REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Labinu

Broj: Pp-1170/2023-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Loreni Frančula Marinović, uz sudjelovanje zapisničarke Daniele Husić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika VČ i DČ , zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj : 41/77, 55/89, 05/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22 i 47/23), te ZČ zbog prekršaja iz čl. 13. istoga Zakona pokrenutom optužnim prijedlogom Policijske postaje Labin, po zaključenju glavne i javne rasprave dana 17.siječnja 2025. u nazočnosti okrivljenika VČ i DČ, te u odsutnosti okrivljenika ZČ i predstavnika tužitelja, dana **.**.2025. u odsutnosti okrivljenika i predstavnika tužitelja, objavio je i

p r e s u d i o  j e

1.Okrivljenica: VČ, dj. VČ, bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca V i majke D dj.Z, rođena **.**.2000.g. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]. Maršala Tita 143, državljanka Republike Hrvatske, kuharica, neudana,bez djece, pismena sss, nezaposlena, prekršajno i kazneno neosuđivana

2.Okrivljenik: PČ, bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca P i majke H.R, rođen **.**.2000.g. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, konobar, neoženjen, bez djece, pismen, sss, zaposlen u obrtu [obrt], s mjesečnim prihodima od 560,00 eura, prekršajno i kazneno neosuđivan

3.Okrivljenik: ZČ, bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca F i majke A, rođen **.**.2000. u [adresa] ([adresa]), s prebivalištem u [adresa] ([adresa]) i boravištem u [adresa], državljanin Sjeverne Makedonije, hidroizolater, neoženjen, bez djece, pismen, sss, nezaposlen, prekršajno i kazneno neosuđivan

k r i v i s u

što su se dana 23.travnja 2023. oko 05,15 sati na vanjskom prostoru benzinske postaje Ina u Labinu, na adresi [adresa], okrivljenici HČ i ZČ verbalno sukobili radi mobilnog uređaja okrivljenice VČ, te vikali jedan na drugoga, nakon čega su se i fizički sukobili, te se počeli naguravati i međusobno udarati rukama po tijelu i glavi a potom da se u tuču umiješala i okrivljenica VČ koja je okrivljenika ZČ udarala rukama po glavi i tijelu a nakon što je isti pao na tlo, VČ i HČ da su ga nastavili udarati, tako da je isti zadobio povrede u vidu kontuzije glave i ogrebotina na čelu,

dakle, okrivljenici VČ i HČ što su svađom, fizičkim sukobom i napadom na tjelesni integritet osobe koja je bila na tlu na drzak i nepristojan način narušili javni red i mir a okrivljenik ZČ što je sudjelovanjem u svađi i tuči na javnom mjestu narušio javni red i mir,

čime su okrivljenici VČ i HČ počinili prekršaj iz čl.6 . Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira a okrivljenik ZČ prekršaj iz čl.

13.Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, radi čega im se primjenom istog propisa

i z r i č e

1. okrivljenici VČ i 2.okrivljeniku RČ:

novčana kazna u iznosu od 150,00 (stopedeset) eura – svakom

3. okrivljeniku ZČ:

novčana kazna u iznosu od 60,00 (šezdeset) eura

Temeljem čl. 33.st.11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 60 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Temeljem čl.152.st.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07 i 39/13) novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne ( 100,00 eura 1. i drugookrivljenik , 40,00 eura 3.okrivljenika) roku određenom ovom presudom.

Temeljem čl.139.st.6. Prekršajnog zakona okrivljenici se oslobađaju obveze da naknade troškove postupka u cijelosti.

Obrazloženje

1.Policijska postaja Labin je aktom kl: 211-07/23-5/10876, ur.br.511-08-25-23-1 od 27.04.2023. podnijela optužni prijedlog protiv okrivljenika VČ i DČ zbog prekršaja iz čl.6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te okrivljenika FČ zbog prekršaja iz čl.13. istoga Zakona činjenično opisanih u izreci presude.

2.Okrivljenici VČ i HČ su priznali prekršaj za koji se tereta a okrivljenik ZČ je prilikom zamolbenog ispitivanja pred Osnovnim javnim tužiteljstvom u Strugi ( Republika Sjeverna Makedonija) porekao prekršaj za koji se tereti.

3.Okrivljenica VČ je iskazala da je djevojka DČ a da ZČ nije ranije poznavala. Bila je kod ugostiteljskog objekta "Alter ego", te joj je pristupio trećeokrivljenik, nešto počeo govoriti i otišao. Po njegovom odlasku je primijetila da joj je nestao mobitel, te je zajedno sa S otišla na benzinsku postaju Ina nadajući se da bi trećeokrivljenik mogao biti tamo. Po dolasku su ga zatekli na Ž, te su ga ona i PČ pitali da li nešto zna o njenom mobitelu. On je počeo psovati, te su se PČ i on stali svađati i vikali su jedan na drugoga a potom su se počeli i naguravati i udarati. Tada se ona umiješala ali se detalja događaja ne sjeća jer je u izvjesnoj mjeri bila pod utjecajem alkohola. Dopušta da je udarala trećeokrivljenika dok se on naguravao sa drugookrivljenikom i kad je bio na podu. Sada joj je žao da se događaj desio i trudit će se da joj se tako nešto više ne dogodi.

4.Okrivljenik PČ je iskazao da je sa djevojkom AČ bio u ugostiteljskom objektu "Alter ego". Dok je plaćao račun ona je otišla do automobila koji je bio parkiran izvan objekta . Kada je došao do nje prepričala mu je da joj je pristupio jedan nepoznati čovjek, da je nešto govorio i da je nakon toga primijetila da nema njenog mobitela. Zbog toga su otišli na Inu s obzirom da je uobičajeno da se nakon izlaska tamo odlazi a sve u nadi a će tamo naći tu nepoznatu osobu. Po dolasku na Inu ona ga je uočila, te su mu oboje pristupili i na kulturan način ga upitali da li je možda našao ili vidio njen mobitel. On je odgovorio na neprimjeren način, te je počeo psovati radi čega je on još više posumnjao u njega, te su se njih dvoje počeli svađati i vikati jedan na drugoga a potom su se stali i naguravati i udarati međusobno rukama. Umiješala se i AČ koja ih je zapravo više razdvajala nego što je udarala trećeokrivljenika. Ona se toga ne sjeća jer je bila pod utjecajem alkohola. On ne pamti da je trećeokrivljenik pao na pod, ni da su ga on i AČ udarali nogama po tijelu ali dopušta da se to dogodilo. Ne sjeća se kako je incident završio. I on je u izvjesnoj mjeri bio pod utjecajem alkohola. Svjestan je da je pogriješio i žao mu je zbog toga. Zatražio je liječničku pomoć jer je imao ozljede u predjelu lica, te je u vezi toga u spis dostavio fotografiju . .

5.Okrivljenik ZČ je izjavio da je AČ i DČ prvi put vidio na parkingu kluba "Alter Ego". Čuo je da se međusobno raspravljaju, te im je na hrvatskom rekao da se ne svađaju i potom otišao do svog vozila i potom na benzinsku postaju Ina kako bi kupio hot dog . Dok je jeo prišao mu je PČ, gurnuo ga i rekao da se ne miješa u njegov odnos sa djevojkom, te ga je napao boksom, udarao ga šakama po glavi i tijelu a on mu je u obrani uzvratio. Od udarca je pao na tlo. PČ ga je nastavio udarati a vidio je da i AČ zamahuje prema njemu. Branio se i par minuta je bio na zemlji. Tada je prišla neka nepoznata osoba i odmaknula AČ i DČ od njega, te su oni otišli. Nakon 20-tak minuta su mu vratili mobitel sa razbijenim ekranom. Zadobio je ozljede, te je zatražio liječničku pomoć.

6.Okrivljenik je posebno istaknuo da je kao stranac napadnut na benzinskoj postaji i da je uzvratio C jer da je osjetio da mu je život ugrožen. Nije osoba koja bi sudjelovala u tučnjavama, niti je suokrivljenicima ukrao telefon.

7.Okrivljenik je nadalje naveo da podnosi zahtjev za odštetom koji nije konkretizirao. 8.Okrivljenica SČ je na iskaz ZČ izjavila da ona ispred " Alter Ego" nije bila sa S i da se nisu svađali a da se ZČ samo iznenada pojavio. Bila je pod utjecajem alkohola pa se svih detalja događaja ne sjeća.

9. Okrivljenik PČ je na iskaz ZČ izjavio da njegovi navodi nisu točni, već da on sebe želi prikazati kao žrtvu iako su mu SČ i on prišli i na lije način pitali za mobitel. On je počeo psovati i svađati se pa je između njih dvoje došlo do svađe, vike i naguravanja. On je svjestan da je pogriješio i bio bi se voljan suokrivljeniku ispričati ali smatra da je i on pogriješio svojim agresivnim nastupom prema njemu. Da nije tako reagirao možda između njih dvoje ne bi bilo došlo do fizičkog obračunavanja. U pogledu SČ je ponovio svoj stav da ih je ona zapravo razdvajala.

10.Proveden je dokaz ispitivanjem svjedoka ŽČ, CČ i IČ.

11. Svjedokinja ŽČ je iskazala da je bila na poslu u benzinskoj postaji Ina. Vršila je spremanje hrane. Čini joj se da je bio vikend a zna da je na vanjskom prostoru bilo puno ljudi i vozila. Trećeokrivljenik, za kojeg su tada govorili da je I, je kod nje kupio hot-dog. Uočila je da je pod vidnim utjecajem alkohola. Nakon što je platio izašao je iz zatvorenog dijela postaje. Neposredno nakon toga je zajedno sa kolegama koji su bili u službi uočila da se na vanjskom prostoru nešto događa, nekakav sukob – tuča. Kada je pogledala vidjela je da SČ udara Č. Vidjela je i da je I na podu . Nije vidjela da PČ udara Č ali moguće je da je to bilo u vrijeme dok nije gledala.

12.Svjedokinja CČ je iskazala da se zbog proteka vremena događaja ne sjeća. Zna da se dogodio nekakav sukob – tuča u kojem su sudjelovali SČ i PČ, te osoba koju su zvali I ali detalja se ne sjeća i o tome ne može ništa reći.

13. Svjedok IČ je iskazao da je u kritično vrijeme bio zaposlenik na benzinskoj postaji Ina u [adresa] u svojstvu voditelja. Odrađivao je noćnu smjenu zajedno sa ŽČ i CČ. U jednom trenutku su ljudi koji su ulazili u zatvoreni prostor postaje stali govoriti da je vani tuča. On je sa kase kroz stakleni zid postaje uočio tri osobe kako se međusobno naguravaju i tuku. To su bili SČ i PČ i osoba koju su zvali I. Nije reagirao sve do trenutka kada se taj I približio polici sa izloženim motornim uljima. Bilo je evidentno da je pod utjecajem alkohola pa je on izašao iz objekta i prišao mu govoreći da ne uzima i da ne baca stvari. Htio je spriječiti da nastane neka šteta. Ne sjeća se da je isti bio na podu. U jednom trenutku je stekao dojam da VČ razdvaja suokrivljenike. Taj dojam je imao kad sam izašao iz objekta. Zbog svega toga je zaražena intervencija policije. Razlog sukoba nije mu poznat.

14.U dokaznom postupku je nadalje pročitan zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu ispitanika na listu 9 spisa, prijava Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije na listu 10 spisa i izvodi iz prekršajne evidencije na listovima 26-31 spisa. Vrši se uvid u fotografiju na listu 37 spis i karton pacijenta na listovima 39-40 spisa.

15.Okrivljenici VČ i PČ su u završnoj riječi naveli da im je žao radi počinjenog prekršaja, te da mole što blaže kažnjavanje jer su tek kupili stan a okrivljenica je nezaposlena. Istaknuli su da je događaj utjecao na njih, te da su sigurni da im se tako neće u budućnosti neće dogoditi. Ako bi bili u mogućnosti ispričali bi se trećeokrivljeniku i ponudili mu ruku pomirenja.

16.Nakon ovako provedenog postupka, polazeći pritom od navoda obrane okrivljenika i ostalih provedenih dokaza, ocjenjujući pritom svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, te dovodeći utvrđene činjenice u međusobnu vezu, sud nalazi da su okrivljenici počinili prekršaje za koji se terete.

17.Naime, Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira kao prekršaj propisuje ponašanje na naročito drzak i nepristojan način na javnom mjestu, vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir, kao i svađu, tuču, viku i sve druge oblike narušavanja javnog reda i mira.

18.U konkretnom slučaju je nesporno utvrđeno da je mjesto radnje koja je predmet ovog postupka otvoreni prostor ispred benzinske postaje Ina u [adresa], koje je trajno dostupno neograničenom krugu građana, te se kao takvo može smatrati neograničenim otvorenim javnim mjestom.

19.Navedeno proizlazi iz navoda optužnog prijedloga koji se temelji na neposrednom zapažanju policijskih službenika Policijske postaje Labin koji su prilikom intervencije izašli na mjesto događaja, kao i iz navoda obrane okrivljenika i ispitanih svjedoka, tako da je sud uzeo nespornim da se radi o javnom mjestu dostupnom neograničenom broju osoba bez ikakvih uvjeta.

20. U konkretnom slučaju je nesporno utvrđeno da su okrivljenici VČ i PČ svojevoljno pristupili okrivljeniku ZČ i verbalno ga napali u vezi mobitela koji je imenovana okrivljenica izgubila.

21.Iz njihovih navoda nesporno proizlazi da je uslijed toga između DČ i ZČ došlo do svađe i vike a potom i do fizičkog obračunavanja tijekom kojega su se naguravali i izmjenjivali udarce, kao i da je uslijed toga ZČ pao na tlo a PČ i VČ da su ga nastavili udarati iako je bio u nemogućnosti da se brani.

22.Navedeno potvrđuju i svjedoci: ŽČ koja je izričito potvrdila da je vidjela da je VČ udarala " Č" dok je bio na tlu, te IČ koji je rekao da je uočio da se tri osobe međusobno naguravaju i tuku

23.Sud nije poklonio vjeru navodima obrane okrivljenika ZČ da se samo branio jer iz iskaza drugih okrivljenika i svjedoka proizlazi da je i sam sudjelovao u fizičkom obračunavanju a kako je bio pod utjecajem alkohola, što je jasno iskazala svjedokinja ŽČ, vjerojatno se događaja u cijelosti ne sjeća. Stoga je sud njegov prikaz ugroženosti života i obrane ocijenio kao pokušaj izbjegavanja prekršajne odgovornosti, te kao takav odbačen.

24.Isto iz razloga što su to prvookrivljenica i drugookrivljenik kategorički porekli ističući da do fizičkog obračunavanja vjerojatno ne bi bilo došlo da je trećeokrivljenik na njihov upit o mobitelu reagirao na primjereniji način a kako su isti iskazivali sigurno, uvjerljivo i podudarno, prihvaćajući svoju krivnju, sud je njihovim navodima poklonio punu vjeru jer je ocijenio da se njihovi navodi međusobno nadopunjuju i da čine logičnu cjelinu.

25.Slijedom iznesenog, savjesnom ocjenom svih izvedenih dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima sukladno odredbi čl.88. Prekršajnog zakona sud je našao da je nesporno utvrđeno da su okrivljenici VČ i PČ svađom i fizičkim obračunavanjem sa ZČ a naročito nastavljanjem udaranja istoga i nakon što je pao na tlo na drzak i nepristojan način narušili javni red i mir i izazvali uznemirenje građana tj. da su počinili prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te da je ZČ agresivnim nastupom prema njima doprinio izazivanju međusobne svađe i fizičkog obračuna u kojemu je u konačnici i sudjelovao, te da je na taj način svađom i sudjelovanjem u tuči narušio javni red i mir tj. da je počinio prekršaj iz čl. 13. navedenog Zakona.

26. Okrivljenici su stoga oglašeni krivima i kažnjeni.

27. Za prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je u vrijeme počinjenja prekršaja bila propisana novčana kazna u iznosu od 20,00 do 170,00 eura ili kaznu zatvora do 30 dana, a za prekršaj iz čl. 13. novčana kazna u iznosu od 20,00 do 100, 00 eura ili do 30 dana, te je u odnosu na okrivljenike primijenjen taj propis jer je blaži za počinitelje prekršaja.

28. Prilikom određivanja vrste i mjere kazne koju će primijeniti sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja u smislu čl.36. Prekršajnog zakona.

29.Otegotnih okolnosti sud nije našao a olakotnom okolnošću je ocijenjena činjenica da okrivljenici do sada nisu bili prekršajno osuđivani.

30.S obzirom na navedene okolnosti, stupanj krivnje okrivljenika koji su mogli i morali biti svjesni protupravnosti svoga postupanja, te su ga mogli izbjeći, kao i težinu i opasnost svako pojedinog prekršaja i njegove posljedice, te svrhu kažnjavanja okrivljenicima su izrečene u izreci navedene novčane kazne kao blaža vrsta sankcije u uvjerenju da će se takvom kaznom postići svrha generalne i specijalne prevencije, te da će se okrivljenici ubuduće kloniti činjenja prekršaja.

31. Sukladno odredbi čl.58.st.3. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 39/13) koji je stupio na snagu 1.lipnja 2013. godine u konkretnom je slučaju primijenjena odredba čl.152.st.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07 i 39/13), te su okrivljenici upozoreni da će se smatrati da je novčana kazna plaćena u cijelosti ukoliko oni u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine iste.

32. Sud se nije upustio u odlučivanje o zahtjevu za odštetom okrivljenika ZČ jer isti nije konkretiziran, te kao takav nije pogodan za razmatranje, već se imenovani okrivljenik upućuje da se s istim obrati nadležnom sudu.

33.Odluka o trošku temelji se na uvodno citiranim propisima te su okrivljenici oslobođeni dužnosti naknade paušalnog troška postupka jer su nezaposleni ili ostvruju male prihode, te sud ocjenjuje da bi dosuđivanjem troška bilo dovedeno u pitanje njihovo uzdržavanje .

U Labinu, 21.siječnja 2025.

Zapisničarka :

Sutkinja :

Daniela Husić

Lorena Frančula Marinović

POUKA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda.

Dostaviti :

- okrivljenicama

- tužitelju

- spis