REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3347/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice DV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Hrvoju Čipčiću- Bragadinu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika HV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku dr. sc. Tinu Matiću, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-230/2024-2 od 25. travnja 2024., kojom je dijelom potvrđena, dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno poslovni broj P-65/2020- 99 od 2. veljače 2024., u sjednici održanoj 21. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. U odnosu na pravna pitanja prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
II. U odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-230/2024-2 od 25. travnja 2024., kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno poslovni broj P-65/2020- 99 od 2. veljače 2024., tužiteljica je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), podnijela prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši sljedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:
"1. Da li (bračni) supružnik postaje nepoštenim posjednikom suvlasničkog dijela drugog (bračnog) supružnika na stvari u njihovom suvlasništvu a kojom stvari su se za vrijeme braka supružnici koristili zajednički, odmah trenutkom prestanka njihove bračne zajednice ili je za utvrđenje njegovog nepoštenja posjeda potrebno da drugi supružnik, nakon prestanka bračne zajednice ponovo iskaže namjeru da se koristi svojim suvlasničkim dijelom i da li to iskazivanje namjere korištenja tog suvlasničkog dijela mora biti nužno neposredno u pisanom obliku ili je moguće takvu namjeru iskazati i na drugi način, usmeno, konkludentnim činima ili preko trećih osoba ako je takva namjera supružnika neposjednika za korištenjem svog suvlasničkog dijela te stvari iz takvih radnji jasno vidljiva?,
2. Da li se visina naknade nepoštenog posjednika za korištenje suvlasničkog dijela nekretnine drugog suvlasnika te nekretnine utvrđuje u minimalnom iznosu u visini koristi koju je suvlasnik koji je nepošteno posjedovao suvlasnički dio drugog suvlasnika imao za vrijeme posjedovanja tog suvlasničkog dijela drugog suvlasnika, samo zato jer je objekt osobno koristio a nije plaćao nikakvu naknadu drugom suvlasniku nekretnine ili se ta visina naknade utvrđuje u maksimalnom iznosu potencijalnih koristi koje bi nekretnina dala da ih nije zanemario a ta nekretnina je imala valjano odobrenje službenih tijela za ostvarivanje takvih potencijalnih koristi kao što su npr. odobrenje za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu – iznajmljivanja smještaja u turizmu?,
3. Da li drugostupanjski sud prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja i primjene prava svoju odluku o odlučnim činjenicama i presudi može zasnovati na utvrđenjima u pogledu utvrđenih činjenica i opsegu dokaznog postupka koja su kontradiktorna utvrđenjima prvostupanjskog suda o tim istim činjenicama i dokazima?,
4. Da li sud prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja svoju odluku o odlučnim činjenicama može zasnovati isključivo cijeneći samo neke od izvedenih dokaza a zanemarujući i ne cijeneći druge koji su izvedeni u tom postupku ili na koje su stranke ukazivale u tom postupku?,
5. Da li drugostupanjski sud kao žalbeni sud, prilikom ocjene žalbenih navoda o nezakonitosti pobijane prvostupanjske presude, svoju odluku može donijeti ne razmotrivši sve žalbene razloge i ne ispitavši prvostupanjsku presudu u cijelosti i po svim žalbenim osnovama nego samo parcijalno te da tako i zaključke prvostupanjskog suda o pojedinim osnovama tužbe ocijeni samo parcijalno te da pri tome ne da nikakve razloge takvog postupanja?".
1.1. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljica je podnijela i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da su joj u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i pravo na pravično suđenje te pravo vlasništva.
1.2. Tuženik nije podnio odgovor na prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP, ovaj revizijski sud ocijenio je sljedeće.
2.1. Iz onoga što je dostavljeno ovom revizijskom sudu nije moguće zaključiti da bi predmetna pravna pitanja bila važna za odluku u ovom sporu (čl. 389.b st. 1. ZPP). Naime, tužiteljica nije postupila sukladno odredbi čl. 387. st. 3. ZPP jer uz prijedlog za dopuštenje revizije nije priložila ni žalbu, a niti druge dijelove spisa na koje se odnose navodi iz prijedloga za dopuštenje revizije (zapisnike sa ročišta, podneske tužiteljice, te nalaz i mišljenje vještaka).
2.2. Iz istih razloga tužiteljica nije učinila vjerojatnim da su joj u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i to pravo na pravično suđenje te pravo vlasništva.
2.3. K tome, predmetna pravna pitanja nisu niti važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, odgovori na pravno pitanje pod rednim brojem 1. i pod brojem 2. ovise o okolnostima svakog pojedinog slučaja, a pravna pitanja navedena pod rednim brojem 3., 4. i 5. su uopćena do te mjere da na njih nije moguće dati jednoznačan odgovor primjenjiv i u drugim sličnim slučajevima.
3. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao pod st. I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st. 1. i st. 3. ZPP odlučiti kao pod st. II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 21. siječnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
