Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Poslovni broj: Gž Ob-10/2024-3
Vukovar, Županijska 33
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Vukovaru, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Marijani Žulj Jakovljević kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice KB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Sanela Kontin Miklin i Željko Rožić, odvjetnicima iz Križevaca, protiv 1.protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB:84397956623, Zagreb, Mihanovićeva ulica 3, 2.protustranke TB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 3.protustranke AB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 4.protustranke DB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i 5.protustranke VB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljice i 1. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj R1 Ob-718/2022-28 od 13. studenog 2023., dana 21. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba 1. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje se odbija kao neosnovana, a žalba predlagateljice se uvažava kao osnovana te se rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj R1 Ob-718/2022-28 od 13. studenog 2023.:
a) potvrđuje pod točkom I. i II. izreke
b) ukida pod točkom III. izreke i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak
Obrazloženje
1.Pobijanim rješenjem riješeno je:
I. Odbija se prijedlog predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice u odnosu na prvuprotustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, kao neosnovan.
II. Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između KB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i sada pok. LB, OIB: [osobni identifikacijski broj], s posljednjom adresom prebivališta u [adresa], rođenog **.**.1951. u [adresa], a umrlog **.**.2022. u [adresa], a koja izvanbračna zajednica je trajala od 2002. do smrti LB, **.**.2022.
III. Odbija se prijedlog predlagateljice u dijelu u kojem se predlaže utvrđenje izvanbračne zajednice između nje i sada pok. LB, i to za razdoblje od 15. listopada 1993. do 2002., kao neosnovan.
IV. Odbija se zahtjev predlagateljice za naknadom troška ovog postupka, kao neosnovan.
2. Pravovremeno podnesenom žalbom 1. protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pobija rješenje zbog svih zakonom predviđenih razloga, odnosno zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Iz sadržaja podnesene žalbe proizlazi kako 1. protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje osporava točku I. i II. izreke pobijanog rješenja. Predlaže uvažiti žalbu, prijedlog odbiti, odnosno predmet vratiti na ponovni postupak. Protiv pobijanog rješenja u dijelu pod točkom I. i III. izreke, žalbu je podnijela i predlagateljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, osobito iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjeničnog stanja i pogrešno primijenjenog materijalnog prava. Predlaže usvojiti žalbu predlagateljice, ukinuti rješenje i vratiti predmet na ponovno odlučivanje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba 1. protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije osnovana, a žalba predlagateljice je osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud je utvrdio kako pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05,2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZPP), a koji se primjenjuje temeljem čl. 346. Obiteljskog zakona ( Narodne novine broj 103/15, 98/19 i 47/20, u daljnjem tekstu ObZ), na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.
6. Međutim, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju povredu osnovano ukazuje predlagateljica u svojoj žalbi jer u obrazloženju pobijanog rješenja nema razloga o odlučnim činjenicama u dijelu u kojem je odbijen prijedlog predlagateljice radi utvrđenja izvanbračne zajednice počevši od 15. listopada 1993. do 2002. godine.
7. Predmet postupka je utvrđenje izvanbračne zajednice predlagateljice radi ostvarivanja obiteljske mirovine.
8. U provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio:
- da je pokojni LB umro **.**.2022. te je u trenutku smrti bio razveden
- da su predlagateljica i pokojni LB imali prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa]
- da je predlagateljica sklopila brak sa pokojnim LB dva puta i to prvi puta je sklopila brak 02. veljače 1974., a brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Križevcima broj P-581/1982
- da je predlagateljica drugi put sklopila brak sa pokojnim LB **.**.1987., a koji brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Križevcima broj P-254/1993 od 14. rujna 1993., koja je postala pravomoćna 14. listopada 1993.
- da je pokojni LB tijekom života brak sklopio četiri puta
- da je pokojni LB imao sina TB kojeg je dobio u prvom braku sa ŽB
- da je pokojni LB sa predlagateljicom imao troje djece AB, DB i VB
- da je predlagateljica živjela sa pokojnim LB neprekidno od 16. prosinca 1993. pa sve do njegove smrti 14. lipnja 2022. na adresi u [adresa]
- da je za vrijeme zajedničkog života predlagateljica sa pokojnim LB živjela u emotivnoj zajednici, imali su zajednički društveni život te su živjeli kao muž i žena unazad 20 godina od smrti LB
- da je između predlagateljice i pokojnog LB postojala ekonomska zajednica te da su postojale i druge okolnosti koje označavaju odnose u braku
- da predlagateljica nije sklapala brak nakon što su nastupile pravne posljedice razvoda braka sa LB 1993. godine.
9. Na temelju navedenog, sud prvog stupnja je zaključio kako su predlagateljica i LB živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od 2002. godine pa do smrti LB, odnosno kao takva je trajala 20 godina jer je LB prestao varati predlagateljicu unazad 10 do 20 godina. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog predlagateljice za utvrđenje izvanbračne zajednice u odnosu na 1. protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz razloga što se u ovome postupku ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, odnosno što isti nije pasivno legitimiran za ovaj postupak.
10. U odnosu na žalbu 1. protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje:
11. Žalbenim navodima 1. protustranke nisu dovedena u sumnju utvrđenja i zaključci prvostupanjskog suda temeljem kojih je sud odbio prijedlog predlagateljice u odnosu na 1. protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
12. Odredbom čl. 22. st.1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22) propisano je, između ostalog, da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika mirovine, osigurani članovi njegove obitelji te je naznačeno koji su to točno članovi obitelji, dok je st. 3. istog članka propisano da se član obitelji smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine te da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
13. Nadalje, odredbom čl. 1. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15, 98/19 i 47/20, u daljem tekstu ObZ) propisano je da se navedenim zakonom utvrđuje izvanbračna zajednica žene i muškarca.
14. Odredbom čl. 11. st. 1. ObZ propisano je da se odredbe ovog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
15. Odredbom čl. 11. st. 2. ObZ propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz st. 1. ovog članka, stvara osobne imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuje odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi imovinski odnosi bračnih drugova.
16. Dakle, ako posebnim zakonom nije nešto drugo regulirano, za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice, primjenjuje se odredbe ObZ, a zbog čega prema shvaćanju ovog suda, pasivnu legitimaciju za utvrđenje izvanbračne zajednice ne može imati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
17. Pored toga, odredbom čl. 436. ObZ propisano je tko su stranke u izvanparničnom postupku, a među kojima nije naveden Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
18. Dakle, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne može biti pasivno legitimirana stranka u postupcima za utvrđenje izvanbračne zajednice, ali bi mogao biti umješač na strani tuženika, a u kojem slučaju bi imao status umješača s položajem jedinstvenog suparničara prema čl. 209. u vezi čl. 201. ZPP ( tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev-497/2024 od 04. travnja 2024.).
19. Prema tome, žalbenim navodima 1. protustranke nisu dovedena u sumnju činjenična utvrđenja i zaključak prvostupanjskog suda u dijelu u kojem je odbijen prijedlog predlagateljice u odnosu na 1. protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
20. Ostale žalbene navode koje je iznijela 1. protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje sud nije osobito razmatrao iz razloga što 1. protustranka nije pasivno legitimirana za ovaj postupak.
21. Slijedom navedenog, temeljem čl. 380. st. 1. t. 2. ZPP odbijena je žalba 1. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i potvrđeno rješenje prvostupanjskog suda pod točkom I. i II. izreke rješenja.
22. U odnosu na žalbu predlagateljice:
23. Predlagateljica se u žalbi osnovano poziva kako rješenje prvostupanjskog suda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a postojeći razlozi su proturječni sami sebi.
24. Proturječno je i nejasno obrazloženje prvostupanjskog rješenja kojim se odbija prijedlog predlagateljice radi utvrđenja izvanbračne zajednice u vremenskom periodu od 15. listopada 1993. do 2002. godine uz obrazloženje kako je predlagateljica živjela neprekidno sa pokojnim LB od 16. prosinca 1993. do njegove smrti, međutim kako je LB prestao varati predlagateljicu unazad 10 do 20 godina, zaključuje kako nisu ispunjene pretpostavke za utvrđenje izvanbračne zajednice. Također prvostupanjski sud, navodi kako je izvanbračna zajednica predlagateljice i LB nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici koja je kao takva trajala oko 20 godina, dok ne navodi razloge o karakteru zajedničkog života predlagateljice i LB u ranijem vremenskom periodu.
25. Da bi se ostvarile pretpostavke za utvrđenje izvanbračne zajednice potrebno je da niti jedan od partnera u razdoblju trajanja te zajednice nije bio u braku, da je među njima postojala trajnija zajednica života i to ne samo u smislu zajedničkog stanovanja (s ozbiljnom odlukom da zajedno žive) već i u uspostavljanju emocionalne povezanosti i ekonomske zajednice u kojoj si izvanbračni drugovi zadovoljavaju složene životne potrebe (psihičke, emocionalne, seksualne). Izvanbračni drugovi se trebaju međusobno pomagati, brinuti jedno o drugom, neovisno o eventualnoj namjeri da zaključe brak. U konkretnom slučaju bilo je potrebno u obrazloženju odluke navesti jasne i obrazložene razloge zbog čega činjenica da je LB varao predlagateljicu u vremenskom periodu od 15. listopada 1993. do 2002. godine znače kako nije postojala izvanbračna zajednica u tom periodu. Dakle, potrebno je ocijeniti intenzitet i trajanje emocionalnih veza LB sa drugim ženama, odnosno cijeniti činjenice utvrđene iz iskaza predlagateljice te svjedoka kako je LB znao odlaziti sa zajedničke adrese pa ga ne bi bilo po tri dana, a nakon toga bi se vraćao kući.
26. U ponovljenom postupku, prvostupanjski sud će na temelju iznesenih činjenica te provedenih dokaza ocijeniti sve okolnosti (čl. 8. ZPP) vezano uz zajednički život predlagateljice i LB, odnosno dati jasne razloge o tome od kakvog je utjecaja i učinka na postojanje, trajanje ili mogući prestanak izvanbračne zajednice okolnost da je LB u vremenskom periodu od 15. listopada 1993. do 2002. godine ostvarivao druge emocionalne veze. Dakle, potrebno je ocijeniti emocionalnu, ekonomsku i seksualnu povezanost te ostale okolnosti za priznanje učinka izvanbračne zajednice u spornom vremenskom periodu. Nakon provođenja postupka,sud će donijeti novu i zakonitu odluku.
27. Slijedom navedenog, zbog počinjene bitne povrede iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, žalba predlagateljice je uvažena pa je rješenje prvostupanjskog suda pod točkom III. izreke ukinuto te je predmet vraćen na ponovno odlučivanje u tom dijelu, sve temeljem čl. 380. st. 1. t. 3. ZPP.
28. U nepobijanom dijelu pod točkom IV. izreke prvostupanjsko rješenje ostaje neizmijenjeno.
Vukovar, 21. siječanj 2025.
Sutkinja
Marijana Žulj Jakovljević