Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-3720/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja Roberte Pandža kao predsjednice vijeća, Jadranke Travaš kao izvjestiteljice i članice vijeća te Ksenije Grgić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kozina, odvjetnik u Splitu, protiv I.-tuženice LZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], te II.-tuženika IZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Ivani Hrstić Marinac, odvjetnici u Splitu, radi isplate, odlučujući o žalbama tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj: P-6192/2019 od 13. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 21. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbijaju se žalbe tužitelja HZ kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj: P-6192/2019 od 13. svibnja 2024.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj: P-6192/2019 od 13. svibnja 2024. pod stavkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi:
"1.Dužni su tuženici pod 1 LZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2 IZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa] isplatiti tužitelju HZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], novčani iznos od 3.900,00 Eura po kunskoj protuvrijednosti na dan isplate, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koje se određuju za svako polugodišnje uvećanje eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena koja teče od 19. srpnja 2015. godine pa do isplate, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
2.Dužna je tužena naknaditi tužiteljici parbene troškove, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."
Stavkom II. izreke tužitelju je naloženo naknaditi I. -tuženici i II.-tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 2.380,23 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. svibnja 2024. pa do isplate.
2. Protiv navedene presude žali se tužitelj žalbama podnesenim 23. svibnja 2024. zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP). Predlaže pobijanu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda, a podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje drugom sucu.
3. Žalbe tužitelja su neosnovane.
4. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi isplate iznosa od 3.900,00 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19. srpnja 2015. pa do isplate, koji iznos tužitelj potražuje od I.-tuženice i II.-tuženika kojima je pravna prednica tužitelja 9. lipnja 2017. prodala nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], oranica "PB, površine 145 m2, za iznos od 7.000.00 EUR (50,00 EUR po kvadratu), na ime razlike od 78 m2, jer je tužitelj naknadnom provjerom u katastarskom operatu broj 267 K. O. [katastarska općina] utvrdio da konkretna nekretnina ima površinu od 223 m2, te da je upisana u Z. U. [broj ZK uloška], a ne u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].
5. Prilikom ispitivanja prvostupanjske presude i postupka koji joj je prethodio, utvrđeno je da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz čl. 365. st. 2. ZPP-a.
6. U odnosu na žalbene navode tužitelja u kojima isti osporava odluku predsjednika Općinskog suda u Splitu kojom je odbijen zahtjev tužitelja za izuzećem suca Branka Malenice u predmetnom postupku valja reći da su isti neosnovani.
7. Naime, odredbama čl. 71. toč. 1.-6. ZPP-a predviđene su okolnosti pod kojima sudac ne može obavljati sudačku dužnost. Odredbom čl. 71. toč. 7. ZPP-a propisano je da sudac ne može obavljati sudačku dužnost i ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.
8. Tužitelj ističe da nije imao povjerenja u raspravnog suca Branka Malenicu, jer mu sudac nije dozvolio iznositi činjenice i dokaze, a što je isti manifestirao na ročištu na kojem je tužitelja zastupao zamjenik punomoćnika, odvjetnik Josip Giljanović.
9. Iz predmetnog spisa je razvidno da je na konkretnom ročištu održanom 24. studenog 2023. sudac zabranio određena pitanja zamjenika punomoćnika tužitelja postavljena II.-tuženiku kao suvišna, jer je o navedenom II.-tuženik već ranije odgovorio sudu. Također, nakon što je sudac upozorio tužitelja da se suzdrži od neovlaštenog obraćanja II.-tuženiku neprimjerenim riječima poput „lažete“, te ga upozorio da stranci postavlja pitanja, a ne konstatacije koje su u opreci sa stavom protivnih stranaka, tužitelj je podnio zahtjev za izuzećem suca uz riječi „ne želim Vas više vidjeti“. Tužiteljevom zahtjevu pridružio se i zamjenik njegovog punomoćnika ističući da mu se sudac u tijeku održavanja tog ročišta obraćao riječima koje nisu primjerene i uvredljivog su sadržaja.
10. Međutim, iz predmetnog spisa proizlazi da je raspravni sudac postupak vodio sukladno odredbama ZPP-a, da tužitelj nije bio onemogućen u iznošenju činjenica i dokaza (sudac je odbio kao suvišna samo ona pitanja zamjenika punomoćnika tužitelja na koja je II.-tuženik prethodno već odgovorio sudu), već da je tužitelj bio upozoren da se suzdrži od neprimjerenih riječi i neovlaštenog obraćanja II.-tuženiku, a što je isti doživio kao nepristrano ponašanje suca. Nadalje, na navedenom ročištu sudac se nije obraćao riječima uvredljivog sadržaja niti tužitelju niti zamjeniku punomoćnika tužitelja, slijedom čega su primjedbe tužitelja i zamjenika njegovog punomoćnika proizvoljne i potpuno neosnovane.
11. Prema tome, tijekom održavanja predmetnog ročišta nije došlo do nastanka okolnosti koje bi na bilo koji način ukazivale na nepristrano ili neprikladno ponašanje uređujućeg suca prema bilo kojem od sudionika predmetnog parničnog postupka. Stoga, kako u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke iz odredbe čl. 71. toč. 7. ZPP-a, tako je pravilna odluka predsjednika Općinskog suda u Splitu kojom je odbijen zahtjev tužitelja za izuzećem suca Branka Malenice u predmetnom prvostupanjskom postupku.
12. Nadalje, iz dokaza koji su izvedeni tijekom prvostupanjskog postupka, a konkretno Ugovora o prodaji nekretnine od 9. lipnja 2017., potvrde o namirenju od 19. srpnja 2017., vlasničkih listova od 12. prosinca 2019. i 8. lipnja 2017., posjedovnih listova broj 1 Ureda za katastar Split od 13. prosinca 2019. i 29. lipnja 2017., smrtnog lista Matičnog ureda Split od 25. srpnja 2019., zapisnika prvostupanjskog suda broj Z-10000/2008/3178 od 4. srpnja 2017., očevida održanog na licu mjesta 11. srpnja 2022. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića, nalaza i mišljenja vještaka od 21. rujna 2022. i očitovanja vještaka od 11. studenog 2022. i 30. lipnja 2023., iskaza svjedoka ZZ i DZ, te iskaza tužitelja i II.-tuženika koji su saslušani kao stranke u postupku, prvostupanjski sud je utvrdio u bitnom sljedeće:
- da je pravna prednica tužitelja bila vlasnica zemljišta čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (tzv. PB), površine 145 m2, koju nekretninu je 9. lipnja 2017. prodala I.- tuženici i II.-tuženiku za iznos od 7.000,00 EUR, koji joj je prema dogovoru isplaćen u cijelosti u dva navrata,
- da je konkretni pravni posao sklopljen na propisan način slobodnom voljom stranaka, bez nedostataka volje poput zablude ili prijevare,
- da su tuženici prije sklapanja ugovora o kupoprodaji predmetne nekretnine postupili na savjestan način jer su pregledom zemljišne knjige utvrdili njezinu oznaku i površinu te vlasnički status prodavateljice, a pored toga angažirali i geometra koji im je po obavljenom pregledu zemljišta potvrdio raspoložive podatke (da je površina konkretnog zemljišta 145 m2, upravo kako je to bilo upisano u zemljišnim knjigama čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]),
- da su se I.-tuženica i II.-tuženik uknjižili kao suvlasnici predmetne nekretnine,
- da je tužitelj uveo tuženike u samostalni posjed nekretnine,
- da su sve pritužbe tužitelja o razlici površina zemljišta u katastru i zemljišnim knjigama u potpunosti otklonjene na stručan i jasan način od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića koji je objasnio da se radi o posljedicama upravnog postupka nove geodetske izmjere za K. O. [katastarska općina] pred nadležnim katastarskim uredom, nakon čega je nekretnina ugovorene katastarske oznake 4612 promijenila oznaku i upisana je pod novim brojem (čest. zem. [katastarska čestica]), ali je zadržala istovjetnu površinu,
- da je nekretnina iz kupoprodajnog ugovora bila dugogodišnji samostalni posjed tužiteljeve majke, koja ju je koristila u površini jasno vidljivih međašnih zidova i oznaka, tako da razlika u kvadratima koju ističe tužitelj nema veze s prodanom nekretninom, već je dio susjedne čest. zem. [katastarska čestica]. K. O. [katastarska općina] u vlasništvu svjedoka DZ,
- da tužitelj nije dokazao da bi na strani tuženika postojala neispunjena obveza vezano uz nekretninu koja je bila predmet kupoprodajnog ugovora od 9. lipnja 2017., slijedom čega je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.
13. Činjenično stanje utvrđeno od strane prvostupanjskog suda kao pravilno utvrđeno prihvaća i ovaj sud. Tužitelj svojim žalbenim navodima osporava tako utvrđeno činjenično stanje te u žalbi iznosi vlastitu ocjenu dokaza koja se suprotstavlja ocjeni prvostupanjskog suda. Međutim, ta ocjena, prema stajalištu ovog suda, nema podlogu u rezultatu dokaznog postupka, te ne može dovesti u sumnju pravilnost i potpunost činjeničnog stanja utvrđenog od strane prvostupanjskog suda.
14. Tužitelj u žalbi neosnovano osporava nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića, budući da su isti izrađeni stručno i objektivno, te su valjano obrazloženi sukladno svim pravilima struke i iskustva vještaka. Naime, vještak Dražen Bušić istaknuo je da je konkretna nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], sa svih strana definirana vidljivim međnim oznakama, da je površine 146 m2, i da na temelju nove geodetske izmjere čest. zem. [katastarska čestica] prema novoj izmjeri odgovara čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Vještak je istaknuo i da je na zahtjev tužitelja identificirao i dio zemljišta u međi sa jugozapadne strane predmetne čestice, definiran vidljivim međnim oznakama osim jugozapadne međe koju je pokazao tužitelj tijekom očevida, površine 54 m2, koje zemljište predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (prema novoj izmjeri odgovara čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]), a za koji dio zemljišta tužitelj tvrdi da je isti dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].
15. Nakon prigovora tužitelja u kojima je isti ukazivao na katastarske podatke prodane nekretnine u kojima se navodi površina od 223 m2, vještak se očitovao na način da je istaknuo da je svoj uradak temeljio na geodetskom snimku stvarnog stanja i izvorniku podataka nadležnog ureda za katastar, te je u spis dostavio presliku „Geodetskog elaborata evidentiranja stvarnog položaja već evidentiranih katastarskih čestica“, izrađenog po društvu GISPLAN d.o.o. iz Splita, potvrđenog od Područnog ureda za katastar u Splitu Kl:932-06/19-02/1011, Ur.br:541-26-02/1-20-8 od 11. ožujka 2020., iz kojeg elaborata je razvidno da je sporna čestica promijenila oblik, a sukladno tome i površinu, na svome sjeveroistočnom dijelu, evidentiranjem suhozida kao njezine stvarne granice, koji je suhozid pokazao i tužitelj tijekom očevida kao nespornu granicu.
16. Ovdje valja istaknuti da je vještak Dražen Bušić u svom zadnjem očitovanju jasno odbacio sve primjedbe tužitelja kao irealne i nadasve neutemeljene, te je ostao kod ranijeg dopunskog očitovanja.
17. Iz svega navedenog proizlazi da je razlika u kvadratima konkretne nekretnine koju ističe tužitelj posljedica neusklađenog stvarnog stanja na licu mjesta i službenih podataka u katastru, koji nesklad nije neuobičajen jer se službeni katastarski podaci temelje na kartama iz vremena Austro-Ugarske, o čemu je iskazivao svjedok ZZ, geodetski tehničar, koji je izradio novi geodetski elaborat koji je zatim bio prijavljen nadležnom katastarskom uredu. Kako se u međuvremenu radilo na novoj geodetskoj izmjeri za K. O. [katastarska općina], od nadležnog katastarskog ureda geodetski tehničar je dobio podatke nove izmjere, te je utvrđeno da između podataka nove izmjere i utvrđenja na licu mjesta od strane geodetskog tehničara praktički nema odstupanja.
18. Valja dodati da primjedbe tužitelja kako je geometar pregledao i identificirao nekretninu u njegovoj odsutnosti nemaju nikakvog pravnog značaja, jer je geometar na teren izašao isključivo radi provjere raspoloživih podataka tuženika (koje mu je dostavila upravo pravna prednica tužitelja prije sklapanja kupoprodajnog ugovora), a ne radi promjene službenog katastarskog ili zemljišnoknjižnog stanja, stoga nije bila neophodna nazočnost tužitelja. S druge strane, tužitelj je bio nazočan na očevidu održanom na licu mjesta 11. srpnja 2022. te je pokazao vještaku predmet spora, no nakon što je vještak utvrdio da sporni dio zemljišta nema veze s prodanom nekretninom, već da je dio susjedne čest. zem. [katastarska čestica]. K. O. [katastarska općina], tužitelj je, unatoč tome, nastavio s neutemeljenim prigovorima da je riječ o organiziranom kriminalu i otimanju njegove parcele.
19. Također, tužitelj neosnovano ističe da se prvostupanjski sud u obrazloženju presude poziva na upis u vlasničkom listu na dan 10. svibnja 2024., umjesto na stvarno stanje na terenu u vrijeme sklapanja ugovora o kupoprodaji od 9. lipnja 2017. Ovo iz razloga što je prvostupanjski sud, prilikom donošenja odluke o tužbenom zahtjevu tužitelja, uzeo u obzir zemljišnoknjižni izvadak od 8. lipnja 2017. za čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], zemljište PB, površine 145 m2, koji zemljišnoknjižni izvadak je pravna prednica tužitelja predočila tuženicima kao dokaz vlasništva konkretne nekretnine prije sklapanja kupoprodajnog ugovora, a u kojem ugovoru je, kao i u konkretnom zemljišnoknjižnom izvatku, navedena upravo površina od 145 m2. Prvostupanjski sud je u pobijanoj presudi dodatno naveo da je nekretnina ugovorene katastarske oznake 4612 K. O. [katastarska općina] naknadno promijenila oznaku i da je upisana pod novim brojem (čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]), ali da je zadržala istovjetnu površinu, dok su katastarski podaci bili neusklađeni sa stvarnim stanjem, pa je nakon nove geodetske izmjere utvrđeno da razlika u kvadratima koju ističe tužitelj ustvari predstavlja dio susjedne čest. zem. [katastarska čestica]. K. O. [katastarska općina] koja nije u vlasništvu tužitelja.
20. S obzirom na sve navedeno, pravilno je prvostupanjski sud postupio kada je odlučio kao pod stavkom I. izreke pobijane presude.
21. Valja dodati da se odluka o troškovima postupka (stavak II. izreke pobijane presude) žalbama posebno ne osporava, a ovaj sud, sukladno odredbi iz čl. 365. st.
2. ZPP-a, ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.
22. Slijedom svega navedenog, valjalo je primjenom odredbe iz čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove odluke.
U Zagrebu 21. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Roberta Pandža
