Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2417/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, VV, izvjestiteljice i članice, TV, članice, u pravnoj stvari tužitelja DV /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], kojeg zastupa Marko Krpan, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika RV /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], kojeg zastupa Dan Marinović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu j. t. d. Marinović i Partneri iz Zadra, radi namirenja potraživanja iz založene stvari, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-657/2017 od 28. travnja 2022., u sjednici održanoj 21. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-657/2017 od 28. travnja 2022.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbe.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom odbijen tužbeni zahtjev na trpljenje namirenja tražbine u iznosu od 84.000,44 kuna sa zateznim kamatama sudskom prodajom založene nekretnine u vlasništvu tuženika - 1/2 dijela z. k. č. [katastarska čestica], broj D. L. 37, u naravi Slatina, ukupne površine 227 m2, dvorište površine 135 m2, sa kućom, površine 92 m2, sve ukupne površine 227 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Zadru, te namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene i naknadu parničnih troškova sa zateznim kamatama.

2. Protiv presude žali se tužitelj iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. ZPP- a[1] . Tužitelj predlaže preinaku ili ukidanje prvostupanjske presude slijedom žalbenih navoda i zahtijeva trošak žalbe (1.562,50 kuna).

3. U odgovoru na žalbu tuženik predlaže odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu. Zahtijeva trošak odgovora na žalbu (1.250,00 kuna + sudska pristojba na odgovor na tužbu u iznosu 636,00 kuna).

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora je hipotekarni zahtjev na trpljenje namirenja tražbine u iznosu od 84.000,44 kuna sa zateznim kamatama, sudskom prodajom založene nekretnine u vlasništvu tuženika (1/2 dijela upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - z. k. č. [katastarska čestica], broj D. L. 37 sa kućom i dvorištem) i namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene.

6. Ispitivanjem prvostupanjske presude nije utvrđena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se poziva tužitelj (obrazloženje nije manjkavo i presudu je moguće ispitati), a niti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a).

7. Tumačenje činjenica po tužitelju i zaključci koje iz takvog tumačenja izvodi ne predstavlja ukazivanje na nepravilno utvrđeno činjenično stanje (članak 355. ZPP-a) niti pogrešnu primjenu materijalnog prava (članak 356. ZPP-a), već njegovo osobno viđenje predmetnog spora, koje je bez pravnog uporišta.

8. Naime, pravilima ZOO-a[2] je propisano da se ugovorom o zajmu obvezuje zajmodavac predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće (članak 499. stavak 1.) i da se zajmodavac može obvezati da uz glavnicu duguje i kamatu (članak 500. stavak 1.).

9. Iz navedenih odredbi proizlazi da su bitni elementi Ugovora o zajmu od 19. ožujka 2012. obveza zajmodavca (VVT) predati tuženiku (zajmoprimcu) iznos od 7.453,84 eura (56.000,00 kuna), kojim tuženik može slobodno raspolagati, a tuženika vratiti iskorišteni novac u vrijeme i na način kako je ugovoreno (kroz 27 mjeseci uplatom na žiro-račun zajmodavca ili pravnoj osobi koju ovlasti zajmodavac koja će u njegovo ime zaprimati uplate na svojoj blagajni ili na svoj žiro-račun /članak 5/1. Ugovora/), a ugovorene kamate nuzgredno pravo zasnovano na volji ugovornih strana prema kojem se zajam smatra pogodbom uz plaćanje s učinkom ograničenja zajmoprimca da prije ugovorenog vremena vrati zajam bez suglasnosti zajmodavca i 1 Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., u daljnjem tekstu: ZPP-a).

2 Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022.,155/2023., u daljnjem tekstu: ZOO-a) opstojnosti prava na ugovorene kamate, u mjeri dopuštenog ugovaranja, samo dok glavna tražbina nije prestala /plaćanjem ili na bilo koji drugi način/.

10. Pravilima o ostvarenju prava na namirenje (članak 336. ZVDSP-a[3] ) je propisano da je založni vjerovnik ovlašten ostvarivati svoje pravo na namirenje tražbine iz vrijednosti zaloga, ako se zalogom osigurana tražbina ne ispuni o dospijeću (stavak 1.) i da se to pravo ostvaruje putem suda po pravilima ZVDSP-a i na način određen po propisima o ovrsi novčanih tražbina, ako nije što drugo određeno zakonom (stavak 2.).

11. Prema tome, postojanje založnog prava (sporednog) zavisi od postojanja tražbine (glavnog prava) i u postupku povodom hipotekarne tužbe, kakva je i predmetna, tužitelj kao vjerovnik treba dokazati postojanje svog potraživanja na nekretnini tuženika i dospjelost svog potraživanja radi kojeg je založno pravo osnovano, a dospjelost podrazumijeva i samo postojanje potraživanja.

12. Iz iskaza tuženika proizlazi da je tuženik (rođen 1944. godine), nakon što je iz novina saznao da kreditni ured "Pulenat" posuđuje novac za niske kamate i nakon što je obavljena procjena njegove nekretnine (po osobi koja se nije predstavila), na poziv došao u [adresa], u [adresa], potom u nazočnosti osobe po imenu PV, kod javnog bilježnika u [adresa] potpisao pripremljeni Ugovor o zajmu 19. ožujka 2012., da je u istom javnobilježničkom uredu u nazočnosti PV solemniziran Ugovor o zajmu, nakon čega je PV predala tuženiku iznos od 30.000,00 kuna i rekla da će ostatak zajma biti isplaćen kad plati prvu ratu zajma, da je tuženik nakon mjesec dana donio prvu ratu zajma (cca 2.400,00 kuna) u Zagreb, ali na adresi [adresa], nije bila ona PV koja je nazočila u javnobilježničkom uredu, već druga osoba koja se predstavila kao PV i koja je primila prvu ratu zajma, ali mu nije isplatila ostatak do 7.400,00 eura zajma iz ugovora, da je tuženik došao na istu adresu u Zagrebu da bi uplatio drugu ratu zajma i zatekao zapečaćenja vrata, a od susjeda saznao da je USKOK sve "pozatvarao", da je tuženik nakon toga otišao u USKOK prijaviti svoj slučaj, a potom kod istog javnog bilježnika u [adresa], koji nije htio primiti drugu ratu zajma i da nakon toga prednik tužitelja, a niti tužitelj nikada nisu obavijestili tuženika kome i na koji način će plaćati ostale rate zajma.

13. S obzirom na slijed događanja, koji tužitelj nije uspio kompromitirati, pravilno je prvostupanjski sud rukovodeći se pravilima iskustva i logike, u usporedi sa ostalim personalnim i materijalnim dokazima, iskaz tuženika prihvatio kao vjerodostojan i na istome, između ostalog temeljio odluku iz izreke.

14. Nadalje, ono što je bitno, a što nije sporno, je činjenica da je protiv osoba po imenu PV i ŽV (i ostalih) podignuta optužnica 14. siječnja 2014. po Državnom odvjetništvu, Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (K-US- 139/2012) zbog kaznenih dijela iz članka 333. stavka 1. i članka 233. stavak 1. i 2. KZ/1997 (protiv javnog reda - udruživanje za počinjenje kaznenih djela protiv javnog reda i protiv imovine - lihvarskih ugovora), počinjenih između ostalog i na štetu tuženika (list 165.) i da su u Županijskom sudu u Zagrebu donesene presude na 3 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 87/2015. – pročišćeni tekst, 94/2017. – ispravak, u daljnjem tekstu: ZVDSP-a)

temelju sporazuma stranaka, između ostalog 29. lipnja 2015. u odnosu IV. optuženu ŽV /K-US-22/2015/ i 29. travnja 2014. u odnosu na XVII. optuženu PV /KOV-US-39/2014/ (list 205.), kojima je zajmodavca (prednik) povjerio poslove organizacije i realizacije oko Ugovora o zajmu, da je nad Pulenat d.o.o. otvoren i zaključen stečajni postupak 2014. i da je isto društvo brisano iz sudskog registra, a 13. lipnja 2016. sklopljen Ugovor o ustupu tražbine, kojim tužitelj dokazuje svoju aktivnu legitimaciju, a na temelju kojeg je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dopuštena uknjižba ustupa (prijenosa) tražbine uknjižene na teret ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] na temelju Ugovora o zajmu broj 120319ŠJ za iznos od 7.453,84 eura sa hipotekarnog vjerovnika Watkins ĆV na tužitelja, DV.

15. U bitnome navedene okolnosti, osnova su za zaključak, kako ga je formirao i prvostupanjski sud, da predmetna tražbina nije dospjela (dospjelost podrazumijeva i samo postojanje potraživanja), a time niti ispunjene pretpostavke za pravnu zaštitu po predmetnoj hipotekarnoj tužbi (drugostupanjski je sud suglasan sa razlozima navedenim pod točkama 10., 11., 13. - 15. obrazloženja prvostupanjske presude, te se zbog nepotrebnog prepričavanja upućuje na isto).

16. Stoga, nije u pravu tužitelj kada tvrdi da ispunjenje nije postalo nemoguće, da obveza tuženika nikada nije prestala, da tužitelj, odnosno njegov prednik nisu imali veze sa kreditnim uredom, da je postupanje tuženika suprotno načelu savjesnosti i poštenja, da vjerovnik na bilo koji način nije onemogućio tuženika u ispunjenju obveze, da je on morao pokrenuti sudski postupak da bi ishodio namirenje tražbine, potom da on nije odgovoran za zatvaranje kreditnog ureda, čime sam sebe potire, u odnosu na naprijed naveden tvrdnje, da tuženik ni na koji način nije pokušao stupiti u kontakt s tužiteljem, da je sama činjenica solemnizacije Ugovora o zajmu i isplatnice od 19. ožujka 2012. (za koju se ne zna tko je potpisao u ime zajmodavca, a niti sam Ugovor o zajmu) dokaz da je tuženik primio zajam i da ista ima snagu javne isprave.

17. Osim toga, iz navoda tužitelja bi proizlazilo da je Ugovor o zajmu javnobilježnički akt na temelju kojeg može neposredno tražiti ovrhu nakon dospjelosti tražbine (članak 54. stavak 2. ZJB-a[4] ), a čime u biti sam tužitelj kompromitira svoje raspolaganje predmetnim hipotekarnim zahtjevom. U konačnici, tužitelj niti u predmetnoj parnici nije odredio mjesto, vrijeme i način za dobrovoljno ispunjenja eventualne novčane tražbine.

18. Dakle, prvostupanjski je sud suprotno tvrdnjama tužitelja ispitao konkretan slučaj i odgovorio na sve bitne navode stranaka, nije dao važniju prednost tuženiku, niti postupao arbitrarno, kako to pokušava prikazati tužitelj, pravilno je utvrdio činjenično stanje i primijenio materijalno kad je odbio predmetni hipotekarni tužbeni zahtjev. 19. Tužitelju nije priznat zahtijevani trošak jer nije uspio sa žalbom (članak 154. stavak 1. ZPP-a).

20. Radnja odgovora na žalbu nije bila potrebna u vođenju predmetne parnice (članak 155. stavak 1. ZPP-a), zbog čega trošak iste nije priznat tuženiku. 4 Zakon o javnom bilježništvu (Narodne novine, broj: 78/1993., 29/1994., 162/1998., 16/2007., 75/2009., 120/2016., 57/2022.)

21. Zaključno, ispitivanjem presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P- 657/2017 od 28. travnja 2022. nisu utvrđeni razlozi pobijanja po tužitelju, niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP- a), zbog čega je odlučeno kao u izreci (članak 368. stavak 1. ZPP-a za stavak I., članak 166. stavak 1. ZPP-a za stavak II. i III.).

U Zagrebu 21. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Nika Grospić Ivasović