REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-207/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice - predlagateljice osiguranja JB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Igor Žurić, odvjetnik u Zagrebu, protiv I-tuženika - protivnika osiguranja Privredne banke Zagreb d.d., Ulica Franje Račkog 6, OIB: 025345697732, kojeg zastupa punomoćnica Željka Zrnčić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Leko i partneri u Zagrebu, te II- tuženika - protivnika osiguranja Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Miramarska 22, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Dilber, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Metelko, Knežević i partneri d.o.o., Zagreb, radi utvrđenja i radi osiguranja, odlučujući o reviziji II-tuženika Croatia osiguranje d.d. protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola br. Gž-226/2023-2 od 24. veljače 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. P-8520/2019-38 od 25. siječnja 2023., u sjednici održanoj 21. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija II-tuženika - protivnika osiguranja, te se ukidaju rješenje Županijskog suda u Puli-Pola br. Gž-226/2023-2 od 24. veljače 2023. i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. P-8520/2019-38 od 25. siječnja 2023., te se predmet vraća na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.
II. O troškovima revizijskog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvoga stupnja određena je radi osiguranja nenovčane tražbine tužiteljice - predlagateljice osiguranja privremena mjera kojom je zabranjeno II- tuženiku da vrši zapljenu i naplatu tražbine prema tužiteljici temeljem Isprave o zapljeni po pristanku dužnika od 12. travnja 2007., na kojoj je potpis tužiteljice ovjeren kod javnog bilježnika Nives Mirčetić 24. travnja 2007. pod brojem Ov-4922/07 ili da na treću osobu prenese prava iz navedene isprave, uključujući i I-tuženika ili da joj izvrši povrat navedene isprave. Također je naloženo poslodavcu tužiteljice - predlagateljice osiguranja Dječjem vrtiću „Mačak u čizmama“ da ne provodi spornu Ispravu o zapljeni po pristanku dužnika na plaći i drugim primanjima iz radnog odnosa tužiteljice, te da ne vrši zapljenu novčanih iznosa i prijenos istih na račun II-tuženika ili I-tuženika ili neke treće osobe (toč. I.). Određeno je da ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka ili do drugačije odluke suda ako se okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promjene (toč. II.). Također je određeno da se zabrana i nalog iz toč. I. ovog rješenja smatraju provedenim danom dostave rješenja II-tuženiku odnosno poslodavcu tužiteljice (toč. III.).
2. Rješenjem suda drugoga stupnja odbijena je žalba protivnika osiguranja - II- tuženika, potvrđeno je prvostupanjsko rješenje (toč. I.), te je odbijen kao neosnovan zahtjev protivnika osiguranja za naknadu troškova žalbe (toč. II.).
3. Rješenjem ovoga suda br. Revd-2815/2023-2 od 4. listopada 2023. II-tuženiku je dopušteno izjavljivanje revizije protiv rješenja radi sljedećeg pravnog pitanja:
„1. Predstavlja li tužbeni zahtjev na utvrđenje (djelomične) ništetnosti Ugovora o kreditu nenovčanu tražbinu radi čijeg osiguranja se može odrediti privremena mjera sukladno odredbi članka 346. st. 2. Ovršnog zakona?“.
4. Postupajući po navedenom dopuštenju II-tuženik je podnio reviziju navodeći pravno pitanje zbog kojeg je ovaj sud dopustio izjavljivanje revizije u smislu odredbe čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP) predlažući da ovaj sud preinači pobijano rješenje, podredno da isto ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
5. Tužiteljica u odgovoru na reviziju poriče navode II-tuženika. Kod toga ističe da reviziju podnosi stranka koja evidentno pokušava u cijelosti naplatiti potraživanje po nesporno (barem djelomično) ništetnim osnovama, unatoč presudi u kolektivnom sporu. Tužiteljica predlaže da se revizija II-tuženika odbaci zbog nedostatka pravnog interesa, podredno da se ista odbije kao neosnovana, time da tužiteljica traži naknadu troškova sastava odgovora na reviziju.
6. Revizija II-tuženika je osnovana.
7. Na temelju odredbe čl. 391. st. 3. ZPP ovaj sud je ispitao pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
8. U konkretnom slučaju prvostupanjsku sud je na temelju odredbe čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 73/17 i 131/20 – dalje: OZ) odredio radi osiguranja nenovčane tražbine privremenu mjeru, zaključujući da je tužiteljica učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, kao i vjerojatnost opasnosti da bi bez takve privremene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, odnosno da je mjera potrebna radi sprečavanja nasilja ili otklanjanja nastanka nenadoknadive štete.
9. Nižestupanjski sudovi ističu da vjerojatnost tražbine tužiteljice se temelji na postojećoj sudskoj praksi, jer da je izvjesno da su ništetne odredbe Ugovora o kreditu u dijelu u kojem je ugovorena promjenjiva kamatna stopa i valutna klauzula. Osim toga, ističe se i materijalna situacija tužiteljice, pri čemu se prvostupanjski sud poziva na shvaćanje drugostupanjskog suda u ovom predmetu, u ranijoj ukidnoj odluci Županijskog suda u Puli-Pola br. Gž-925/22 od 5. rujna 2022. da nenadoknadivu štetu može predstavljati i nemogućnost ostvarenja nekih bitnih životnih sadržaja, osim egzistencijalnih.
10. Osnovano revident u reviziji ukazuje da tužbeni zahtjev na utvrđenje ništetnosti, pa i djelomične ništetnosti Ugovora o kreditu ne predstavlja nenovčanu tražbinu u smislu odredbe čl. 346. st. 1. OZ.
Naime, prema odredbi čl. 2. st. 1. toč. 1. OZ izraz tražbine u ovršnom postupku označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje. U svakom slučaju bilo da se radi o davanju ili činjenju, bilo da se radi o nečinjenju ili trpljenju, mora postojati aktivna ili pasivna radnja koju je jedna strana dužna u pravnom odnosu izvršiti drugoj strani. Naime, kod činjenja se predmet obveze sastoji u radu dužnika, kod davanja se činidba sastoji u davanju stvari, kod nečinjenja tražbina se sastoji u neizvršavanju ili nečinjenju radnje koji bi dužnik bio ovlašten činiti da se ne nalazi u određenom pravnom odnosu, a kod trpljenja činidba se sastoji u nesprečavanju tuđe radnje koju bi dužnik bio ovlašten spriječiti da se ne nalazi u određenom pravnom odnosu.
11. Kod toga II-tuženik ukazuje na drugačiju sudsku praksu drugih drugostupanjskih sudova, tako Županijskog suda u Varaždinu br. Gž 39/09-2 od 23. veljače 2009., Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske br. Pž-5466/2018-2 od 21. rujna 2018., Županijskog suda u Zagrebu br. Gž Ovr-893/2022-2 od 30. lipnja 2022., a u kojima odlukama je zauzeto shvaćanje da zahtjev za utvrđenje ništetnosti ugovora ne predstavlja tražbinu koja bi se kao takva mogla osigurati privremenom mjerom, odnosno da deklaratorno utvrđenje nije tražbina radi čijeg se osiguranja može predložiti određivanje privremene mjere sukladno čl. 346. st. 1. OZ.
12. Kako u reviziji po dopuštenju revizijski sud odlučuje u granicama postavljenog i dopuštenog pitanja, to odgovor na postavljeno pitanje glasi:
„Tužbeni zahtjev na utvrđenje ništetnosti, pa i djelomične ništetnosti, Ugovora o kreditu ne predstavljanja nenovčanu tražbinu radi čijeg osiguranja se može odrediti privremena mjera sukladno čl. 346. st. 1. OZ.“
13. Stoga je valjalo ukinuti obje nižestupanjske odluke i predmet vratiti na ponovni postupak prvostupanjskom sudu primjenom odredbe čl. 391. st. 7. ZPP.
14. U nastavku postupku prvostupanjski sud će ocijeniti predstavlja li zahtjev tužiteljice iz toč. 6. eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva (podnesak tužiteljice od 26. srpnja 2021.) tražbinu koja se može osigurati privremenom mjerom.
15. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. ZPP.
Zagreb, 21. siječnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
