REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stalna služba u Kninu

Poslovni broj: Pp-2955/2021

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, po sutkinji Marini Belak, a na temelju prijedloga više sudske savjetnice Zrinke Aužina, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Buzov, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog ŽD i drugookrivljenog VD, koje brani Ante Sladić, odvjetnik u Šibeniku, zbog prekršaja iz članka 115. stavak 4. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine" br. 69/99., 151/03., 157/03., 100/04., 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 136/12., 157/13., 152/14., 98/15., 102/15., 44/17., 90/18., 32/20., 62/20., 117/21., 114/22.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Knin, Broj: 511-13-10/05-5-178-1/2021 od 15. studenog 2021., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 21. siječnja 2025., istoga dana objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Prvookrivljeni SD, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Ž i V, djev. S, rođen **.**.1970. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], po zanimanju mesar sa završenom SSS, nezaposlen, bez primanja, oženjen, otac dvoje djece, srednje imovne prilike, ranije prekršajno neosuđivan i

Drugookrivljeni VD, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin ŽD i majke J, rođen **.**.1999. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], po zanimanju kuhar sa završenom SSS, zaposlen, mjesečna primanja u visini od 1.200,00 eura, neoženjen, bez djece, srednje imovne prilike, ranije prekršajno neosuđivan,

k r i v i s u

što su 27. listopada 2021. u 18:10 sati u nacionalnom parku "Krka", u mjestu Ivoševci, na prostoru kod lukova "Burnum", sa detektorom za metal vršili pretraživanje navedenog arheološkog nalazišta (lokaliteta), zaštićenog u skladu sa Zakonom, a bez odobrenja nadležnog tijela,

čime su počinili prekršaj opisan u članku 47. stavku 2. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a kažnjiv po članku 115. stavku 4. istog Zakona,

pa se na temelju članka 115. stavka 4. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022., dalje: Prekršajni zakon), prvookrivljenom ŽD

izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU 300,00 (tristo) EURA,

te se na temelju članka 115. stavka 4. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, drugookrivljenom VD

izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU 300,00 (tristo) EURA,

II. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti izrečenu novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti prema odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

III. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine naprijed izrečene novčane kazne u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna.

IV. Na temelju članka 76.a stavka 1. Prekršajnog zakona od prvookrivljenog ŽD trajno se oduzima detektor metala crne boje marke Deus, model HPINM, jedan odvijač sa plastičnom drškom crvene boje NN marke, jedan čekić sa plastičnom drškom crne boje NN marke te jedna motika sa plastičnom zeleno-crno drškom NN marke koji predmeti su privremeno oduzeti uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj: [serijski broj] od 27. listopada 2021. Oduzeti predmeti stavljaju se na raspolaganje tužitelju, Policijskoj upravi šibensko-kninskoj, Policijskoj postaji Knin, po pravomoćnosti ove presude.

V. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti paušalni trošak prekršajnog postupka u iznosu od 14,00 EUR (četrnaest eura) – svaki, u korist proračuna Republike Hrvatske u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude, priloženom uplatnicom, u protivnom će se troškovi naplatiti prisilno temeljem članka 152. stavka 4. i stavka 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Policijska uprava šibensko-kninske, Policijska postaja Knin, podnijela je protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornjeg broj, zbog djela prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

2. Pozvani da se očituju o krivnji za prekršaj za koji ih se tereti, okrivljenici su se izjasnili da se ne smatraju krivim za prekršaj koji im se stavlja na teret.

3. Ispitan zamolbenim putem pred Općinskim sudom u Zadru (list spisa 15), prvookrivljeni ŽD poriče počinjenje prekršaja. Navodi da je točno da posjeduje navedeni detektor metala, da mu je hobi traženje kovanica po plažama, ali da nije točno da bi navedene prigode pretraživao arheološko nalazište. Navedene prigode da je išao u NP Krka sa sinom VD, pomoći sinu VD u traženju narukvice koju je njegova djevojka JD izgubila na tom području jedne prigode kad su VD i ona tamo bili. On da nije ni znao gdje se nalazi, da su došli na vidikovac gdje da nisu uspjeli pronaći narukvicu, pa da mu je sin VD pokazao gdje su još te prigode prolazili pa su se uputili na to mjesto. Kad su došli na to mjesto kako bi tamo tražili narukvicu, da nije niti uspio upaliti detektor metala kad se kraj njih iznenada pojavilo vozilo Nacionalnog parka. On da je pokušao objasniti situaciju djelatniku NP Krka ali on da ga nije htio slušati i inzistirao je da će zvati policiju. U njegovom ruksaku da su bile njegove osobne stvari koje su mu oduzete: odvijač, čekić i lopata. To je komplet kojeg uvijek nosi u ruksaku kada ide po plažama tražiti novčiće. Moli sud da mu vrati oduzete predmete jer mu je jako teško bez njih, to da mu je vrsta terapija i bijega od stvarnosti.

4. Ispitan zamolbenim putem pred Općinskim sudom u Zadru (list spisa 18-19), drugookrivljeni VD je iskazao da je jedne prigode sa tadašnjom djevojkom UD bio na izletu u NP Krka. Tada da je ona izgubila narukvicu što je shvatila tek kad je došla kući. Budući da njegov otac PD posjeduje detektor metala, zamolio ga je da mu pomogne pronaći Ivinu narukvicu. Stoga da su se navedene prigode zaputili u NP Krka. Otac da je ponio ruksak u kojem se nalazio detektor metala, čekić, lopaticu. Po dolasku da su prvo otišli na lokaciju gdje da su on i njegova djevojka imali piknik, a kad tamo nisu pronašli narukvicu da su se zaputili dalje bijelim putićem niz cestu, to da je bilo područje uz cestu, dolje su bila nekakva polja te se s tog područja pružao lijep pogled na kanjon, nakon toga da su on i otac izašli na čistinu gdje da su također prolazili njegova djevojka i on, i prije nego su uopće krenuli s pretragom detektorom ispred njih da se stvorilo vozilo NP Krka. U njemu je bio djelatnik NP Krka koji da ih je upozorio da se nalaze na području i s materijalom koje nije dozvoljeno. Navodi da nikad ne bi išao pretraživat to područje da je bio toga svjestan. Njegov otac da posjeduje detektor metala zbog svog hobija, traženja kovanica po plažama te se isti ne bavi nikakvim pretraživanjima u arheološkim nalazištima.

5. Prvookrivljenik u svojoj obrani danoj na ročištu glavne rasprave 12. prosinca 2025. navodi da ostaje pri svim navodima danim pred zamolbenim sudom u Zadru te nadodaje da je u optužnom prijedlogu pogrešno navedeno da je zatečen sa detektorima za metal budući da se radilo o samo jednom detektoru za metal. Istaknuo je da navedeni detektor posjeduje od 2003. godine te da nikada do ove situacije nije imao problema u vezi s korištenjem istoga te da nikada nije bio optužen da bi njime pretraživao arheološka nalazišta. Naveo je da uopće nije bio svjestan da se nalazi u granicama arheološkog nalazišta, a kamoli da mu je to bila namjera. U svojoj završnoj riječi na glavnoj raspravi 21. siječnja 2025. je iskazao žaljenje zbog počinjenog prekršaja te svjesnost da je počinio prekršaj za koji ga se tereti.

6. Drugookrivljenik u svojoj obrani danoj na ročištu glavne rasprave 12. prosinca 2025. navodi da ostaje pri svim navodima danim pred zamolbenim sudom u Zadru te je nadodao da u trenutku kad im je pristupio djelatnik NP Krka, da su on te policija pregledali mjesto na kojem su pronađeni te da nisu pronađene nikakve rupe kao što ni kod njih nisu pronađeni predmeti koji da bi oni pronašči na tom lokalitetu. Naveo je da on i otac zaista nisu bili svjesni da se nalaze na lokalitetu arheološkog nalazišta budući da nikakve oznake nisu bile na terenu te im nije bio cilj pretraživati arheološko nalazište već pronaći izgubljenu narukvicu njegove tadanje djevojke. U svojoj završnoj riječi na glavnoj raspravi 21. siječnja 2025. je iskazao žaljenje zbog počinjenog prekršaja te svjesnost da je počinio prekršaj za koji ga se tereti.

7. Sud je u dokaznom postupku u svojstvu svjedoka ispitao ID (list spisa 36) i ČD (list spisa 47-48) te je pročitao obavijest (list spisa 59, obavijest (list spisa 6), potvrdu o privremenom oduzimanje predmeta (list spisa 7), službenu zabilješku o postupanju (list spisa 11), izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave za prvookrivljenika i izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave za drugookrivljenika.

8. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se optužnim prijedlogom stavlja na teret.

9.1. Člankom 3. Prekršajnog zakona između ostalog je propisano da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja. Ako se u tim slučajevima izmijeni naziv ili opis prekršaja ili izmijeni naziv propisa, sud će ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da činjenično stanje podvede pod biće odgovarajućeg prekršaja iz novog propisa pa ako utvrdi da postoji, primijenit će propis koji je blaži za počinitelja. Nema prekršaja ako pravni kontinuitet ne postoji

9.2. Sud je utvrdio da je u vrijeme počinjenja navedenih prekršaja, dana 27. listopada 2021. na snazi bio Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine" br. 69/99., 151/03., 157/03., 100/04., 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 136/12., 157/13., 152/14., 98/15., 102/15., 44/17., 90/18., 32/20., 62/20.) koji je člankom 115. stavkom 3. u svezi s člankom 115. stavkom 1. točkom 4. propisivao da će se novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 kuna do 15.000,00 kuna kaznit za prekršaj fizička osoba koja obavlja arheološka i podvodna arheološka iskopavanja i istraživanja suprotno odredbama ovog Zakona ili suprotno izdanom odobrenju (članak 47. stavak 1.). Od trenutka počinjenja prekršaja, a prije donošenja nepravomoćne odluke o prekršaju navedeni propis izmijenio se nekoliko puta i to: Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 117/21., stupio na snagu 29. listopada 2021.) i Zakonom o izmjenama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 114/22., stupio na snagu 1. siječnja 2023.) kojim su novčane kazne usklađene s promjenom valute u Republici Hrvatskoj. Dana 29. prosinca 2024. na snagu je stupio novi Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine" br. 145/24.).

9.3. Razmatrajući kaznene odredbe konkurirajućih propisa sud je utvrdio da je za okrivljenike, a u smislu članka 3. Prekršajnog zakona najblaži: Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine" br. 69/99., 151/03., 157/03., 100/04., 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 136/12., 157/13., 152/14., 98/15., 102/15., 44/17., 90/18., 32/20., 62/20., 117/21., 114/22.) budući da navedeni propis propisuje blažu novčanu kaznu (zakonski minimum i maksimum) od onog koji je bio na snazi u trenutku počinjenja prekršajnih djela, sve primjenjujući pritom fiksni tečaj konverzije 7,53450.

10. Materijalnom odredbom iz članka 47. stavka 2. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisano je da se zabranjuje pregled arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta) i područja pojedinačnih arheoloških nalaza uključujući i podvodne zone i nalazišta, zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.

11. Nije sporno da su 27. listopada 2021. okrivljenici zatečeni na prostoru zakonom zaštićenog arheološkog nalazišta "Burnum" točnije kod lukova "Burnum" sa detektorom za metal crne boje marke "Deus", model HPINM, odvijačem sa plastičnom drškom drvene boje NN marke, čekićem sa plastičnom drškom crne boje nn marke i jednom motikom sa plastičnom zeleno-crvenom drškom NN marke. Nije sporno ni to da isti ne posjeduju odobrenje nadležnog tijela za vršenje pregleda arheoloških nalazišta (lokaliteta) detektorom za metal u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza, kao što u ovom postupku nije sporno ni to da je arheološko nalazište „Burnum“ koji se nalazi na području Arheološke zone Ivoševci, zaštićeno kulturno dobro (sukladno javno dostupnim podacima mrežnog Registra kulturnih dobara RH).

12. Sporno je, a s obzirom na obranu okrivljenika, jesu li okrivljenici navedene prigode vršili pregled zakonom zaštićenog arheološkog nalazišta (lokaliteta) "Burnum" u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.

13. Radi razjašnjenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica, sud je ispitao svjedoka ID, čuvara prirode u Nacionalnom parku Krka koji je iskazao kako je navedene prigode za vrijeme dok je vršio obilazak arheološkog nalazišta "Burnum" na prostoru kod lukova "Burnum" zatekao okrivljenike sa detektorom za metal, čekićem i odvijačem koji da su mu ne njegov upit što rade, odgovorili da raže nekakve novčiće te metalne predmete. Ne sjeća se da bi mu rekli da traže narukvicu. Tog dana da je obilazio navedeno arheološko nalazište budući posebice kod predjela lukova Burnum jer da su u danima prethodno navedenom događaju kolege i on uočili da netko već izvjesno vrijeme dolazi na područje lukova "Burnum" i kopa po tlu očito tražeći predmete koji bi se po prirodi stvari mogli naći na tom mjestu. Na navedenu lokaciju da se može pristupiti sa ceste Knin-Kistanje i prolaskom između zidova. Tabla sa upozorenjima da se radi o području arheološkog nalazišta nalazi se kod recepcije, a recepcija se nalazi na udaljenosti od 150 metara od mjesta gdje da su navedene prigode zatečeni okrivljenici.

14. Radi razjašnjenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica, sud je ispitao svjedoka ČD, policijskog službenika PP Knin, koji je iskazao da navedene prigode uredovao na licu mjesta poradi dojave da su dvije muške osobe zatečene kako detektorom za metal pretražuju prostor kraj lukova "Burnum". Kad je došao na predmetnu lokaciju, okrivljenici su zatečeni kod lukova "Burnum" izvršio je pregled okrivljenika te njihovog vozila te su pronašli detektor metala, lopaticu te ostali sitni alat koji može služiti za iskapanje. Okrivljenici da su mu rekli da lokalitet pretražuju kako bi pronašli narukvicu djevojke drugookrivljenika jer da ju je dan prije izgubila na navedenom lokalitetu. Naveo je da se na navedenu lokaciju može pristupiti s više mjesta, sa zapadne, sjeverne i istočne strane lokaliteta jer da je na većini lokaliteta livada koja nije ograđena. Kada se na navedenu lokaciju dolazi iz smjera Knina da ne postoji tabla s upozorenjem da se radi o arheološkom nalazištu, ista da se nalazi kod recepcije na ulazu.

15. Iz službene zabilješke o postupanju PP Knin razvidno je da su policijski službenici PP Knin dana 27. listopada 2021. u 18:20 sati postupali u mjestu Ivoševci u povodu dojave nadzornika NP "Krka" ID da dvije nepoznate muške osobe uporabom detektora za metal pretražuju prostor kraj lukova principija u Burnumu. Nadalje, razvidno je da im je ID rekao da je oko 18:10 sati uočio navedene osobe kako šetaju navedenim prostorom kod lukova Burnum, starija osoba da je u ruci držala detektor za metal i istim prelazila preko terena. Utvrđeno je da se radi o ŽD (1970. godište) i VD (1999. godište), oboje iz [adresa]. Izvršen je pregled navedenih osoba i njihovog vozila kojom prilikom su pronađeni detektor metala i sitni alat.

16. Iz potvrde o privremenom oduzimanje predmeta broj 01274058 od 27. listopada 2021. razvidno je da su od prvookrivljenog ŽD privremeno oduzeti sljedeći predmeti: detektor metala crne boje marke Deus, model HPINM, jedan odvijač sa plastičnom drškom crvene boje NN marke, jedan čekić sa plastičnom drškom crne boje NN marke te jedna motika sa plastičnom zeleno-crno drškom NN marke.

17. Sud je odbio dokazni prijedlog okrivljenika da se u svojstvu svjedoka ispitaju ED i CD, kao nevažan, budući da isti nisu bili prisutni navedenom događaju te nemaju neposrednih saznanja o navedenom događaju.

18. Sud je odustao od ispitivanja UD u svojstvu svjedoka jer je činjenično stanje nakon izvedenih personalnih i materijalnih dokaza iz spisa predmeta, dovoljno utvrđeno za donošenje meritorne odluke.

19. Prvookrivljeni PD i drugookrivljeni VD u svojoj obrani sadržajno priznaju odlučne činjenice, navodeći da su na području arheološkog nalazišta (lokaliteta) "Burnum" navedene prigode zatečeni sa detektorom za metal, ali da nisu vršili pregled arheološkog nalazišta (lokaliteta) "Burnum" detektorom za metal u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza već u svrhu pronalaska izgubljene narukvice. Navode okrivljenika da nisu znali da je predmetni lokalitet arheološko nalazište (lokalitet) te da nisu vršili pregled istog s detektorom za metal u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza ovaj sud nije cijenio uvjerljivim niti istinitim. Naime, okrivljenici su navedene prigode sa detektorom za metal i ostalim sitnim alatom zatečeni upravo kod prepoznatljivih rimskih lukova "Burnum". Neživotno je i nelogično da osoba koja posjeduje detektor za metal i hobi mu je pronalaženje kovanica po plažama kao i bilo koja druga prosječna osoba ne prepozna odnosno ne bude svjesna da se nalazi na arheološkom nalazištu (lokalitetu). Naime, lukovi "Burnum" gdje su okrivljenici zatečeni navedene prigode, smješteni su u blizini Ivoševaca, poznati su u široj javnosti i kao "Burnumski lukovi", a predstavljaju značajan arheološki spomenik iz rimskog perioda. Dio su očuvane rimske arhitekture koja je specifična te predstavljaju vrlo vidljiv i značajan arheološki element, a na lokalitetu Burnum ujedno su jedan od, ako ne i glavni vizualni element koji svjedoči o povijesti i značaju tog mjesta. Lokalitet je poznat i po velikom broju arheoloških nalaza koji uključuju ostatke građevina, vojnih objekata, keramike, oružja i novčića. Sud je izvedene dokaze cijenio istinitim i vjerodostojnim, okrivljenici su u završnoj riječi iskazali žaljenje zbog počinjenog prekršaja te izrazili da su svjesni da su počinili navedeni prekršaj, stoga je obrana prvookrivljenika i drugookrivljenika u tom dijelu neosnovana i usmjerena na izbjegavanje prekršajne odgovornosti.

20. Analizirajući obranu prvookrivljenika i drugookrivljenika te rezultate dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici 27. listopada 2021. u 18:10 sati u nacionalnom parku "Krka", u mjestu Ivoševci, na prostoru kod lukova "Burnum", sa detektorom za metal vršili pretraživanje navedenog arheološkog nalazišta (lokaliteta), zaštićenog u skladu sa Zakonom, a bez odobrenja nadležnog tijela, čime su se u njihovom ponašanju ostvarila bitna obilježja prekršaja iz članka 115. stavka 4. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, za koje su proglašeni krivima.

21. Sud je preinačio pravnu oznaku djela prekršaja s obzirom na to da je u dokaznom postupku utvrđeno da su okrivljenici navedene prigode detektorom za metal vršili pretraživanje navedenog arheološkog nalazišta (lokaliteta), zaštićenog u skladu sa Zakonom, a bez odobrenja nadležnog tijela, kako im se to i stavlja na teret optužnim aktom, što predstavlja ostvarenje bića prekršaja iz članka 115. stavka 4. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (opisano u članku 47. stavku 2. istog Zakona). Navedenom preinakom pravne oznake sud nije prekoračio optužbu s obzirom na to da se utvrđeno protupravno ponašanje okrivljenika podvodi pod istu kaznenu odredbu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (članak 115. stavak 4.) za koju su okrivljenici i optuženi.

22. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je intervenirao u činjenični opis djela prekršaja na način da je umjesto riječi "detektorima za metal" naveo riječi "detektorom za metal", a s obzirom na to da to suglasno proizlazi iz navoda oba okrivljenika, iskaza ispitanih svjedoka, službene zabilješke o postupanju PP Knin kao i iz predmetne potvrde o privremenom oduzimanju predmeta. Radi se o dopuštenoj intervenciji suda jer je na taj način samo precizirao navode činjeničnog opisa prekršaja.

23. Kaznenom odredbom članka 115. stavkom 4. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisano je da će se za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kada ga počini fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 530,00 do 1990,000 eura.

24. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne te je u odnosu na okrivljenike ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti u smislu članka 36. Prekršajnog zakona.

25. Sud je prvookrivljenom ŽD kao olakotne okolnosti cijenio izraženo kajanje (u završnoj riječi), protek vremena od počinjenja prekršaja do donošenja odluke o kazni, činjenicu da je hrvatski branitelj (što je naveo u završnoj riječi), osobne i imovinske prilike (nezaposlen i bez primanja) te njegovu prekršajnu neosuđivanost, dok otegotnih okolnosti nije našao. Naprijed navedene olakotne okolnosti, prema mišljenju ovog suda, u svojoj ukupnosti predstavljaju naročito olakotne okolnosti koje opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona pa je prvookrivljeniku izrekao novčanu kaznu u visini ispod zakonom propisanog minimuma za to djelo prekršaja, smatrajući da će se i tako ublaženom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja.

26. Sud je drugookrivljenom VD, kao olakotne okolnosti cijenio izraženo kajanje (u završnoj riječi), protek vremena od počinjenja prekršaja do donošenja odluke o kazni, osobne i imovinske prilike te njegovu prekršajnu neosuđivanost, dok otegotnih okolnosti nije našao. Naprijed navedene olakotne okolnosti, prema mišljenju ovog suda, u svojoj ukupnosti predstavljaju naročito olakotne okolnosti koje opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona pa je drugookrivljeniku izrekao novčanu kaznu u visini ispod zakonom propisanog minimuma za to djelo prekršaja, smatrajući da će se i tako ublaženom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja.

27. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenim ovom presudom.

28. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 110/2015.) koji je stupio na snagu 22. listopada 2015., člankom 76.a propisano je oduzimanje predmeta kao mjera sui generis, a ne više kao zaštitna mjera oduzimanja predmeta. Stoga se odluka o oduzimanju pa tako i vraćanju predmeta treba sagledati u svjetlu odredbi tog članka, a ne odredbi Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.

29. Člankom 76.a stavkom 1. Prekršajnog zakona propisano je da će se predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem oduzeti ako postoji opasnost da će se ponovno uporabiti za počinjenje prekršaja, dok sud može oduzeti predmete i sredstva i kada je njihovo oduzimanje potrebno radi zaštite opće sigurnosti, javnog poretka, zaštite zdravlja ljudi ili iz moralnih razloga. Dakle, citiranom odredbom propisano je obligatorno i fakultativno oduzimanje predmeta.

30. Imajući u vidu da prvookrivljeni ŽD kao svaka fizička osoba ima pravo na mirno uživanje prava vlasništva, sud je trebao uspostaviti pravičan odnos ravnoteže između potreba javnog interesa i zaštite temeljnih prava pojedinaca, i to prava na mirno uživanje prava vlasništva zajamčenog člankom 1. Protokola br. 1 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/1997., 6/1999. – pročišćeni tekst, 8/1999. – ispravak, 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006. i 2/2010.) prema kojem u svakom konkretnom slučaju oduzimanja predmeta koji su vlasništvo okrivljenika treba postići razuman odnos razmjernosti između konvencijskog prava okrivljenika na mirno uživanje prava vlasništva i zahtjeva općeg interesa javnosti, a što je izraženo i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-5501/2013 od 29. ožujka 2018.

31. S obzirom na to da je u konkretnom slučaju prvookrivljenik osoba kojoj je dugogodišnji hobi pronalaženje kovanica (po vlastitom kazivanju), da je u ovom postupku nedvojbeno utvrđeno da su navedeni predmeti uporabljeni za počinjenje prekršaja u smislu članka 76.a stavka 1. Prekršajnog zakona na zakonom zaštićenom lokalitetu, sud je mišljenja da postoji opasnost da će se oduzeti predmeti ponovno uporabiti za počinjenje prekršaja. Naime, ovaj sud smatra da je osoba koja posjeduje detektor metala i kojoj je dugogodišnji hobi traženje kovanica, prije nego se odluči na aktivnost pretraživanja određenog prostora detektorom za metal, dužna provjeriti je li takvo što na konkretnom području uopće zakonom dozvoljeno te tek ukoliko utvrdi da to područje nije zakonom zaštićeni lokalitet, pristupiti navedenoj aktivnosti na tom području. Budući da je prvookrivljenik, kako je utvrđeno u ovom postupku, pretraživao arheološko nalazište (lokalitet) Burnum detektorom za metal bez odobrenja nadležnog tijela, a po njegovim navodima isti nije znao da se radi o zakonom zaštićenom lokalitetu, to je sud mišljenja da prvookrivljenik ne pristupa navedenoj aktivnosti (hobiju) sa dužnom pažnjom koja se od njega po redovnom tijeku stvari očekuje te se od njega može očekivati da će, ako mu se isti ne oduzme, detektor za metal kao i ostale oduzete predmet ponovno uporabiti za počinjenje prekršaja. Navedene predmete po stavu ovog suda potrebno je oduzeti i radi zahtjeva općeg interesa javnosti poglavito zaštite kulturne baštine i arheoloških lokaliteta, pa je sud utvrdio opravdanim od okrivljenika trajno oduzeti detektor metala crne boje marke Deus, model HPINM, jedan odvijač sa plastičnom drškom crvene boje NN marke, jedan čekić sa plastičnom drškom crne boje NN marke te jedna motika sa plastičnom zeleno-crno drškom NN marke. Trajno oduzeti predmeti stavljaju se na raspolaganje tužitelju po pravomoćnosti ove presude.

32. S obzirom na to da su okrivljenici proglašeni krivima, obvezni su naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" broj 18/2013.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna. Izrečena visina paušalnog iznosa primjerena je složenosti i trajanju postupka, a sve u skladu s odredbom članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona.

33. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Knin, 21. siječnja 2025.

Sutkinja

Marina Belak v.r.

Odluku izradila viša sudska savjetnica

Zrinka Aužina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. Tužitelju

2. Prvookrivljenom ŽD

3. Drugookrivljenom VD

4. Branitelju okrivljenika Anti Sladiću, odvjetniku u Šibeniku

5. U spis