Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-33/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Milene Frankić, kao predsjednika vijeća, Gordane Bošković Majerović kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vlaste Mrzljak, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. IĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 92240 I, [adresa] i 2. EĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanih po punomoćnicima Goranu Veljoviću i dr., odvjetnicima iz Pule, protiv tuženika ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku mr. sc. Slaviši Peroviću, odvjetniku iz Zagreba, radi brisanja upisa u zemljišnoj knjizi, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj P-678/2020-43 od 24. studenoga 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 21. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja 1/IĐ i 2/EĐ kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj P-678/2020-43 od 24. studenoga 2022.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo citiranom u izreci odlučeno je:

„I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I Nalaže se Općinskom sudu u Pazinu, Zemljišnoknjižnom odjelu u Bujama, da u roku od 8 dana, na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 575 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uspostavi ranije zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije provedbe rješenja Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Buje posl.br. Z-10291/2019 od 12.8.2019. godine na način da se briše kao vlasnik tuženik LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], uz istovremeni upis prava vlasništva na ime "EĐ OĐ, rođ. HĐ, [adresa], kako je i bilo prije provedbe rješenja Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Buje posl.br. Z-10291/2019 od 12.8.2019. godine.

II Nalaže se tuženiku LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužiteljima IĐ, [adresa] i EĐ, [adresa], naknadi prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po kamatnoj stopi propisanoj Zakonom o obveznim odnosima (NN 35/2005) koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, u roku od 8 dana.“

II Nalaže se tužiteljima da naknade tuženiku parnični trošak u iznosu od 8.125,00 kn/1.078,37 eur u roku od 15 dana.“

2. Protiv navedene presude tužitelji 1/IĐ i 2/EĐ (dalje: tužitelji) su podnijeli žalbu zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) s prijedlogom da se presuda preinači u smislu žalbenih navoda, odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje a tužiteljima dosude parnični troškovi uvećani za troškove žalbe.

3. Tuženik nije odgovorio na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u smislu čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj sud je utvrdio da ista nije opterećena bitnim povredama odredaba čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, kao niti ona iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, na koju se ukazuje u žalbi. Presuda sadrži valjane razloge o odlučnim činjenicama, kako će biti nastavno obrazloženo.

6. U predmetnom postupku tužitelji, kao nasljednici iza pok. OĐ rođene HĐ, rođene **.**.1936., umrle **.**.2020. u [adresa], traže brisanje prava vlasništva tuženika iz zemljišne knjige koje je upisano na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 4. srpnja 2019. Tužitelji svoj zahtjev temelje na tvrdnji da je vlasnica sporne nekretnine bila njihova sada pokojna majka, koja istom nije raspolagala, te da osoba, čiji je potpis ovjeren na ugovoru od 4. srpnja 2019., i to OĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] nije ona koja je bila upisana kao vlasnica u zemljišnu knjigu s podatcima „OĐ, rođ. HĐ, [adresa] tj. da je upisana njihova majka koja nikada nije živjela u [adresa] već u Francuskoj te je bila nepokretna i nije mogla putovati i potpisati sporni ugovor.

7. U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je:

- da iz povijesnog prikaza zemljišnoknjižnog izvatka (7) proizlazi da je k. č. [katastarska čestica], oranica površine 575 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], bila upisana kao samovlasništvo OĐ rođ. HĐ, [adresa], a da je od 15. srpnja 2019. godine kao samovlasnik bio upisan LĐ tj. tuženik, na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 04. srpnja 2019. godine, a koji Ugovor je proveden Rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Buje-Buie posl.br. Z-10291/2019.,

- da iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine (8-12) proizlazi da je u istome kao prodavatelj označena OĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz Rep. Italije, [adresa] (u z.k. upisana kao OĐ, rođ. HĐ, [adresa]), a kao kupac tuženik. Ugovorom su, između ostalog, čl. 1. ugovorne strane utvrdile da je prodavatelj upisan zemljišnoknjižni vlasnik i posjednik k. č. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da prodavatelj svojim potpisom potvrđuje da je ona ista osoba koja je upisana u zemljišno knjižnom izvatku kao OĐ rođ. HĐ, [adresa]. Nadalje, ugovorena je i cijena te način isplate, posjed, prijenos prava i ostale odredbe. Ugovor je sastavljen 04. srpnja 2019. godine, te je od strane javnog bilježnika ... iz [adresa] ovjeren potpis prodavateljice OĐ, a nakon utvrđenja istovjetnosti podnositelja pismena OĐ temeljem Carta di identita br. [broj osobne iskaznice] COMUNE DI TORINO, pod brojem OV-1827/2019 dana 04. srpnja 2019. godine u [adresa],

- da iz izvatka iz zemljišne knjige (22) proizlazi da se isti odnosi na predmetnu nekretninu (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na kojoj je u listu B kao vlasnik upisan tuženik, sa stanjem na dan 18. studenog 2020. godine, te da su u istome evidentirane aktivne plombe pod brojevima Z-16046/2020 i Z-16206/2020.,

- da iz potvrde (45) proizlazi da je ĐĐ iz NLB d.d. [adresa] banke sa svog računa podigao iznos od 141.000,00 eura dana 09. srpnja 2019. godine, da je platio kupovninu prodavateljici, agencijsku proviziju u iznosu od 33.255,00 kn agenciji za promet nekretnina, te porez na promet nekretnina 13. rujna 2019. godine u iznosu od 33.358,70 kn,

- da je tuženik raspolagao spornom nekretninom koja je u međuvremenu prodana NĐ iz [adresa] te je upisana predbilježba prava vlasništva tog kupca u zemljišnim knjigama,

- da iz dokumenta (65-68) proizlazi da je isti sastavljen 14. prosinca 2020. godine u javnobilježničkom uredu u gradu [adresa] u F, a povodom zaprimljenog akta bez prihvaćanja nasljedstva od strane prvotužiteljice i drugotužitelja (podnositelja zahtjeva) kojom prilikom su isti izjavili da je UĐ s prebivalištem na adresi u [adresa], rođena u [adresa] ([adresa]), 28. rujna 1936. godine udovica GĐ, da je preminula u F 13. ožujka 2020. godine, bez ostavljene oporuke. Nadalje, se navodi tko su njezini nasljednici (puni podaci prvotužiteljice i drugotužitelja) i da su oni zajednički nasljednici u cjelini odnosno u polovici. Oboje da su sposobni prihvatiti nasljedstvo nakon smrti njihove majke. Iz akta se dalje navodi, između ostalog, da podnositelji zahtjeva izjavljuju da "ne postoji nikakav inventar nakon pokojničine smrti", da je pokojnica primala naknade za socijalnu pomoć, da je sastavljen smrtni list pod brojem 300 na ime ĆĐ izdan 17. ožujka 2020. godine, da iza pokojnice nije ostala izjava o posljednjoj volji, da podnositelji zahtjeva ovlašćuju javnobilježnički ured da ispita bankarske ili financijske ustanove, da naplaćuje i prima sve iznose koji se odnose na nasljedstvo. Javni bilježnik se pozvao na konkretne odredbe iz Građanskog zakonika. Nadalje, u poglavlju "Odsutnost certifikata o nekretninama" navodi se "podnositelji zahtjeva navode da ne postoji imovina ili stvarno nekretninsko pravo o kojem bi ovisila ostavinska rasprava".

Podnositelji zahtjeva (tužitelji) potvrdili su točnost izjave.

- iz navedenog akta proizlazi da bi tužitelji bili nasljednici iza svoje pokojne majke HĐ s prebivalištem na adresi 81 MĐ, 92140 E, rođena u [adresa] ([adresa]) **.**.1936., udovica GĐ, francuska državljanka koja je preminula **.**.2020. u Francuskoj, bez oporuke. Također je utvrđeno da su nasljednici izjavili da ne postoji imovina ili stvarno nekretninsko pravo iza ostaviteljice o kojem bi ovisila ostavinska rasprava,

- da iz Rješenja (69-70) donijeto od strane Službe za skrb o starijim i nemoćnim osobama nadležnog suda u Francuskoj proizlazi da je PĐ udana GĐ bila pod skrbništvom,

- da iz Kupoprodajnog ugovora (71) proizlazi da je Ugovor sklopljen na zapisnik 01. listopada 1969. godine kod Općinskog suda u Bujama u prisustvu suca i zapisničara, a da su nepozvane pristupile stranke i to ZĐ, kao zastupnik crkvenog dobra Rimokatoličke crkve u Lovrečici u svojstvu prodavatelja i ĆĐ rođ. PĐ od ŽĐ, domaćica iz [adresa], kao kupac.

Ugovorom je prodavatelj prodao i predao u posjed i vlasništvo k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupcu OĐ rođ. PĐ za sporazumno ugovorenu kupovninu od 10.000.-ND, koji je iznos kupac isplatio prodavatelju i prodavatelj to potvrđuje potpisom istog Ugovora. Od strane Uprave za prihode od 01. listopada 1969. godine potvrđeno je da je odmjereni porez na promet plaćen u cijelosti,

- da iz izvatka iz matice rođenih (72) za IĐL proizlazi da je ista rođena **.**.1973. u [adresa], od oca KĐ koji je bio rođen **.**.1936. u [adresa], i majke OĐ rođ. PĐ **.**.1936. u [adresa]. Navedeni upis izvršen je u Matici rođenih Matičnog područja Kaštelir dana 13. veljače 1976. godine,

- da iz izvatka iz rodnog lista (73) za EĐL proizlazi da je ista rođena **.**.1936. u [adresa], od oca JĐ i majke FĐ. U maticu rođenih Matičnog područja Vižinada upisana je 02. listopada 1936. godine,

- da iz dopisa Matičnog ureda Pula (74) proizlazi da u matici rođenih u [adresa] nije upisana osoba OĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj],

- da iz dopisa javnog bilježnika KD iz K (95) proizlazi da je kod javnog bilježnika izvršena ovjera potpisa i da je broj osobne iskaznice koja je korištena kod ovjere potpisa zapisan u samoj ovjeri i da ista vrijedi do 10. svibnja 2026. godine i što znači da je OĐ još uvijek mora imati, da javni bilježnik da ne radi preslik osobnih dokumenata temeljem kojih je izvršena identifikacija neke osobe kad je ta osoba radila ovjeru svog potpisa te ne posjeduje preslik te isprave. Uz dopis javni bilježnik je dostavio potvrdu o izvršenom uvidu u podatke Porezne uprave koji je izvršen 04. srpnja 2019. godine u 14:22 sata, a koji da se uvijek traži od Porezne uprave (kad su stranci u pitanju) radi utvrđivanja je li OIB osobe točan. Iz navedene potvrde se, po datumu rođenja, utvrdila odnosno potvrdila, istovjetnost te osobe,

- da iz potvrde o izvršenom uvidu u podatke Porezne uprave (96) utvrđeno je da je datum upita bio 04. srpnja 2019. godine, u 14:22, da se upit odnosi na OIB [osobni identifikacijski broj] za osobu OĐ, da je OIB dodijeljen 24. lipnja 2019. godine, da je status OIB [osobni identifikacijski broj]a aktivan, da se vrsta ID dokumenta odnosila na europsku iskaznicu broj [broj iskaznice] izdana u Italiji sa važenjem do 10. svibnja 2026. godine. Rođeno prezime osobe je JĐ, rođena **.**.1938. u [adresa], strana državljanka, sa adresom [adresa], još uvijek aktivna sa datumom promjene statusa adrese 24. lipnja 2019. godine, rođena od oca ŽĐ i majke RĐ rođ. Đ,

- da iz dopisa Matičnog ureda Buje (98) od 03. studenog 2021. godine proizlazi da osoba OĐ r. RĐ, [adresa], nije pronađena u Matici rođenih i umrlih. Osoba OĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nije pronađena u matici rođenih i umrlih, a iz sustava OIB [osobni identifikacijski broj]a vidljivo je da je rođena u [adresa]. ĐĐL rođena **.**.1936. upisana je u Matici rođenih Poreč- Vižinada, rođena u [adresa], od oca L i majke FĐ, a nije pronađena u matici umrlih,

- da iz dopisa Matičnog ureda Poreč (102) od 17. studenog 2021. godine proizlazi da u službenim evidencijama državnih matica nije pronađen upis za osobu OĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenu **.**.1936. u [adresa]. Pronađen je upis za EĐL, rođenu **.**.1936. u [adresa], od oca O i majke FĐ. A uvidom u OIB sustav za OĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], utvrđeno je da prebivalište na adresi [adresa] se ne podudaraju podaci o mjestu rođenja jer je upisano [adresa], a ne H i ime majke SĐ rođ. ČĐ, a ne FĐ kako je navedeno u knjizi rođenih.

8. Zato prvostupanjski sud pravilno zaključuje, da iz navedenih materijalnih dokaza (podatak iz Matičnog ureda i javnog bilježnika te Porezne uprave) proizlazi da se radi o dvije osobe i to LĐL rođena **.**.1936. u [adresa], od oca O i majke FĐ, te o OĐ rođena LĐL **.**.1938. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena od oca ŽĐ i majke ČĐ, dakle, ne podudara se ni godina rođenja.

9. Nadalje, je utvrđeno da je u Kupoprodajnom ugovoru od 01. listopada 1969. godine upisana osoba kupac kao OĐ, domaćica iz [adresa].

U to vrijeme majka tužitelja je već 13 godina (do 1969. godine) živjela u [adresa], pa dakle nije bila iz [adresa].

10. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je njihova majka ĆĐ, koja da je bila stvarni kupac predmetne nekretnine u Kupoprodajnom ugovoru od 01. listopada 1969. godine, a da osoba koja je potpisala Ugovor o kupoprodaji nekretnine sa tuženikom 04. srpnja 2019. godine nije bila stvarni kupac ( iz ugovora od 1969. godine) i da to nije bila njihova majka. Dalje iz iskaza proizlazi da je njihova majka otišla živjeti u [adresa] 1956. godine, gdje su i rođeni tužitelji i to drugotužitelj 1964. godine, a prvotužiteljica 1973. godine. Iz navedenog proizlazi da je u vrijeme sklapanja Kupoprodajnog ugovora 01. listopada 1969. godine majka tužitelja već živjela u [adresa], pa ako je bila iz [adresa] ([adresa]) nije potpuno jasno zašto je ili zašto bi kupila nekretninu u k. o. [katastarska općina] ([adresa]). A također u ukupnosti svih provedenih dokaza, sa sigurnošću nije utvrđeno da bi osoba iz Kupoprodajnog ugovora od 01. listopada 1969. godine bila ista osoba odnosno majka tužitelja, budući da se u ispravama i podacima iz matičnog ureda ne može sa sigurnošću utvrditi da bi se radilo o istoj osobi, budući da iz potvrde Matičnog ureda Buje (98) OĐ, [adresa] nije pronađena u matici rođenih i umrlih, a pronađen je upit za EĐL rođenu **.**.1936. u [adresa] od oca JĐ i majke FĐ. S druge strane, nije pronađen niti podatak u odnosu na osobu, prodavatelja OĐ iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 04. srpnja 2019. godine. Naime, ta osoba iz tog Ugovora rođena je u Italiji, u [adresa], točno dvije godine kasnije tj. 28. rujna 1938. godine, kako to proizlazi iz potvrde o izvršenom uvidu u podatke Porezne uprave. Naime, iz isprave (99) izdane od strane Porezne uprave utvrđeno je da je OĐ rođenoj **.**.1938. izdan OIB [osobni identifikacijski broj].

11. Odredba čl. 150. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19, dalje: (Narodne novine br. 63/2019, dalje: ZZK/19) propisuje da nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe je ovlašten radi zaštite tog svog prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja ( brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno. Prema st. 2. istog članka brisovnoj tužbi ne može se udovoljiti protiv osobe koja je, postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga, a u dobroj vjeri uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga, ali neistinitoga (nevaljanog) prava prednika osim ako je nositelj knjižnog prava iz st. 1. ovog članka kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis zatražio zabilježbu da je sporan, te podnio brisovnu tužbu u roku od 60 dana od isteka roka za tu žalbu odnosno ako je nositelj knjižnog prava iz st. 1. ovog članka kojemu nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe podnio brisovnu tužbu u roku od 3 godine od kad je ta uknjižba bila zatražena. Dakle, protiv neposrednog stjecatelja, tj. protiv osobe u čiju je korist provedena nevaljana, neistinita uknjižba, odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno, brisovna tužba se može s uspjehom podići sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno pravo i tako trebalo prestati ako zakonom nije drukčije određeno. Ovo pravilo vrijedi neovisno o tome je li neposredni stjecatelj bio pošten ili nepošten, odnosno je li znao ili mogao znati da je uknjižba provedena u njegovu korist neistinita, nevaljana.

12. U ovoj pravnoj stvari utvrđeno je da je u zemljišnim knjigama predmetna nekretnina bila upisana na ime OĐ rođ. ŽĐ, [adresa]. Navedeni upis izvršen je na temelju Kupoprodajnog ugovora od 01. listopada 1969. godine, u kojem Ugovoru je upisano OĐ r. N, domaćica iz [adresa] – [adresa].

13. Iz podataka Matičnog ureda (98) utvrđeno je da OĐ, ..., nije pronađena u Matici rođenih i umrlih. U Matici rođenih Poreč-Vižinada pronađeno je ĐĐL r. **.**.1936. godine u [adresa] od oca JĐ i majke FĐ. Nije pronađena u Matici umrlih. U odnosu na osobu OĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nije pronađena u matici rođenih i umrlih, a iz sustava oib [osobni identifikacijski broj]a vidljivo je da je rođena u [adresa].

13.1. Prema izvatku iz matice rođenih za IĐL (list 72 iza) koja bi u ovom postupku bila prvotužiteljica proizlazi da je njezina majka OĐ rođena ŽĐ **.**.1936., bila rođena u [adresa], a prema rodnom listu za EĐL rođenu **.**.1936. rođena od oca JĐ i CĐ (73) proizlazi da je rođena u [adresa]. Iz navedenog nesporno je utvrđen nesklad o mjestu rođenja, a i o punom imenu OĐ rođene JĐ, [adresa], kako je bilo upisano u zemljišnoj knjizi za predmetnu nekretninu.

14. Nadalje, prema odredbi čl. 52. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama koji je bio na snazi u vrijeme upisa pod brojem Z-10291/2019 zemljišnoknjižni sud će dopustiti uknjižbu samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je istinitost potpisa ovjerena na način propisan posebnim zakonom. Prema st. 3. istog članka odredbama iz st. 1. i 2. ovog članka udovoljeno je ako je ovjerovljen potpis one osobe čije se pravo ograničuje, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu. Slijedom toga, za provedbu uknjižbe moraju biti ispunjene propisane pretpostavke u pogledu knjižnog prednika i isprava na temelju kojih on dopušta uknjižbu. Dakle, pretpostavke u pogledu osobe čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu. OĐ rođena JĐ prenijela je pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini tuženiku, pa u ukupnosti svih provedenih dokaza nije utvrđeno da su postojali nedostaci na koje tužitelji ukazuju u tužbi odnosno ne radi se o nedostacima koji bi za posljedicu imali da je uknjižbom predmetnog Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 04. srpnja 2019. godine povrijeđeno pravo tužitelja.

15. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio pravilo o teretu dokazivanja iz čl. 219. st. 1. ZPP-a, prema kojem je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, kada je tužbeni zahtjev odbio.

16. Tužitelji su u ovoj pravnoj stvari predložili dokaze uvidom u e- povijesni izvadak iz sudskog registra, u rodni i smrtni list za pok. ĆĐ, u isprave temeljem kojih je pok. OĐ upisana kao vlasnik predmetne nekretnine u zbirci isprava, u Ugovoru o kupoprodaji nekretnine, u rodni list za OĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] ili u podatke Porezne uprave o izdavanju oib [osobni identifikacijski broj]a, zatim pribavu od javnog bilježnika ... isprava temeljem kojih je izvršio identifikaciju ĆĐ,OIB: [osobni identifikacijski broj], te saslušanje tužitelja, ali i svjedoka, međutim nisu dostavili niti jedno ime svjedoka, pa dokaz saslušanjem svjedoka predloženih od strane tužitelja nije provedeno. A samo na temelju dokaza predloženih od strane tužitelja, koje je sud i proveo, ali i ostalih provedenih dokaza predloženih od strane tuženika sud nije utvrdio da bi tužbeni zahtjev tužitelja bio osnovan. Naime, iz svih provedenih dokaza nesporno je utvrđen nesklad mjesta rođenja OĐ rođene JĐ, [adresa] (majke tužitelja), budući da se iz izvadaka matice rođenih i rodnog lista navode imena DĐ rođena u [adresa], ali i DĐ rođena u [adresa].

17. Odredba čl. 221a ZZP-a propisuje: "Ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu o postojanju činjenice zaključiti će primjenom pravila o teretu dokazivanja.".

18. U iskazu drugotužitelj je iskazao da je njegova majka do svoje 20-te godine živjela u [adresa], gdje je (blizu [adresa]) rođena, da je od 1956. godine živjela u [adresa], iz čega se može zaključiti da kada je zaključen Kupoprodajni ugovor 01. listopada 1969. godine ista više nije bila iz [adresa] – [adresa]. Tužitelji nisu predložili dokaz npr. saslušanjem svjedokinje (majku svjedokinje BĐ), a upravo svjedokinja BĐ (vlasnica [trgovačko društvo]) je iskazivala da ona osobno nije komunicirala sa osobom - vlasnicom nekretnine koja je agenciji dala ponudu za prodaju nekretnine, već da je ponudu za prodaju nekretnine primila njezina majka koja je u to vrijeme radila u Agenciji A.M.A. nekretnine (jer je BĐ sa djetetom boravila u bolnici 13 dana).

19. Tuženik je predmetnu nekretninu bio stekao na temelju pravnog posla. Prema čl. 119. st. 1. ZV-a kada se pravo vlasništva stječe na temelju pravnog posla, pravo vlasništva se stječe zakonom propisanim upisom u zemljišnoj knjizi, dakle, potrebne su dvije pretpostavke: pravni temelj (titulus) stjecanja prava vlasništva, koji je u konkretnom slučaju bio Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 04. srpnja 2019. godine, te način (modus) stjecanja, a prema kojemu je tuženik stupio u samostalni vlasnički posjed predmetne nekretnine ovjerom ugovora kod javnog bilježnika i isplatom Kupoprodajne cijene jer je prodavateljica OĐ rođena JĐ tuženiku predala posjed i tabularnu ispravu za uknjižbu prijenosa prava vlasništva na predmetnoj nekretnini.

20. Odredbom čl. 129. st. 1. ZV propisano je, da je nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

21. Tužitelji u žalbi u bitnom prigovaraju, da prodavateljica iz ugovora kojim je tuženik stekao vlasništvo nekretnine, koja je bila državljanka Republike Italije, nije mogla steći spornu nekretninu od Rimokatoličke crkve jer to tadašnji propisi, važeći 1969. godine, nisu dozvoljavali.

22. U postupku međutim nisu predlagani dokazi na okolnost koje su državljanstvo 1969. godine imale, bilo ĆĐ, iz [adresa], koja je nekretninu ugovorom od 4. srpnja 2019. prenijela u vlasništvo tuženiku (niti da li je ta osoba ikada živjela u [adresa]), bilo majka tužitelja, koja je od 1956. godine živjela u [adresa] gdje je preminula kao francuska državljanka pod imenom PĐ, rođena u [adresa] **.**.1936., udovica GĐ, dana **.**.2020.

23. Radi toga takvim prigovorima tužitelji ne mogu doći u povoljniju situaciju u postupku.

24. Iz provedenih dokaza naime proizlazi da su tužitelji djeca OĐ rođene PĐ **.**.1936. u [adresa], a osoba takvih podataka nije pronađena u matičnim knjigama, jer je u maticu rođenih Matičnog područja Vižinada upisano rođenje OĐL rođene **.**.1936., dok je ugovor iz 1969., na temelju koje je stečeno vlasništvo sporne nekretnine, potpisala OĐ rođena OĐL, domaćica iz [adresa].

25. Budući da tužitelji nisu dokazali, da je njihova majka, čiji su nasljednici, identična s osobom koja je na temelju ugovora iz 1969. upisana u zemljišnim knjigama k. o. [katastarska općina] kao vlasnica sporne nekretnine, ne mogu uspjeti sa zahtjevom za brisanje uknjižbe vlasništva tuženika na temelju ugovora sklopljenog 2019. s osobom istog imena koja je potvrdila svoju istovjetnost s uknjiženom vlasnicom.

25. Zato je materijalno pravo citiranih odredaba ZV i ZZK pravilno primijenjeno, kada je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan

26. Odluka o parničnim troškovima donesena je pravilnom primjenom čl. 154. st. 1. ZPP.

27. Na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 21. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Milena Frankić