Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Županijski sud u Puli-Pola

    Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

    Poslovni broj Kž-251/2023-6

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Iztoka Krbeca, kao predsjednika vijeća, te Dorijane Dolenec Kujundžić i Sene Midžić Putigna, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Adelite Vitasović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika SH, [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama optuženika SH osobno podnesenoj i podnesenoj putem braniteljice Željke Horvat Šoš, odvjetnice iz Vrbovca protiv presude Općinskog suda u Zlataru poslovni broj K-231/2021-27 od 29.rujna 2022., na sjednici vijeća održanoj 21. siječnja 2025.

    r i j e š i o  j e

    Prihvaća se žalba optuženika SH, ukida se prvostupanjska presuda u cijelosti, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    Obrazloženje

    1. Presudom Općinskog suda u Zlataru poslovni broj K-231/2021-27 od 29. rujna 2022. optuženik SH oglašen je krivim da je počinio kazneno djelo protiv imovine - krađom iz čl. 228. st. 1. KZ/11, te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine.

    1.1. Temeljem odredbe čl. 54. KZ/11optuženiku VH u izrečenu kaznu zatvora uračunato je vrijeme provedeno u pritvoru od 5. studenog 2020. do 6. studenog 2020..

    1.2. Temeljem odredbe čl. 158. st. 2. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-Odluka USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19, dalje u tekstu: ZKP/08) oštećeniku ... iz [adresa], zastupanog po Odvjetničkom društvu Matić, Feldman & Herman j.t.d. iz Zagreba, Klaićeva 24, dosuđen je imovinsko-pravni zahtjev u cijelosti te je optuženik SH obvezan platiti oštećeniku na ime toga iznosa novčanu svotu od 1.379,88 kuna/183,14 eura, sa zakonskim zateznim kamatama po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% tekuće od 15. listopada 2020. do isplate, u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude.

    1.3. Temeljem odredbe čl. 148. st. 1. ZKP/08 optuženik SH obvezan je nadoknaditi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t. 6. ZKP/08 u paušalnoj svoti od 500,00 kuna/66,36 eura, u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude.

    1.4. Temeljem odredbe čl. 148. st. 1. u svezi s čl. 145. st. 4. ZKP/08 optuženik SH obvezan je nakaditi i nužne izdatke i nagradu braniteljice postavljene po službenoj dužnosti, prema važećoj odvjetničkog tarifi, visina kojih će se odrediti posebnim rješenjem.

    2. Protiv pobijane presude pravodobnu žalbu podnosi optuženik SH osobno zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Smatra da nije u potpunosti obrazloženo zašto nije provedeno psihijatrijsko vještačenje iako je on bio pod utjecajem opojnih droga. Uz to da je na prvom ispitivanju bio fizički i psihički maltretiran te da je tijekom postupka priložio medicinsku dokumentaciju da je bio na supstitucijskoj terapiji jer je ovisnik o heroinu. Ni državno odvjetništvo a ni sud htjelo razmotriti navedenu dokumentaciju, te da nije utvrđeno u kakvom stanju je bio. Stoga moli da žalbeni sud ukine pobijanu presudu te da razmotri svu dokumentaciju i predlaže da se provede psihijatrijsko vještačenja u novom postupku.

    2.1. Pravodobnu žalbu protiv pobijane presude podnosi optuženik SH putem braniteljice Željke Horvat Šoš, odvjetnice iz Vrbovca zbog bitne povrede odredba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kazni, imovinskopravnom zahtjevi i odluci o troškovima s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se optuženika oslobodi od optužbe odnosno da se ukine prvostupanjska presuda i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, odnosno podredno da preinači na način da se za počinjeno kazneno djelo izrekne ublažena kazna zatvora uz rad za opće dobro ili da mu se izrekne djelomična uvjetna osuda uz druži rok kušnje.

    2.3. Obje žalbe optuženika SH razmatrane su kao jedinstvena žalba optuženika.

    3. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

    4. Županijsko državno odvjetništvo Pula-Pola je nakon razgledavanja dopisom poslovni broj KŽ-DO-295/2023-3 od 8. svibnja 2023. vratilo spis.

    5. Žalba optuženika SH podnesena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja je osnovana, dok iz drugih istaknutih žalbenih osnova nije osnovana.

    6. Nije u pravu žalitelj optuženik SH kada navodi da je izreka sama sebi proturječna, niti da je ona u proturječnosti sa razlozima. Izreka je jasna, te je prvostupanjski sud iznio dovoljne razloge i nisu kontradiktorni, te ne postoji ni kolizija između sadržaja zapisnika i onog što prvostupanjski sud u njima navodi.

    7. Žalitelj optuženik SH smatra da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da je optuženik SH priznao počinjenje kaznenog djela. Iako je ispitan pred policijskim službenicima (koje je prvostupanjski sud odbio ispitati na okolnosti da je bio prisiljen na priznanje) rekao da su oni uzeli jedan karton gina, da je na raspravi pojasnio da je predmetno piće uzeo IH, dok optuženik nije dao taj karton sa pićem u ruke IH, a niti je stavio u ruksak. Navedeno da je potvrdio i svjedok ČH. Žalitelj ističe da nije određena niti obrazložena druga uloga koju je imao optuženik SH te ističe kako optuženik namjeru nije ni realizirao jer nije ništa osobno otuđio.

    8. Suprotno takvim navodima žalitelja prvostupanjski sud je pravilno interpretirao obrane optuženika SH koje je citirao pod toč.2.1. obranu koju je optuženik SH dao pred policijskim istražiteljima, te obranu koju je dao na glavnoj raspravi pod toč.2.2.. Imajući u vidu da se optuženik SH tereti optužnicom da je postupao zajednički i u prethodnom dogovoru sa IH u nakani neovlaštenog stjecanja tuđih predmeta, to nisu prihvatljivi navodi žalitelja da uloga optuženika nije pravilno opisana niti obrazložena.

    9. Žalitelj optuženik SH ističe i nezadovoljstvo načinom na koji je prvostupanjski sud cijenio iskaz svjedoka ČH, te smatra da nije obrazložio iz kojeg razloga poklanja vjeru iskazu tog svjedoka i u kojoj mjeri. Stoga smatra da presuda nema razloge te da je nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje u tom dijelu. Žalitelj ukazuje da je svjedok ČH različito iskazivao kada je nekontradiktorno ispitan na policiji, a za razliku od kontradiktornog iskaza koji je pročitan na glavnoj raspravi, te da prvostupanjski sud nije dao razloge vezano uz te kontradikcije.

    10. U konkretnom slučaju ne postoji bitna kontradikcija u iskazu ČH obzirom na iskaz koji je dao u prethodnom postupku od onog kojeg je iznio na glavnoj raspravi, a koji iskaz je pročitan, a interpretacija koju je prvostupanjski sud dao vezano uz njegov iskaz nije suprotna iskazu koji je svjedok dao te nije počinjena bitna povreda odredba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08..

    11. Naime, svjedok ČH je i prilikom prvog ispitivanja izjavio kako je začuo kolegu ZH kako viče "Kradu robu, uhvati ih!", a kada je pogledao prema skladištu uočio dvije nepoznate osobe kako se trčeći udaljavaju te da je jedan od njih nosio alkoholno piće marke "Hendrick's", a kada su došli do ograde da je prvi nepoznati muškarac preskočio ogradu, dok mu je drugi nepoznati muškarac preko ograde predao karton navedenog alkoholnog pića te se i on počeo penjati preko ograde. Svjedok iskazuje kako je potrčao prema optuženiku SH koji je na leđima imao ruksak i da nije držao u rukama karton, da ga je sustigao i istrgnuo mu ruksak sa leđa. Zapisnički je i utvrđeno da je on ostao pri svom iskazu koji je dao pred policijskim istražiteljima. Na jedno od pitanja odgovorio je da nije vidio da bi optuženik SH predao karton drugoj osobi, a na predočeni raniji iskaz vezano uz tu činjenicu naveo je da je prošlo više vremena i da se više ne sjeća te da mu je pamćenje bilo svježije prije nego sada. U konačnici je svjedok dao odgovor da je istina ono što je rekao da je vidio optuženika VH koji bježi, da ga je sustigao i strgnuo ruksak i da tada kod sebe nije imao otuđenu kutiju. Obzirom da u prvom iskazu nije tvrdio da je optuženik SH u rukama imao kutiju kada ga je povukao za ruksak dok se on penjao, već je naveo da je kutiju jedan počinitelj dodao drugom preko ograde, to vezano uz navedenu činjenicu ne postoji kolizija. Uz to svjedok je izjavio da se bolje sjećao pri prvom iskazu, te da ostaje pri tom prvom iskazu.

    12. Tvrdnja žalitelja da iz dokaznog postupka ne proizlazi da bi optuženik SH uzeo i zadržao kartone alkoholnih pića ne predstavlja bitnu povredu odredba kaznenog postupka već se odnosi na žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

    13. U tom je dijelu žalba optuženika SH razmatrana kao žalba podnesena zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

    14. U pravu je žalitelj optuženik SH da prvostupanjski sud nije pravilno i u potpunosti utvrdio odlučne činjenice koje se tiču ubrojivosti optuženika SH tempore criminis, obzirom na okolnost da je optuženik SH izjavio da je ovisnik o heroinu, da je primao supstitucijsku terapiju i da je bio pod utjecajem opijata, te dostavljenu dokumentaciju na raspravi 26. rujna 2022. nalaz specijaliste psihijatra. U pravu je žalitelj kada navodi da prvostupanjski sud nije stručna osoba koja bi mogla samostalno procjenjivati da li je optuženik bio sposoban upravljati vlastitom voljom i razumjeti vlastite postupke kao što je to prvostupanjski sud učinio na str.4..

    15. Iako prvostupanjski sud nije dužan izvesti sve izvedene dokaze, dužan je dati jasne i logične razloge zbog čega smatra da to nije potrebno učiniti. U konkretnom slučaju nije dovoljno utvrditi da je obrana neuvjerljiva i da nema oslonca u rezultatima izvedenih dokaza u situaciji kada nije istu provjerio dokazima i kada je odbio dokaze koje je obrana predlagala u prilog svojih tvrdnji.

    16. Prvostupanjski sud je odbio da se pribavi dokumentacija zdravstveni karton i dokumentacija optuženika SH i da se provede psihijatrijsko vještačenje na okolnosti ubrojivosti tempore criminis jer je smatrao da su to prijedlozi usmjereni na odugovlačenje postupka. Međutim nije dao razloge zašto bi to predstavljalo odugovlačenje, a obrazloženje koje je dao kako je optuženik SH bio urednog kontakta nakon liječenja u zatvorskoj bolnici 3. veljače 2020. nije dovoljno za zaključak da bi istog takvog stanja optuženik SH bio i 14. listopada 2020. kada je djelo počinjeno. Također je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda kako nema elemenata koji bi upućivali na smanjene optuženikovih sposobnosti upravljanja vlastitom voljom i razumijevanja svojih postupaka zbog toga što nije želio angažirati branitelja niti je podnio prijavu protiv policijskih službenika. Okolnost što je odbio uzeti branitelja nije dokaz raspravne sposobnosti jer raspravnu sposobnost može procijeniti isključivo stručna osoba vještak psihijatar. U pravu je žalitelj kada navodi da se ubrojivost može utvrđivati isključivo temeljem nalaza i mišljenja vještaka psihijatra. Okolnost što optuženik SH nije podnio prijavu protiv policijskih službenika također nije dokaz koji bi upućivao na njegovu ubrojivost. Tu okolnost je prvostupanjski sud mogao cijeniti jedino u kontekstu ocjene obrane optuženika i potrebe za provođenjem drugih dokaza, a ne psihijatrijskog vještačenja. U konkretnim okolnostima kada se optuženik SH pozivao da je bio pod utjecajem opijata, te da je ovisnik, a zašto je i prilagao dokumentaciju to je osnovan bio prijedlog da se provede psihijatrijsko vještačenje radi utvrđenja ubrojivosti optuženika SH.

    17. Stoga će u ponovljenom postupku prvostupanjski sud provesti psihijatrijsko vještačenje optuženika SH na okolnosti njegove ubrojivosti tempore criminis, kao i sposobnosti iskazivanja prilikom davanja prvog iskaza 6. studenog 2020., jer je i ta činjenica sporna. Vještak će uzeti u obzir postojeću dokumentaciju koju je priložio optuženik SH, kao i dokumentaciju koja priliježe u spisu vezano uz raspravno stanje optuženika. Saslušati će svjedoka ČH na način da isti da iskaz u slobodnom kazivanju prema sjećanju, a potom će se omogućiti strankama da mu postave pitanja u kontradiktornom saslušanju. Izvesti će sve već izvedene dokaze, te će i reproducirati snimke videonazdora, a po potrebi i druge dokaze radi razjašnjenja spornih činjenica i okolnosti.

    18. Nakon provedenog dokaznog postupka ocijeniti će sve izvedene dokaze pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, te dati potpune i jasne razloge vezano uz sve dokaze koje je izveo.

    19. Slijedom izloženog temeljem čl. 483. st. 1. ZKP/08 odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

    U Puli-Pola 21. siječnja 2025.

    Predsjednik vijeća

    Iztok Krbec

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.