Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-148/2023-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Gordani Bošković Majerović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja ZI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Berislav Herceg, odvjetnik u Zagrebu i protustranke ĆI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Tatjana Vuksanić, odvjetnica iz Zagreba, radi određivanja primjerene zajedničke pričuve, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-205/2019-25 od 15. studenoga 2022., dana 21. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba protustranke ĆI te se ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-205/2019-25 od 15. studenoga 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu citiranim u izreci odlučeno je:
„I. Prihvaća se prijedlog predlagatelja ZI te se smanjuje doprinos za zajedničku pričuvu i to na visinu od 5,00 kuna po m2 mjesečno (odnosno na visinu od 203,50 kuna mjesečno) za stambeni prostor i to dvosobni stan u prizemlju zgrade površine 40,70 m2, neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (upisano na k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća pop. br. 1306 zgrade i dvorišta u [adresa], površine 205,2 čhv odnosno 738 m2) upisano kao vlasništvo predlagatelja i to od dana podnošenja zahtjeva 8. travnja 2019.
II. Odbija se prijedlog protustranke za naknadu troškova zastupanja kao neosnovan.“
2. Protiv navedenog rješenja protustranka ĆI je podnio zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/1, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP). Predlaže da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, odnosno preinači u smislu žalbenih navoda.
3. Predlagatelj nije odgovorio na žalbu.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet postupka jest prijedlog za određivanje primjerene zajedničke pričuve, koji predlagatelj obrazlaže na način da su predlagatelj i protustranka suvlasnici dvorišne zgrade u [adresa] izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća pop br. 1306 zgrade i dvorišta u [adresa], površine 205,2 čhv odnosno 738 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da se u zgradi nalaze tri stambene jedinice i uspostavljeno je etažno vlasništvo tako da su suvlasnici posebnih dijelova zgrade i to predlagatelj etažno vlasništvo (E-7) u naravi dvosobni stan u prizemlju zgrade površine 40,70 m2 i protustranka etažno vlasništvo (E-1) u naravi stan u prizemlju dvorišne zgrade 42,20 čm i etažno vlasništvo (E-8) u naravi trosobni stan u prvom katu zgrade-dvorište površine 77,10 m2. Nadalje, predlagatelj navodi da je početkom ožujka 2019. zaprimio obračun naknada/ usluga za veljaču 2019. Zagrebačkog holdinga d.o.o. iz kojeg proizlazi da je pričuva povećana na 651,20 kuna sa prijašnjih 111,11 kuna mjesečno odnosno da je pričuva povećana odlukom suvlasnika sa 2,73 kune po m2 na 16 kuna po m2. Prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima zajednička pričuva se određuje obzirom na predvidive troškove i uzimajući u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika. Naime, predlagateljeva mirovina iznosi samo 1.588,57 kuna mjesečno zbog čega ga ovakvo povećanje pričuve dovodi u težak materijalni položaj jer osim predmetnog stana u kojem živi, predlagatelj nema druge imovine. Kako iz Godišnjeg programa upravljanja za 2019. -2020. proizlazi da su za dvogodišnje razdoblje planirani izdaci od 54.868,20 kuna, za tekuću godinu iznos od 30.718,20 kuna, a iz Godišnjeg obračuna sredstava zgrade za razdoblje od 01. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. proizlazi da na računu zgrade ima 36.951,80 kuna, to predlagatelj smatra da ne postoje razlozi za povećanje zajedničke pričuve jer za planirane troškove zgrade za tekuću godinu, ima više nego dovoljno sredstava, zbog čega predlaže da sud odredi primjerenu zajedničku pričuvu prema pravilu da pri određivanju pričuve i doprinosa u nju treba osim o predvidivim troškovima voditi računa o imovinskom stanju svih suvlasnika.
6. Protustranka se usprotivila prijedlogu navodeći da je Odluku suvlasnika kojom je usvojen godišnji program upravljanja zgradom za 2019-2020 i povećan iznos zajedničke pričuve na 16,00 kn/m2 potpisala bivša suvlasnica zgrade, da je predlagatelj bio o istom uredno obaviješten, da su potrebni nužni popravci na zgradi koji se financiraju iz sredstava zajedničke pričuve.
7. Sud je prijedlog djelomično prihvatio, navodeći da je utvrdio, iz zapisnika o primopredaji stambene zgrade Gradsko stambeno komunalnog gospodarstva razvidno (između predstavnika suvlasnika stambene zgrade i GSKG) koje je radove potrebno izvesti na konstruktivnim elementima zgrade od 22. kolovoza 2015. i to da je potrebna sanacija fasade zgrade obzirom da je ista dotrajala, da je limarija krova samo djelomično sanirana te da je potreban popravak iste kao i da je drvenoj loggi potrebna rekonstrukcija.
8. Nadalje je utvrdio, da je predlagatelj korisnik starosne mirovine u visini od 1.588,57 kuna mjesečno te da je u 2018. ostvario ukupan dohodak od nesamostalnog rada u visini od 20.652,09 kuna, a drugi dohodak u visini od 43.392,23 kuna, u 2019. godini da je ostvario ukupan dohodak od nesamostalnog rada u visini od 21.424,73 kuna, a drugi dohodak u visini od 51.637,50 kuna, dok je u 2020. godini ostvario dohodak od nesamostalnog rada u visini od 22.017,16 kuna, a drugih dohodak u visini od 28.372,50 kuna.
9. Odredbom čl. 88. alineja 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- dalje u tekstu; ZVDSP) propisano je, da je svaki suvlasnik nekretnine ovlašten, neovisno o ostalima, zahtijevati od suda da svojom odlukom odredi stvaranje primjerene zajedničke pričuve ili primjereno povećavanje, odnosno smanjivanje te pričuve koju je odredila većina, prema pravilu da pri određivanju pričuve i doprinosa u nju treba, osim o predvidivim troškovima voditi računa i o imovinskom stanju svih suvlasnika. Nadalje, odredbom čl. 90. st. 1. ZVDSP-a propisano je da zajedničku pričuvu tvore novčani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na temelju odluke donesene većinom suvlasničkih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekoga suvlasnika donio sud s obzirom na predvidive troškove i uzimajući u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika.
10. Imajući u vidu da je iz dokumentacije priložene spisu razvidno da je potrebna sanacija zgrade koja uključuje i sanaciju drvene konstrukcije (loggie) kao zajedničkog dijela zgrade kao i popravak dijelova krovne limarije, a riječ o nužnim popravcima u smislu Uredbe o održavanju zgrada ("Narodne novine" broj 64/97) odnosno o hitnim popravcima zajedničkih dijelova i uređaja zgrade iz čl. 5. Uredbe, prvostupanjski sud ocjenjuje zahtjev predlagatelja da i nadalje plaća zajedničku pričuvu u visini od 111,11 kuna mjesečno odnosno 2,73 kuna po m2 neosnovanim.
11. Stoga je, vodeći računa da pri određivanju visine zajedničke pričuve i doprinosa u nju treba, osim o predvidivim troškovima voditi računa i imovinskom stanju svih suvlasnika, a uzimajući u obzir da predlagatelj osim što je korisnik mirovine ostvaruje i dodatna novčana primanja odnosno drugi dohodak, prvostupanjski sud ocjenjuje da je predlagatelj, a imajući u obzir sve okolnosti slučaja odnosno predvidive troškove kao i imovinsko stanje u mogućnosti podmirivati zajedničku pričuvu u visini od 5,00 kuna mjesečno po m2, a što predstavlja iznos od 203,50 kuna mjesečno (umjesto dotadašnjih 111,11 kuna mjesečno odnosno 2,73 kn/m2) ne dovodeći time u opasnost vlastito uzdržavanje i podmirivanje drugih životnih troškova s time da je visinu primjerene zajedničke pričuve odredio od dana podnošenja zahtjeva.
12. Osnovano protustranka prigovara, da sud nije u dovoljnoj mjeri imao na umu, niti je ocijenio dokumentaciju koja je u spis dostavljena uz podnesak protustranke od 7. studenoga 2019., a iz koje je vidljivo da su nužni troškovi za održavanje nekretnine čiji su stranke suvlasnici daleko veći od onih navedenih u prijedlogu, te da se radi o popravcima nedostataka od kojih neki ugrožavaju sigurnost susjednih zgrada, kako proizlazi iz dopisa dječjeg vrtića „Budućnost“ od 15.7.2020. godine. Zgrada je dodatno oštećena u potresu te joj je potrebna konstrukcijska obnova, a prema dokumentaciji koju je protustranka dostavila u spis, nije moguće financiranje održavanja putem kredita zbog malog broja suvlasnika.
13. Protustranka je predložila provođenja očevida i građevinskog vještačenja na okolnost nužnih i hitnih popravaka te iznosa troškova istih, što je sud zanemario te je donio odluku o tome da se pričuva plaća u visini od 5,00 kn mjesečno, umjesto 2,73 kao do tada, bez ikakvih razloga zašto upravo navedeni iznos smatra primjerenim iznosom zajedničke pričuve za konkretnu nekretninu.
14. Imovinsko stanje suvlasnika (koje nije onakvo kakvo je predlagatelj prikazao u prijedlogu, pozivajući se samo na mirovinu od 1.588,57 kn mjesečno, a prešućujući daljnji dohodak od 43.293,23 kuna godišnje, odnosno 51.637,50 kuna godišnje u 2018. i 2019. godini) ne može biti onaj odlučujući razlog za utvrđenje visine pričuve, već samo korektiv iznosu koji treba prvenstveno biti utemeljen na potrebama za nužno održavanje nekretnine u stanju prikladnom za stanovanje, u kojem neće biti ugrožena sigurnost te i susjednih građevina.
15. Radi toga će u ponovljenom postupku sud na valjan način, provodeći predložene dokaze, utvrditi koji je iznos potreban za nužne radove na nekretnini stranaka, te potom, a imajući na umu i imovinsko stanje suvlasnika, odlučiti o visini iznosa zajedničke pričuve.
16. Iz navedenih razloga, na temelju odredbi čl. 380. t. 3. ZPP, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 21. siječnja 2025.
S u d a c:
Gordana Bošković Majerović
