REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli - Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola
Poslovni broj Gž-1261/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirne-Nade Terlević Sebastijan, predsjednice vijeća, Zorana Šarića, člana vijeća i suca izvjestitelja te Miroslava Ružića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje, iz Zagreba, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, iz Zagreba, Martićeva 71,OIB: 38922958547, kojeg zastupa punomoćnik Marijo Depolo, odvjetnik u Splitu, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-4303/2021-23 od 17. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 21. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
I Uvažavanjem žalbe tuženika ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-4303/2021-23 od 17. lipnja 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II Ostavlja se da se o trošku žalbe tuženika odluči u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da tužitelju isplati 11.127,92 eura sa pripadajućom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 12. srpnja 2021 pa do isplate.
2. Protiv te presude pravovremenu i dopuštenu žalbu podnosi tuženik, istu pobija u cijelosti i to zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi, u bitnome, tuženik navodi da je osporio visinu tužbenog zahtjeva tužitelja, navodeći da se ista ima utvrditi primjenom odredbe čl. 27. st. 3. Zakona o obveznom osiguranju u prometu, a ne primjenom Zakona o mirovinskom osiguranju, da prvostupanjski sud pogrešno zaključuje da taj tuženikov prigovor nije bio pravodoban, da je teret dokaza na visinu zahtjeva bio na tužitelju, da je u konkretnom slučaju osiguraniku tužitelja isplaćivana invalidska mirovina temeljem ozljede na radu i da onda tužitelj primjenom odredbe čl. 27. st. 3. Zakona o obveznom osiguranju u prometu nema pravo na zatraženu isplatu pa tuženik predlaže da se njegova žalba usvoji, da se pobijana preinači i odbije tužbeni zahtjev tužitelja, a tuženik potražuje i trošak žalbe.
3. Sa žalbom tuženika postupljeno je sukladno čl. 359. Zakona o parničnom postupku. („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP).
4. U odgovoru na tu žalbu tuženika, tužitelj, u bitnome, navodi da je žalba tuženika neosnovana, da se pobijana presuda temelji na valjanoj primjeni materijalnog prava i predlaže da se žalba tuženika odbije i da se potvrdi pobijana presuda.
5. Žalba tuženika je osnovana.
6. Pobijanom prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da tužitelju isplati iznos od 11.127,92 eura zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 12. srpnja 2021. pa do isplate, a tu svoju presudu prvostupanjski sud temelji na primjeni odredbi čl. 161. i čl. 162. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19-dalje: ZMO).
7. Ispitujući pobijanu presudu u granicama navoda žalbe, pazeći dodatno po službenoj dužnosti, na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, i na pravilnu primjenu materijalnog prava, a sve kako je to propisano odredbom čl. 365. st. 2. ZPP-a, ocjena je ovog suda, kao suda drugog stupnja, da je zbog pogrešne primjene materijalnog prava u pobijanoj presudi činjenično stanje ostalo nepotpuno i pravilno utvrđeno.
8. Naime, u predmetnom postupku tužitelj od tuženika potražuje isplatu iznosa koje je on isplatio svome osiguraniku po osnovi invalidske mirovine, a za što drži odgovornim osiguranika tuženika, a tom zahtjevu tužitelja prvostupanjski sud udovoljava primjenom odredbe čl. 161. i čl. 162. ZMO-a.
9. Međutim, u konkretnom slučaju tuženik "nastupa" u ime i za račun štetnika, vozača vozila stranih registarskih oznaka, koje je prouzročilo prometnu nezgodu zbog koje je štetu pretrpio osiguranik tužitelja, a onda i tužitelj.
10. U tom slučaju, onda mjerodavan propis za primjenu u konkretnom slučaju je Zakon o obveznom osiguranju u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05 i dr. - dalje:ZOOP) koji se primjenjivao u vrijeme nastanka štete tužitelju i to njegove odredbe čl. 27. st. 3., a ne odredbe čl. 161. i čl. 162. ZMO-a, a na kojima je prvostupanjski sud utemeljio svoju, sada pobijanu,presudu, a kako to utvrđuje i Vrhovni sud Republike Hrvatske u predmetu poslovni broj Rev-768/2022-3 od 11. srpnja 2023.
11. Prema tome, kako u prvostupanjskom postupku zbog pogrešnog materijalnopravnog pristupa kod odlučivanja o visini štete za tužitelja odlučno činjenično stanje nije potpuno, a ni pravilno utvrđeno, to je onda valjalo uvažiti žalbu tuženika, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje te donijeti odluku kao u izreci, a na temelju odredbe čl. 370. ZPP-a.
12. U ponovljenom postupku valja, dakle, odlučiti ima li tužitelj pravo na zatraženu isplatu primjenom odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP-a, vodeći računa da je na tužitelju teret dokaza postojanja i visine te štete, a odluku u tom dijelu prvostupanjski sud valja i jasno i potpuno obrazložiti.
13. Odluka o trošku žalbe tuženika temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a.
Pula - Pola, 21. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Mirna-Nada Terlević Sebastijan