Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Splitu

    Split, Gundulićeva 29a

    Poslovni broj: Kž-186/2024-5

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Nevena Cambja, kao predsjednika vijeća, Marie Majić i Ivone Rupić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Ive Mihanović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog IĐ, zbog kaznenog djela iz članka 179.a Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Splitu podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovnog broja K-928/2023-9 od 6. lipnja 2023. u sjednici održanoj 28. siječnja 2025.

    r i j e š i o  j e

    Odbija se žalba Općinskog državnog odvjetništva u Splitu kao neosnovana.

    Obrazloženje

    1. Pobijanim rješenjem Općinski sud u Splitu, na temelju članka 431. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu: ZKP/08), iz spisa je izdvojen CD sa snimkom telefonskog razgovora optuženika i oštećene BĐ (list 13 spisa) kao nezakoniti dokaz.

    2. Protiv tog rješenja žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Splitu bez navođenja žalbenih osnova zbog kojih se rješenje pobija, ali iz sadržaja žalbe proizlazi kako se ono pobija zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine.

    3. Spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, u suglasju s člankom 495. u svezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08, pa je nakon obavljenog uvida vraćen ovom sudu na nadležno postupanje.

    4. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

    5. Državni odvjetnik u žalbi navodi kako prvostupanjski sud "ne daje nikakvu ocjenu iskaza oštećene", u kojem je navela kako je optuženika upoznala s činjenicom da će ona snimati svaki razgovor koji će u buduće voditi s njim i da je optuženik prije nastanka spornih snimki, zatražio od nje da sa svojeg mobitela izbriše sve snimljene razgovore. Na ovaj način državni odvjetnik pobija presudu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.

    5.1. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u povodu istaknutih žalbenih navoda ovaj drugostupanjski sud je utvrdio kako je prvostupanjski sud u pobijanom rješenju doista naveo sadržaj iskaza žrtve BĐ, u dijelu koji se odnosi na okolnosti nastanka snimke razgovora između nje i optuženika, a čije je izdvajanje kao nezakonitog dokaza predloženo. Iako, prvostupanjski sud nije izrijekom naveo je li prihvaća ili ne prihvaća iskaz žrtve, niti iz kojih razloga ga prihvaća ili ne prihvaća, iz cjelokupnog obrazloženja pobijanog rješenja razvidno je na koji način je prvostupanjski sud taj iskaz ocijenio. Stoga se bez obzira na takav propust prvostupanjskog suda pobijano rješenje može ispitati.

    6. Prvostupanjsko rješenje ispitano je ujedno i u povodu žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti te osim što je utvrđeno da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08, nije povrijeđen ni kazneni zakon na štetu optuženika, a rješenje je donijelo ovlašteno tijelo. 7. Nije u pravu državni odvjetnik niti kada pobija rješenje zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, smatrajući kako upravo iz iskaza žrtve BĐ proizlazi da je optuženik vrlo dobro znao da se svi njegovi razgovori sa žrtvom snimaju, stoga da dokaz snimke razgovora između optuženika i žrtve nije nezakonit dokaz.

    7.1. Međutim, prvostupanjski sud pravilno je zaključio da se u konkretnom slučaju radi o nezakonitom dokazu jer je snimka razgovora nastala bez znanja i pristanka optuženika, kao osobe čiji se razgovor snima, što znači da je pribavljen povredom Ustavom zajamčenih prava na zaštitu osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti zaštićenih člankom 35. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj. 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41,/01, 55/01, 76/10, 05/14-dalje u tekstu Ustav). Isto tako, pravilno je prvostupanjski sud zaključio kako se, u konkretnoj situaciji, radi o snimci razgovora koja je sačinjena od strane privatne osobe tj. žrtve i takva radnja predstavlja neovlašteno snimanje optuženika i ne može se zbog toga koristiti u postupku kao zakonit dokaz. Ovakav svoj stav prvostupanjski sud ispravno obrazlaže ukazujući na odredbu članka 36. stavka 1. Ustava kojim se jamči sloboda i tajnost svih oblika općenja, dok je člankom 36. stavkom 2. Ustava propisana mogućnost zakonskog ograničenja tajnosti općenja kada je to nužno za provedbu kaznenog postupka, što znači da je ta odredba primjenjiva jedino kada se snimanje vrši na temelju naloga nadležnog suda ili kada je snimanje dobrovoljno.

    7.2. Osim toga, potrebno je istaći kako iz iskaza žrtve BĐ proizlazi da je ona ranije, dakle prije nastanka sporne snimke, upozorila optuženika kako će snimati sve buduće razgovore, ali to nikako ne znači da je optuženik znao da ga upravo inkriminirane prigode žrtva snima niti znači da je prešutno dao svoj pristanak za snimanje razgovora sa žrtvom.

    7.3. Naime, žrtva je izjavila kako "u tim razgovorima u kojima joj je optuženik prijetio i koje je predala kao dokaz, nije rekla optuženiku da ga snima", a ta okolnost potkrijepljena je sadržajem samih snimki iz kojeg doista proizlazi kako žrtva nije upozorila optuženika, da se razgovor koji se između njih vodi, doista snima. To što je prema kazivanju žrtve ona optuženiku "odavno rekla" da će sve razgovore snimati i da je na mobitelu instalirala aplikaciju koja snima svaki telefonski razgovor, nikako ne znači da je optuženik sa sigurnošću znao i mogao znati da ga žrtva snima niti takva ranija izjava optuženiku znači ujedno i upozorenje da se konkretni razgovori, koji su kao nezakoniti dokazi izdvojeni iz spisa, snimaju.

    8. Sukladno obrazloženom valjalo je odbiti žalbu državnog odvjetnika u suglasju sa člankom 494. stavkom 3. točkom 2. ZKP/08.

    Split, 28. siječnja 2025.

    Predsjednik vijeća

    Neven Cambj

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.