženik pod 2) u predmetnom stanu živi sam otprilike zadnjih godinu i pol do dvije godine, a iz stana da su odselili njegov otac i majka. I sam tuženik pod 1) potvrdio je da je tuženiku pod 2) predao predmetni stan u posjed i vlasništvo nakon zaključenog ugovora o darovanju, a tome ide u prilog i činjenica da svi računi za stan glase na ime tuženika pod 2) , u kojem dijelu iskaz tog tuženika tužiteljica tijekom postupka ničim nije s uspjehom osporila.
13. U odnosu na navode tužiteljice da bi predmetni ugovor o darovanju bio ništetan, jer je tuženik pod 1) raspolagao dijelom stana koji nije bio njegovo vlasništvo, prvenstveno valja reći da raspolaganje tuđom stvari ne čini pravni posao ništetnim.
14. Međutim, pravilno sud prvog stupnja ocjenjuje i da tužiteljica nije dokazala svoje tvrdnje da bi s osnove bračne stečevine bila suvlasnica za ½ dijela predmetnog stana, budući da je isto trebala isticati u ostavinskom postupku iza smrti svog supruga pok. JH, što nije učinila, te je u tom postupku doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju dana 15. rujna 2016., kojim je na predmetnom stanu njegovim nasljednikom za cijelo proglašen ovdje tuženik pod 1).
15. Tužiteljica se u pogledu svog suvlasništva predmetnog stana poziva na sporazum zaključen 4. prosinca 2019. između nje i tuženika pod 1), kojim tuženik pod 1) priznaje pravo tužiteljici na ½ istog stana, međutim, taj sporazum nije sklopljen u valjanoj formi, odnosno ne predstavlja pravni posao temeljem kojega bi tužiteljica mogla steći valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava suvlasništva na predmetnom stanu.
16. Stoga je pravilna ocjena suda prvog stupnja kako predmetni ugovor o darovanju u smislu odredbe čl. 322. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 3/94, 7/96 i 112/99 – dalje ZOO/94) nije ništetan pravni posao, slijedom čega je isti na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, kao i odredbu čl. 154. st. 1. ZPP prilikom donošenja odluke o troškovima postupka.
17. Slijedom iznesenog valjalo je, temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja.
18. Pravilno je sud prvog stupnja odbio prijedlog tužiteljice za donošenjem privremene mjere, budući da u smislu odredbe čl. 346. st. 1. OZ nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, kao jedne od kumulativno propisanih pretpostavki iz navedenog članka.
19. Zbog navedenog je valjalo, temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja.
Zadar, 21. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća
Blanka Pervan
