Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Pr-1156/2023-7

    OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Karmen Sekso Čolak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĆZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku PZ, dipl. pravniku u NHS RU Osijek, protiv tuženika Državni arhiv u Zagrebu, Zagreb, Opatička ulica 29, OIB: 37363837470, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene, dana 03. prosinca 2024.g., u prisutnosti punomoćnika tuženika, dana 21. siječnja 2025.g.

    p r e s u d i o  j e

    Nalaže se tuženiku Državni arhiv u Zagrebu, Zagreb, Opatička ulica 29, OIB: 37363837470, isplatiti tužiteljici ĆZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], razliku manje isplaćenih plaća u iznosu od 576,87 EUR bruto s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom:

    - na iznos od 41,33 Eura od dana 16. siječnja 2016. godine do isplate;

    - na iznos od 40,53 Eura od dana 16. veljače 2016. godine do isplate;

    - na iznos od 40,11 Eura od dana 16. ožujka 2016. godine do isplate;

    - na iznos od 41,22 Eura od dana 16. travnja 2016. godine do isplate;

    - na iznos od 41,22 Eura od dana 16. svibnja 2016. godine do isplate;

    - na iznos od 31,85 Eura od dana 16. lipnja 2016. godine do isplate;

    - na iznos od 49,92 Eura od dana 16. srpnja 2016. godine do isplate;

    - na iznos od 41,41 Eura od dana 16. kolovoza 2016. godine do isplate;

    - na iznos od 42,81 Eura od dana 16. rujna 2016. godine do isplate;

    - na iznos od 41,41 Eura od dana 16. listopada 2016. godine do isplate;

    - na iznos od 40,00 Eura od dana 16. studenog 2016. godine do isplate;

    - na iznos od 41,41 Eura od dana 16. prosinca 2016. godine do isplate;

    - na iznos od 41,41 Eura od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate

    - na iznos od 42,24 Eura od dana 16. veljače 2017. godine do isplate;

    sve izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi navodi da je u utuženom razdoblju bila zaposlenik tuženika. Tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN br. 27/01, 39/09). Dana 23.11.2006. godine između Vlade Republike Hrvatske (nadalje: Vlada RH) i sindikata javnih službi sklopljen je Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (nadalje: Sporazum). Sporazumom je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama (nadalje: osnovica) za po 6% u 2007., 2008. i 2009. godini. Zbog nastupa recesije dana 13.05.2009. godine Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (nadalje: Dodatak Sporazumu). Dodatkom Sporazumu osnovica je privremeno zamrznuta na razini iz 2008. godine, na iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. godine sporazumno odgođeno sukladno čl. III. Dodatka Sporazuma. Odredbama čl. IV. - V. Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Dana 26.10.2011. godine između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, koji predstavlja osnovu ove tužbe (nastavno: Izmjene Dodatka Sporazumu). Izmjene Dodatka Sporazumu usvojene su i u obliku arbitražne odluke od dana 7.12.2011. godine. Sukladno čl. XI. st. 4. Izmjena Dodatka Sporazumu, ugovoreno trajanje istog je 5 godina. Zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz čl. 199. st. 1. Zakona o radu (NN 93/14), primjena Izmjena Dodatka Sporazumu istekla je dana 26.01.2017. godine. Vlada RH i sindikati javnih službi su dana 28.12.2012. godine usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5. u vezi s čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. Odredbom članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno je sljedeće: „Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.“ Dana 28.08.2015. godine Državni zavod za statistiku (nastavno: DZS) objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. godine u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od dana 4. rujna 2015. godine. Dana 27.11.2015. godine DZS je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. godine u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od dana 04.12.2015. godine. S obzirom da aritmetička sredina gore navedene dvije stope realnog rasta BDP-a iznosi upravo 2% (1,2% + 2,8% podijeljeno s 2), krajem studenog 2015. godine ispunjen je uvjet iz čl. III. Izmjena Dodatka Sporazumu, jer su u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci DZS-a. Budući da je odredbom čl. VII.c st. 3. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava „za mjesec“, da se u prvom sljedećem mjesecu vrši ta primjena, isplata odnosno povišica, onda se osnovica u prosincu 2015. godine povećala na iznos od 5.415,37 kn. Budući da je tuženik od prosinca 2015. godine nadalje tužiteljevu plaću obračunavao po osnovici bez da je obračunao uvećanje plaće od 6 % to postoji ukupan dug tuženika prema tužitelju s osnove razlike u plaći u iznosu od 576,87 Eura (4.346,45 kn) za sve plaće od prosinca 2015. do zaključno siječnja 2017. godine, uvećano za zakonsku zateznu kamatu za svaki mjesečni iznos neisplaćene razlike plaće. Izuzev gore navedenog povećanja osnovice, Izmjene Dodatka Sporazuma u člancima IV. i V. predviđaju i dodatna povećanja osnovice koja nisu predmet ove tužbe.

    Slijedom navedenog, tužiteljica predlaže naložiti tuženiku isplatiti joj ukupan bruto iznos u visini od 576,87 EUR , sve sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od šesnaestog u mjesecu za prethodni mjesec na svaki pojedinačni iznos, uz naknadu troška parničnog postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate.

    2. Tuženik nije podnio odgovor na tužbu, niti je pristupio na pripremno ročište kao niti na ročište za glavnu raspravu.

    3. U tijeku dokaznog postupka, provedeni su svi predloženi dokazi, pa je tako sud izvršio uvid u Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (list 5-7 spisa), Dodatak sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (list 8-12 spisa), Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (list 13-20 spisa), Arbitražnu odluku (list 21-28 spisa), Vjerodostojno tumačenje izmjena i dopuna dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (list 29-31 spisa), Priopćenje za javnost (list 32-41 spisa), obračunske liste plaće tužiteljice (list 42-55 spisa), izračun (list 56 spisa),

    4. Na temelju tako provedenog postupka, ocjenjujući dokaze zasebno i u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku, ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti.

    5. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio u radnom odnosu kod tuženika, te da mu je tuženik obračunavao i isplatio plaću u vremenskom razdoblju od prosinca 2015.g. do siječnja 2017.g., po osnovnici u visini od 5.108,84 kn. 6. Osnovica za obračun plaće u javnim službama pravno je uređena; Sporazumom o osnovici za plaće u javnim službama kojeg su 23.studenog 2006.g. sklopili Sindikati javnih službi sa jedne strane, te Vlada RH sa druge strane, a kojima je ugovoreno povećanje osnovice za plaće u javnim službama za po 6% u 2007.g., 2008. i 2009.g.

    Odlukom o visini osnovice za izračun plaća korisnika državnog proračuna u 2007.g. koju je 21.prosinca 2006.g. donijela Vlada RH, te je istom, osnovica utvrđena u iznosu od 4.819,66 kn bruto sa primjenom od 01. siječnja 2007.g., a koja se Odluka u uvodu izrekom poziva na navedeni sporazum (NN 142/06).

    Zakonom o osnovicama plaće u javnim službama (NN 39/09), koji je stupio na snagu 01.travnja 2009.g., sukladno čl. 2 kojeg osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom odlukom dok prema čl. 3 danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju važiti odredbe čl. 5 st. 2 i 3 Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/01) i sve odredbe drugih Zakona, Kolektivnih ugovora i drugih Sporazuma bez obzira na njihov naziv i potpisnike, kojima je propisana osnovica plaće u javnim službama, odnosno način njenog određivanja, a koji su i doneseni na temelju Zakona o plaćama u javnim službama ili na bilo kojem drugom pravnom temelju.

    Dodatkom Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama kojeg su 13. svibnja 2009.g. sklopili Sindikati javnih službi s jedne, te Vlada RH sa druge strane, kojim je među ostalim ugovoreno da se sa danom potpisa Sporazuma primjenjuje osnovice za izračun plaće za službenike i namještenike iz 2008.g. u visini od 5.108,84 kn bruto, te čl. III reguliran način povrata osnovice "u trenutku kada službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast među godišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno ( u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta među godišnjeg tromjesečnog BDP-a, dva uzastopna tromjesečja), osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi će 5.415,37 kn bruto", dok je točkom IV reguliran način usklađivanja pariteta u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u Republici Hrvatskoj.

    Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o osnovici plaće u javim službama (NN 124/09) od 02. listopada 2009.g., kojim je izmijenjen čl. 2 na način da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje Kolektivnim ugovorom, zaključenim između Vlade RH i Sindikata javnih službi, a ako Kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom odlukom, te je čl. 3 propisano da do utvrđivanja nove osnovice plaće u javnim službama na temelju čl. 2 ovog Zakona primjenjuje se osnovica plaće u javnim službama utvrđena Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, sklopljenim između Vlade RH i Sindikata javnih službi, dana 13. svibnja 2009.g. Temeljnim Kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, sklopljenim 04. listopada 2010.g. ( NN 115/10), koji u čl. 51, st. 4 navodi "ugovorne strane zajednički utvrđuju da su dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009.g.,te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenog 2006.g. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima".

    7. Dana, 26. listopada 2011. između Vlade RH i Sindikata javnih službi sklopljene su izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a kojima je u čl. III propisano da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelj Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečja BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama. Člankom XI. navedenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. je propisano da se Dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od pet godina s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3%. Zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz čl. 199. st. 1. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14) primjena izmjena dodatka sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017.g.

    8. Navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. su usvojene i u obliku Arbitražne odluke od 07. prosinca 2011., u kojoj je navedeno da se čl. III. mijenja i glasi: "Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelj Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.

    9. Temeljnim Kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama od 12. prosinca 2012.g. (NN 141/12) koji u čl. 51 st. 3 određuje kako ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009.g. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenog 2006.g., važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.

    10. Vjerodostojnim tumačenjem Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama koje su 28. prosinca 2012.g. donijeli Vlada Rh, te samo navedeni sindikati javnih službi, koje u čl. 1 navodi da je među potpisnicima Izmjena i dopuna Dodatku Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama usvojenih arbitražom 07. prosinca 2011.g. "jedinstveno i nesporno zajedničko tumačenje odredbe čl. IV u vezi s čankom VII. Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama kako slijedi…", a u čl. 2 se navodi: "Sporazumne strane utvrđuju da je realni međugodišnji BDP u razdoblju od posljednjih izmjena i dopuna ostario negativan međugodišnji tromjesečni rast u četiri tromjesečja, te sukladno prethodno navedenom utvrđuju se da primjena čl. IV st. 5 Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama odgađa do 31. prosinca 2013.g.", dok o primjeni odredbe čl. III nema niti riječi.

    Slijedom iznesenog, valja zaključiti da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. predstavljaju Kolektivni ugovor sklopljen sukladno odredbama čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (Narodne novine broj:39/09, 124/09) temeljem kojeg se osnovica plaće u javnim službama određuju kolektivnim ugovorom između Vlade RH i sindikata javih službi te odredbe čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine broj: 115/10), a kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna, na pitanje visine plaće u javnim službama te odredbe čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine broj: 141/12) kojom je utvrđena primjena dodatka sporazumu, te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim službama. U navedenom smislu je odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine broj: 115/10) i bilo propisano da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenog 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima, s tim da je u tom smislu bilo propisano i odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine broj: 141/12).

    11. Stoga ovaj sud smatra da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., a na koje se tužitelj poziva u pogledu svog zahtjeva za isplatu razlike plaće predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor, s time da isto proizlazi iz činjenice što su Vlada RH i sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje izmjena dodatka sporazumna radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u vezi s čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. U tom smislu, uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe čl. III. spomenutih Izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni su krajem 2015.. s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja citirane odredbe čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

    12. Iz podataka Državnog zavoda za statistiku proizlazi da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. godine realno veći za 1,2% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine, da je tromjesečni BDP u trećem tromjesečju 2015. godine realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine, te da je tromjesečni BDP u četvrtom tromjesečju 2015. godine realno veći za 1,9% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Dakle, aritmetička sredina navedenih stopa rasta BDP-a je 2%.

    13. Dakle, tuženik je tužitelju, sukladno svemu naprijed iznesenom, počevši od prosinca 2015. bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn, uzimajući u obzir odredbu čl. IV. Izmjena dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., kojom je uređen način usklađivanja pariteta, tj. da će se usklađenje učiniti na način da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz čl. III. Izmjena i dopuna, ugovorne strane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečna osnovne bruto plaće početnika VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu bruto nominalnu plaću RH u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008., kao i odredbu čl. V. Izmjena i dopuna, kojom je određeno da se nakon jedanaest mjeseci od zadnje korekcije osnovice prema čl. II. i IV. tih Izmjena i dopuna, Vlada RH obvezuje započeti obračun i isplatu radi dostizanja ciljane cijene rada u paritetu između mjesečne osnovne bruto prosječne plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi RH u omjeru 95:100 na način da će se osnovica povećati za međugodišnji rast prosječne bruto plaće u privredi RH za zadnjih šest mjeseci za koje postoje podaci Državnog zavoda za statistiku, uvećana za 1,5%. Vlada RH donijela je novu Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama kojom je umanjila koeficijente za 3%, što znači da je tom Uredbom smanjen koeficijent s 1,25 na 1,2125.

    14. Budući visina tužbenog zahtjeva tužiteljice proizlazi iz isplatnih lista plaća u spornom razdoblju, te kako tuženik nije osporio visinu tužbenog zahtjeva, a s obzirom na sve gore navedeno, sud je usvojio postavljeni tužbeni zahtjev, te naložio tuženiku isplatiti tužiteljici ukupan bruto iznos od 576,87 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16-og u mjesecu za prethodni mjesec.

    15. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. ZOO i ZID ZOO-a i čl. 151. st. 2 ZPP-a.

    16. Tužiteljica nije potraživala naknadu troška parničnog postupka.

    17. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

    U Zagrebu, dana 21. siječnja 2025.g.

    Sudac:

    Karmen Sekso Čolak

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude, nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda, u 4 istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

    Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

    DNA

    1. pun. tužitelja

    2. tuženiku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.