Pn-337/2023-21

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Miru Maslać, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice LŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupana po punomoćniku Jasminki Franić, odvjetnici u [adresa], protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb. OIB: 22694857747., zastupano po punomoćniku odvjetnicima iz OD Grgić & partneri, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 10. prosinca 2024. u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu od 21. siječnja 2025., zakazanom radi donošenja i objave presude,

p r e s u d i o  j e:

I Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužiteljice, te se sudi:

1. Nalaže se tuženiku u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 1.200,00 €, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, koja na navedeni iznos teče počev od 15.11.2022. do isplate, po stopi koja je određena člankom 29.st.2.Zakona o obveznim odnosima, a koja do 31.prosinca 2022.godine teče po stopi koja se određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više zatraženi iznos glavnice neimovinske štete preko dosuđenog, za iznos od 259,95 € tužbeni zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan.

2. Nalaže se tuženiku u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici na ime imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 300,00 € sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, koja na navedeni iznos teče počev od 15.11.2022. do isplate, po stopi koja je određena člankom 29.st.2.Zakona o obveznim odnosima a koja se do 31.07.2015.g. određuje uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 % poena, a od 01.08.2015.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, a od 01.siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 postotnih poena.

3. Nalaže se tuženiku u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju zakonsku zateznu kamatu na nesporno isplaćeni iznos naknade štete od 1.966,36 EUR / 14.815,61 kn, koja na iznos od 1.194,51 EUR / 9.000,04 teče počev od 15.11.2022. do 09.01.2023., a na iznos od 771,86 EUR / 5.815,58 kn teče počev od 15.11.2022. do 03.05.2023., po stopi koja je određena člankom 29.st.2.Zakona o obveznim odnosima a koja se do 31.prosinca 2022.godine teče po stopi koja se određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

II Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.414,68 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 21. siječnja 2025. pa do konačne isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Dana 23. lipnja 2023. u sustavu za komunikaciju sa sudovima zaprimljena je tužba tužiteljice LŠ protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. u kojoj se navodi da je dana 25.09.2022. oko 14,30 sati, u Solinu, na križanju [adresa] i L [adresa] došlo do prometne nezgode u kojoj da je sudjelovala tužiteljica u svojstvu vozača vozila marke BMW reg. oznake i broja ST7685D, u kojoj nezgodi da je tužiteljica zadobila tjelesne ozljede. Za nastanak predmetne prometne nezgode da je odgovorna ZŠ, vozač vozila marke Volkswagen reg. oznake i broja ST5945E, koje je vozilo imalo kod tuženika zaključenu policu autoodgovornosti AO br.08118153860. Protiv vozača vozila štetnika izdan je obavezni prekršajni nalog zbog počinjenja prekršaja iz članka 109.Zakona o sigurnosti prometa na cestama. U tužbi se dalje navodi da je do prometne nezgode došlo na način da se tužiteljica nalazila zaustavljena na semaforu sa vozilom marke BMW, čekajući zeleno svjetlo na semaforu, u kom trenutku da je vozač vozila osiguranika tuženika, krećući se vozilom reg.oznake i broja ST5945E, iza tužiteljice, udario svojim vozilom u zadnji dio vozila kojim je upravljala tužiteljica. U tužbi se dalje navodi da je tužiteljica u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobila tjelesne ozljede, detaljno opisane u medicinskoj dokumentaciji: st.post distencionem mm.colli sy.cervikale posttraumatica sy vertiginosum posstraumatica sy cervicobrachiale bilat.postraumatica. Ozljede oštećene u predmetnoj prometnoj nezgodi, da su ostavile trajne posljedice. Oštećena je trpjela jake bolove i još uvijek povremeno trpi bolove blažeg intenziteta, pretrpjela je strah jakog intenziteta tijekom nezgode i neposredno nakon nezgode i to strah za svoj život a kasnije strah za ishod liječenja; strah od vožnje automobilom kod oštećene prisutan je i danas, bila joj je potrebna tuđa pomoći i njega kroz duži period nakon ozljeda, kod oštećene postoji trajno umanjenje životnih aktivnosti. U skladu sa naprijed navedenim, a što proizlazi iz opsežne medicinske dokumentacije, kod oštećene da je došlo do povrede prava osobnosti, te ista potražuje pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, uzimajući u obzir sve kvalifikatorne okolnosti koje čine povredu, kao što su fizičke boli, duševne boli zbog smanjenja općih radnih i životnih aktivnosti, pretrpljenog straha i imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege i troškova liječenja. Oštećena s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti potražuje iznos od 1.459,95 EUR / 11.000,00 kn, s osnova tuđe pomoći i njege potražuje iznos od 300,00 EUR / 2.260,00 kn . Odgovornost tuženika i pasivna legitimacija da su nesporni, a temeljem police AO, zaključene sa Euroherc osiguranje d.d. za sporni period. Tužiteljica da se obratila tuženiku odštetnim zahtjevom dana 15.11.2022. te da joj je tuženik isplatio nesporni iznos naknade štete u ukupnom iznosu od 1.966,36 EUR / 14.815,54 kn po šteti broj :2218 1050 2212, I to iznos od 1.194,51 EUR/9.000,04 kn dana 09.01.2023. a iznos od 771,86 EUR/5.815,58 kn dana 03.05.2023., sve na poslovni račun punomoćnika tužiteljice Tužiteljica ovom tužbom potražuje razliku između isplaćenog nespornog iznosa i punog iznosa naknade štete koji joj pripada. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi, čl.1045 i čl.1100 ZOO-a da tužiteljica ima pravni interes potraživati od tuženika s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege, pored nesporno isplaćenog iznosa i iznos od 1.759,95 EUR / 13.260,34 kn, sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, te odvjetničkim troškovima. Slijedom svega naprijed iznijetog, predloženo je sudu da nakon provedenog postupka donese presudu slijedećeg sadržaja:

»1. Nalaže se tuženiku u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 1.459,95 EUR / 11.000,00 kn, sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, koja na navedeni iznos teče počev od 15.11.2022 do isplate, po stopi koja je određena člankom 29.st.2.Zakona o obveznim odnosima a koja se do 31.07.2015.g.određuje uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 % poena a od 01.08.2015.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena,a od 01.siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 postotnih poena.

2. Nalaže se tuženiku u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju na ime imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 300,00 EUR/2.260,00 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, koja na navedeni iznos teče počev od 15.11.2022 do isplate, po stopi koja je određena člankom 29.st.2.Zakona o obveznim odnosima a koja se do 31.07.2015.g.određuje uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 % poena a od 01.08.2015.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena,a od 01.siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 postotnih poena.

3.Nalaže se tuženiku u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju zakonsku zateznu kamatu na nesporno isplaćeni iznos naknade štete od 1.966,36 EUR / 14.815,61 kn, koja na iznos od 1.194,51 EUR / 9.000,04 teče počev od 15.11.2022. do 09.01.2023 a na iznos od 771,86 EUR / 5.815,58 kn teče počev od 15.11.2022. do 03.05.2023., po stopi koja je određena člankom 29.st.2.Zakona o obveznim odnosima a koja se do 31.07.2015.g.određuje uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 % poena a od 01.08.2015.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena,a od 01.siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 postotnih poena.

4.Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove ovog parničnog postupka sa zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 postotnih poena, u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe«

2. U podnesku zaprimljenom u sustavu za komunikaciju sa sudovima dana 19. rujna 2023. tuženik je odgovorio na tužbu, navodeći da priznaje kao neprijepornu činjenicu da se dana 25.09.2022.g. dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka], a na koje se tužbom ukazuje kao štetnika, a za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen – temeljem članka 22. stavak 1). Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (dalje u tekstu: ZOOP/05) - ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog oštećenja zdravlja, slijedom čega se priznaje pasivna legitimacija i osnov odgovornosti. Da se potvrđuju navodi tužbe kako je tuženik po zaprimanju odštetnog zahtjeva i medicinske dokumentacije, prije podnošenja tužbe isplatio tužiteljici ukupan iznos naknade neimovinske i imovinske štete od 1.966,36 eura/14.815,54 kn. Tuženik se ne protivi dokaznom prijedlogu tužiteljice za provođenjem medicinskog vještačenja, ujedno navodeći kako smatra kako se radi o jednostavnom slučaju vještačenja, slijedom čega predlaže da se vještačenje provede po jednom vještaku medicinske struke, a koji će se očitovati o svim kvalifikatornim okolnostima, sve sukladno odredbama čl.252.ZPP-a. Tuženik zahtjeva da se dokaz vještačenjem u svakom slučaju ne provodi selektivno i separatno, na više ročišta glavne rasprave, već da vještak/ci imenovani od suda iskažu zajednički nalaz i mišljenje, a sve u svrhu zakonitosti, ekspeditivnosti i ekonomičnosti postupka. Glede medicinskog vještačenja koje tužiteljica predlaže provesti, tuženik ukazuje, kako s obzirom na karakter zadobivene povrede, drži oportunim i svrsishodnim isto provesti po ortopedu ili neurokirurgu, a da je nužno ukazati na slijedeće: Kako je čl. 1100 st.1. ZOO/05, propisano: "U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to [1] težina povrede i [2] okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, neovisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.“ Dakle, sud mora najprije utvrditi „težinu povrede", da bi ocijenio opravdavala li ista dosudu pravične novčane naknade i u kojoj visini. Potom će uzeti u obzir i okolnosti pod kojim se povreda dogodila [objektivne okolnosti činjeničnog supstrata konkretnog slučaja, kao i neke subjektivne okolnosti, npr. životna dob i sl]. Da bi opisane zadaće [iz čl. 1100 st.1. ZOO/05] u postupku sud uspješno i u razumnom roku obavio potrebno je „razvrstati" moguće povrede prava na tjelesno i/ili duševno zdravlje u stupnjeve po njihovoj težini [jer nemogućnost da se ozljeda stupnjuje ili kategorizira dovodi do zaključka o neopravdanosti dosude pravične novčane naknade i obrnuto, svako stupnjevanje povrede po težini opravdava dosudu pravične novčane naknade], a vještak bi u svom nalazu i mišljenju trebao dati jasan odgovor na predmet vještačenja kroz konačno mišljenje u kojem će klasificirati sva tjelesna oštećenja na način da će a] Utvrditi postotak oštećenja tjelesnog i/ili duševnog zdravlja ili PTFD, ako postoji, i točno u postotku iskazati koliko ono iznosi uz primjenu „Medicinske tablice“ s opisom svih ograničenja u funkcioniranju oštećene osobe u budućnosti. b] Mišljenje o postojanju i veličini PTFD-a traži od liječnika-vještaka da iskaže svoje mišljenje i o stupnju težine i razredu težine od I. do V. po „Medicinskoj skali“ (radi primjene „Tablice naknada"). c] Ako liječnik-vještak utvrdi da je oštećenje tjelesnog i/ili duševnog zdravlja do 4% (TFD) ili je oštećenje zdravlja privremeno ili povremeno, obvezno se treba izjasniti je li to oštećenje ima karakter posve lake povrede opisane pod a) ili pod b) u „Medicinskoj skali" uz navođenje razloga za svoju odluku, kao i o razdoblju u kojem kod oštećenika postoji privremeni funkcijski deficit i u kojem postotku (PPFD). Utvrdi li liječnik-vještak, da je kod oštećenika PTFD, 5% i više, treba u svom mišljenju dati očitovanje i o slijedećem: (uz naglasak da se naruženost kao estetska šteta može „pojaviti“ i kod opisa oštećenja kao posljedice ozljede i pod točkom c.) a] Utvrditi je li kod oštećenika tijekom hospitalizacije i rehabilitacije (do konsolidacije ozljede) došlo do pojave neuobičajenih jakih bolova /patnje/, ako da, odrediti stupanj po „Skali intenziteta" od 1 do 7, (Julinova ljestvica) i to u stupnju od 5 do 7 jer stupnjevi od 1 do 4 su integrirani u PTFD. b] Dati mišljenje o postojanju, prirodi i značaju naruženosti kao estetske štete, navodeći je li ona privremena (mogućnost kurativnog zalječenja/operacija ili palijativnog/šminka) ili definitivna. Procijeniti ju po uobičajenoj ljestvici od 1 do 7, neovisno o eventualnoj funkcionalnoj ozljedi koja je već uzeta u obzir na ime funkcionalnog deficita (PTFD). (5) Tuženik čini nespornim cijenu sata tuđe njege i pomoći u iznosu od 25,00 kn/3,31 eura sa kamatama od presuđenja. Tuženik u cijelosti osporava potraživanje iz toč.3. tužbenog zahtjeva kao neosnovano. Naime, prije svega je ukazati kako tuženik nije pao u zakašnjenje sa svojom obvezom, obzirom je po zaprimanju odštetnog zahtjeva postupio u skladu sa odredbama i rokovima ZOOP-a, te unutar perioda od 60 dana izvršio isplatu naknade neimovinske i imovinske štete. (7) Tužiteljica je potom 07.04.2023.g. dostavila novu, daljnju medicinsku dokumentaciju, temeljem koje je tuženik ponovno postupio u rokovima ZOOP-a te izvršio isplatu naknade štete. Dakle, prije svega je razvidno kako nije došlo do pada tuženika u zakašnjenje sa ispunjenjem obveze obzirom su poštivani zakonski rokovi. Potom je razvidno kako liječenje tužiteljice nije bilo okončano 15.11.2022.g., a čime je šteta bila u nastajanju, pa ni sa tog osnova tuženik nije mogao pasti u zakašnjenje, obzirom nije ni mogao utvrditi visinu svoje obveze. Naposljetku, tuženik ukazuje kako je potpuno neosnovano temeljem dokumentacije dostavljene 07.04.2023.g. zahtijevati kamate počev od 15.11.2022.g. kada ista još nije postojala, niti je istom raspolagala sama tužiteljica. Slijedom svega navedenog, te s obzirom na dokazni supstrat priložen i predložen tužbom, tuženik osporava visinu zatražene naknade štete kao previsoku.

3. Tijekom postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokazi pregledom priložene medicinske dokumentacije, pregledom tuženikove obavijesti o isplati naknade po obrazloženoj ponudi-bez I/S, Split, 02.01.2023., izveden je dokaz pregledom tuženikove obavijesti o primitku odštetnog zahtjeva, Split, 16.11.2022., pregledom e-mail poruke odvjetnice Jasminke Franić upućene tuženiku dana 15.11.2022., izveden je dokaz pregledom odštetnog zahtjeva oštećene LŠ U [adresa], **.**.2022., pregledom tuženikove obrazložene (konačne) ponude, Split, 21.04.2023., izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima ortopedu dr Danči Tripalo i psihijatru dr Nikoli Sikirici.

4. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, a sud nije ovlašten izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile.

5. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. ZPP-a (»Narodne Novine« br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 – odluka USRH, 84/08, 46/08 – odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst i 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP).

6. Tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično je osnovan.

7. Pun. stranaka popisali su parnični trošak.

8. Predmet spora jest zahtjev tužiteljice za naknadom štete koju je tužiteljica, po navodima iz tužbe i tijekom postupka pretrpjela iz štetnog događaja od 25.09.2022. kada je oko 14,30 sati, u Solinu, na križanju [adresa] i L [adresa] došlo je do prometne nezgode u kojoj je tužiteljica sudjelovala u svojstvu vozača vozila marke BMW reg. oznake i broja ST7685D,. za nastanak koje prometne nezgode je odgovorna ZŠ, vozač vozila marke Volkswagen reg. oznake i broja ST5945E, koje je vozilo imalo kod tuženika zaključenu policu autoodgovornosti AO br.08118153860, a koja je, krećući se vozilom reg. oznake i broja ST5945E, u trenutku dok se tužiteljica nalazila zaustavljena na semaforu u vozilu marke BMW, čekajući da se na semaforu upali zeleno svjetlo, udarila svojim vozilom u zadnji dio vozila u kojem se nalazila tužiteljica, uslijed čega je tužiteljica zadobila ozljede, te pretrpjela imovinsku i neimovinsku štetu.

9. Među strankama nije sporno:

- osnov odgovornosti i pasivna legitimacija tuženika,

- da se tužiteljica obratila tuženiku u mirnom postupku,

- da je tuženik u mirnom postupku, prije podnošenja tužbe isplatio tužiteljici po osnovu pretrpljene imovinske i neimovinske štete iznos od 1.966,36 €

10. Među strankama je sporno:

- je li na strani tuženika postoji obveza, da pored iznosa koje je tuženik isplatio u postupku prije podnošenja tužbe, plati i daljnji iznos po osnovu pretrpljene imovinske i neimovinske štete uslijed predmetne prometne nezgode,

- je li na strani tuženika postoji obveza za plaćanjem zakonskih zateznih kamata na nesporno plaćeni iznosi u razdoblju od dana kada je tužiteljica podnijela zahtjev za mirno rješenje spora, tj od 15.11.2022. do dana kada je tuženik izvršio isplatu u mirnom postupku, prije podnošenja tužbe.

11. U odnosu na zahtjev za naknadnom daljnje štete, pored već isplaćene štete u mirnom postupku, prije podnošenja tužbe, za navesti je slijedeće:

12. Člankom 1045. st 1 Zakona o obveznim odnosima (»Narodne Novine« br. 35/05, 41/08 i 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 dalje: ZOO) propisano je:

»Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.«

12.1. Člankom 1100. ZOO-a propisano je:

(1) U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

(3) Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud će, ako procijeni da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi joj pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

12.2. Člankom 19. st 1 i 2 ZOO-a propisan je:

(1) Svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom.

(2) Pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

13. Iz sadržaja citiranih odredbi i njihovim smislenim tumačenjem proizlazi da institut povrede prava osobnosti, a kako je propisan ZOO/05, je uspostavljen kao koncept neimovinske štete na drugačiji način od onog, a kako je to bilo propisano odredbom čl. 198. – 205. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01 – dalje: ZOO/91) u smislu da je sada povreda prava osobnosti pravni osnov u odnosu na koji se naknađuje pravična novčana naknada, pri čemu fizički bolovi, strah itd., a koji su prema konceptu ZOO/91 bili samostalni pravni osnovi neimovinske štete, sada imaju samo značaj kvalifikatornih elemenata za određivanje pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti, a koji kvalifikatorni elementi se ne ocjenjuju pojedinačno, niti se za njih pojedinačno ne određuje pripadajuća naknada već na temelju tih kvalifikatornih elemenata, sagledavajući u ukupnosti u okolnostima konkretnog slučaja, se određuje primjerena novčana naknada zbog povrede prava osobnosti.

14. Na okolnost pretrpljene neimovinske štete, kao i imovinske štete – tuđe njege i pomoći, sud je proveo dokaze pregledom priložene medicinske dokumentacije i medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Danči Tripalo, ortopedu i dr. Nikoli Sikirici, psihijatru.

15. U svom nalazu i mišljenju iznesenom na ročištu od 07. studenoga 2024. stalni sudski vještak ortoped dr Danči Tripalo istakla je da je pregledala sudski spis i priloženu med. dokumentaciju iz koje vidi da je tužiteljica imala prometnu nezgodu kada je u osobni automobil odostraga udario drugi osobni automobil. 26.09.2022. se javila na HKP KBC Split zbog bolova koje je imala u vratu prilikom trzaja. Nije udarila glavom, bolnost je najizraženija u području prijelaza vrata, vratne u prsnu kralježnicu, napravljen je RTG vrata i glave, koji je bio uredan savjetuje se mirovanje uz analgetike te kontrola. Nakon toga se uredno javljala na kontrolne preglede i to kod neurologa. 19.01.23. koji je utvrdio zakočene kretnje rotacije i retrofleksije zatim napetost mišića vrata a savjetovao je fizikalnu terapiju te učiniti MNG vratne kralježnice. Javila se i fizijatru i to 07.11.2022. koji je odredio fizikalnu terapiju kretnje u vratu su bile terminalno ograničene uz povišeni tonus mišića. Zatim je ponovno bila još dva puta kod fizijatra koji joj je odredio fizikalnu terapiju. Kretnje su i dalje bile bolne u vratu u svim smjerovima i to 13.02.2023. te 27.02.2023. Zadnji nalaz je opisao da su i dalje kretnje u vratu ograničene naročito rotacija za 1/3. Pregledala je osobni karton tužiteljice te nije pronašla sličnu ozljedu prije štetnog događaja. Iz nalaza i mišljenja vještaka ortopeda dr Danči Tripalo sud je utvrdio da je kod tužiteljice došlo do umanjenja životnih aktivnosti u iznosu od 2 % s ortopedske strane zbog ograničene pokretljivosti u blagom stupnju. Očituje se u ulaganju napora kod težih tjelesnih radova, zatim kod držanja glave u prisilnom položaju, npr. pognutom ili zabačenom odostraga, te po potrebi rotacija, što se očituje najviše u prometu. Bolove jakog intenziteta je imala 1 dan, srednjeg intenziteta 8 dana i slabog 6 tjedana. Tuđa njega i pomoć je bila povremena dva tjedna dva sata dnevno. Da se može smatrati da je stanje stabilizirano nakon pet do šest mjeseci. Kod tužiteljice nema naruženja.

16. U svom nalazu i mišljenju iznesenom na ročištu od 07. studenoga 2024., stalni sudski vještak psihijatar dr Nikola Sikiraca naveo je da je pregledao spis i medicinsku dokumentaciju na ime tužiteljice MŠ, iz čega je vidljivo da je ista dana 25.09.22. doživjela prometnu nezgodu te tom prilikom zadobila ozljede čija je narav njihovo dijagnostičko terapijsko zbrinjavanje detaljno opisano u vještačenju spec. ortopeda. Iz dostupne dokumentacije nema elemenata na osnovu kojih bi se zaključilo da je navedeni traumatski događaj doveo do razvoja simptoma koji bi bili dostatni za postavljanje dijagnoze nekog specifičnog psihijatrijskog poremećaja. Iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra sud je utvrdio da je, imajući u vidu psihološki razumljivo emocionalno reagiranje na traumatski događaj i njegove zdrav. posljedice, vještak mišljenja da je tužiteljica u trenutku događaja doživjela primarni strah u trajanju oko pola minute, nastavlja se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju do 2 dana, takvi sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju do dva tjedna, te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju od 8 do 10 tjedana. Trajnih povreda duševnog integriteta kod tužiteljice kao posljedice traumatskog događaja nije bilo. 17. Analizirajući izvedene dokaze, kako svakog zasebno, tako i sve zajedno, ovaj sud je, temeljem priložene medicinske dokumentacije, te prihvaćenog nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka ortopeda dr Danči Tripalo, i psihijatra dr Nikole Sikirice, nedvojbeno utvrdio da je, u konkretnom slučaju, povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno naprijed citiranoj odredbi čl. 19. u svezi s odredbom čl. 1046. ZOO-a. Oštećenje tjelesnog i duševnog zdravlja kod tužiteljice (tužiteljica je rođena **.**.1992. godine a predmetni štetni događaj zbio se dana 25.09.2022., dakle u vrijeme kada je tužiteljica imala navršenih 30 godina života, zbog čega će tužiteljica još dugi niz godina trpjeti posljedice umanjenja životnih aktivnosti), u konkretnom slučaju, pojavljuje se u obliku:

- pretrpljenih fizičkih bolova zbog zadobivenih ozljeda u predmetnom štetnom događaju i tijekom, na način kako je to naprijed iskazao vještak ortoped po duljini trajanja i intenzitetu,

- pretrpljenog straha, koji nije ostavio trajne posljedice, a na način kako je naprijed naveo stalni sudski vještak psihijatar, po vrsti, jačini i trajanju,

- duševnim bolovima zbog umanjenja životne aktivnosti na način kako je to utvrdio vještak ortoped u navedenom postotku (umanjenje životne aktivnosti od ukupno 2% ), koji će trajati u vrlo dugom vremenskom razdoblju s obzirom da je tužiteljica u vrijeme nezgode imala navršenih svega 30 godina života, te,

- neugodnostima prilikom liječenja koje je tužiteljica doživjela kao posljedicu predmetne prometne nezgode, u vidu umanjene kvalitete života tijekom liječenja.

18. Za istaći je da je tužiteljici sve gore navedeno uzrokovano štetnim ponašanjem osiguranika tuženika.

19. Ovdje je za reći kako same fizičke boli koje je pretrpjela tužiteljica, pretrpljeni strah i duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti te neugodnosti prilikom liječenja, nisu prema ZOO-u samostalni oblici povreda prava osobnosti, već kriteriji, odnosno mjerila, koja zajedno s ostalim okolnostima slučaja iz odredbe čl. 1100. ZOO-a utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećenik ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

20. Po ocjeni ovog suda, utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu prema naprijed citiranoj odredbi čl. 1100 sv. 1. ZOO-a. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što je to ovdje slučaj povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, pa je za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete. Stoga je sud odlučujući o visini pravične novčane naknade utvrđivao činjenice navedene u tužbi: pretrpljene fizičke bolove, strah, duševne boli zbog umanjenja životne aktivnosti te neugodnosti prilikom liječenja, koje u smislu odredbe čl. 1100. ZOO-a predstavljaju kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu novčane satisfakcije za pretrpljenu neimovinsku štetu.

21. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, te citirane zakonske odredbe, a sukladno nalazu i mišljenju sudskih vještaka liječnika ortopeda i psihijatra, koje ovaj sud smatra stručnim, objektivnim i danim sukladno pravilima struke i znanosti, a na koje stranke nisu imale primjedbi, uzimajući u obzir vrstu zadobivenih tjelesnih ozljeda, jačinu i trajanje tim povredama izazvanih fizičkih boli, straha, ali i cijeneći značaj i težinu ukupnih posljedica na tužiteljevo zdravlje u tjelesnoj i duševnoj sferi, vodeći računa o aspektima tužiteljeve osobnosti, a posebno o životnoj dobi (tužiteljica je u vrijeme predmetne nezgode imala navršenih svega 30 godina) imajući pri tome na umu i nelagode liječenja, posebno odlazak na kontrole, snimanja, potom mirovanje, zatim uzimanje lijekova, to po stavu ovog suda pravična novčana naknada neimovinske štete u tim okolnostima, u smislu odredbi čl. 1100 ZOO-a iznosi 3.100,00 €.

22. Međutim, kako je tuženik prije podnošenja tužbe po osnovu neimovinske štete isplatio tužiteljici iznos od 1.900,00 €, to je iznos od 3.100,00 € sud umanjio za isplaćeni iznos od 1.900.00 € slijedom čega na strani tuženika postoji obveza isplate daljnjeg iznosa od 1.200,00 € po osnovu pretrpljene neimovinske štete u predmetnom štetnom događaju.

23. Slijedom iznijetog, prihvaćen je tužbeni zahtjev tužiteljice po osnovu neimovinske štete za iznos od 1.200,00 €, dok je za više zatraženo preko tog iznosa, za iznos od 259,95 € tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan.

24. Na dosuđeni iznos tužiteljici pripada kamata koja teče od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku pa do konačne isplate.

25. Naime, u konkretnom slučaju treba primijeniti odredbu čl. 12. Zakona o obveznom osiguranju u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05, 36/09, 76/13 i 152/14 - dalje u tekstu: ZOOP), koji zakon je bio na pravnoj snazi u vrijeme kada se predmetni štetni događaj zbio, i koji se u predmetnom slučaju primjenjuje kao lex specialis, a sukladno kojoj odredbi tužiteljici pripada pravo na zateznu kamatu od dana podnošenja izvansudskog zahtjeva , pa do isplate. Naime, Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09 i 76/13, dalje u tekstu - ZOOP) usklađen je s tom Direktivom da je lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima, u dijelu koji se odnosi na uređenje prava oštećene osobe na podnošenje odštetnog zahtjeva neposredno odgovornom osiguratelju (čl.11.) i u čl.

12., na postupak i rokove za rješavanje odštetnih zahtjeva te pravo oštećene osobe na podnošenje tužbe (povećanje zaštite žrtava automobilskih nezgoda kao slabije strane u postupku, pravo izvršenje obveze odgovornog osiguranika, sankcioniranje nepravovremenog izvršavanja obveze u obliku zateznih kamata radi brže obrade i likvidacije šteta). te isplati naknade za štetu, a u slučaju kada nije moguće utvrditi visinu konačnog iznosa naknade štete u propisanim rokovima.

26. Vrijeme je i obveza osiguranika da o tome izvijesti podnositelja zahtjeva za naknadu štete s navođenjem opravdanih razloga, ali i izvršiti obvezu isplate nespornog iznosa naknade štete oštećenoj osobi, rasterećenje sudstva, kao i zaštitu osiguratelja od izvršenja plaćanja zatezne kamate za naknadu štete koje nije bilo u mogućnosti u utvrđenom roku jer nije za istu), a o kojoj svrsi i cilju trebaju voditi računske sudove.

27. Naime, čl. 12. st. 4. ZOOP-a određeno da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Citiranim st 4. članka 12. ZOOP-a upravo se ostvaruje svrha zaštite osoba oštećenih u prometnim nezgodama sankcioniranjem odgovornog osiguratelja zbog nepostupanja s odštetnim zahtjevom u rokovima i na način propisanim u stavku 1. istog članka. Slijedom toga tuženiku, kao osiguratelju i „jačoj strani“ kojoj su u ispunjenju zakonske obveze utvrđivanja odgovornosti i visine štete na raspolaganju stručne osobe, liječnici-cenzori, nisu mogle ostati dvojbene ili sporne trajne posljedice u sferi tjelesnog zdravlja tužiteljice koje se ne mogu otkloniti. daljnjim fizikalnim terapijama.

28. Pri tome je sud cijenio i činjenicu da se u konkretnom slučaju ne radi o šteti sa velikim brojem ozljeda, lomova i sl., već da radi o tzv trzajnoj ozljedi vrata, sa malim stupnjem umanjenja životnih aktivnosti, pa kod činjenice da tuženik na raspolaganju ima velik broj stručnih osoba, liječnika-cenzora, to su tuženiku odmah po primitku zahtjeva za mirno rješenje spora bile poznate sve okolnosti konkretnog slučaja, pa tako i da se radi o umanjenju životnih aktivnosti od 2%, te koliko tih 2% iznosi u novčanom ekvivalentu.

29. Konačno, iz Zaključka sastanka predsjednika građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela Županijskih sudova Hrvatske održanog dana 11. i 12. travnja 2016. u Šibeniku, proizlazi da zatezna kamata teče od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku odgovornom osiguravatelju i to u onom trenutku kada je nastala, odnosno koja je u tom trenutku po redovnom tijeku bila predviđena. Upravo iz razloga što tuženik raspolaže stručnim osobama – liječnicima - cenzorima, te kraj činjenice da je tužiteljica dostavila liječničku dokumentaciju iz koje je tuženik mogao utvrditi da se radi o tzv trzajnoj ozljedi vrata, te da je tuženik mogao predvidjeti koliko traje liječenje i kakve posljedice po zdravlje oštećenog ostavljau takve ozljede, dakle da je predmetna šteta bila predviđena, uslijed čega je po ocjeni ovog suda tuženik pao u kašnjenje u trenutku kada je zaprimio zahtjev za mirno rješenje spora, to je ovaj sud tužiteljici dosudio kamatu počev od dana kada je tuženik zaprimio zahtjev u mirnom postupku.

30. Pregledom e-mail poruke „Tue, Nov 15, 2022 at 11.13“ MŠ – odštetni zahtjev …, sud je utvrdio da je tuženik zaprimio zahtjev za mirno rješenje spora dana 15.11.2022. Dalje je utvrđeno da je uz e-mail poruku tuženik zaprimio odštetni zahtjev kojim je tužiteljica zatražila naknadu štete po osnovu neimovinske štete u iznosu od 30.000,00 kn / 3.981,68 €, s osnova tuđe njege i pomoći iznos od 3.000,00 kn / 398,16 €, te na ime troškova liječenja iznos od 500,00 kn / 66,36 €.

31. Slijedom svega naprijed navedenog i obrazloženog, ocjena je ovog suda da tužiteljici na dosuđeni iznos neimovinske štete od 1.200,00 € pripada kamata počev od 15. studenoga 2022. pa do konačne isplate, radi čega je odlučeno kao u toč. I/1. izreke presude.

32. U odnosu na zahtjev za naknadom imovinske štete – tuđe njege i pomoći za navesti je slijedeće:

33. Iako je sudska praksa pokazala određeno kolebanje, a glede procjene visine cijene sata tuđe pomoći i njege nemedicinskog karaktera, valja istaći kako se sudska praksa u posljednje vrijeme izjasnila da bi cijenu sata tuđe njege i pomoći nemedicinskog karaktera, valjalo odrediti prema onim cijenama koje bi bile naplaćene od strane ustanova koje pružaju takvu pomoć, a ne prema cijeni satnice NKV radnika.

34. Člankom 1095. st. 1 ZOO-a propisano je :

»Tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. «

34.1. Člankom 1085. ZOO-a propisano je:

»1/ Odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala.

2/ Ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu.

3/ Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.

4/ Naknada u novcu dosudit će se oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.«

35. Stoga, da bi valjano primijenili odredbu članka 1095 ZOO-a, te određivanje visine štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom, treba dati odgovor na pitanje koliko je (bi) platila oštećena osoba nekoj trećoj osobi obavljanje posla tuđe pomoći i njege nemedicinskog karaktera i to upravo u onom razdoblju kada je šteta nastala.

36. S obzirom da se radi o relativno maloj satnici, u konkretnom slučaju dva tjedna po dva sata dnevno, to se ne može očekivati da bi bilo koja treća osoba pristala raditi 2 h dnevno, u domaćinstvu tužiteljice, te istoj pružati pomoć i njegu nemedicinskog karaktera i to prema satnici plaće NKV radnika. Potpuno je jasno kako osobe koje pružaju tuđu pomoć i njegu nemedicinskog karaktera za novac te koje u određeno domaćinstvo dolaze svega na par sati dnevno traže značajno veće novčane svote, te je stoga potpuno prihvatljivo odrediti cijenu sata tuđe pomoći i njege upravo onako kako proizlazi iz cjenika doma Lovret, a koji je objavljen na Internet stranicama doma Lovret, a po kojoj bi cijena jednog sata tuđe njege i pomoći iznosila za održavanje osobne higijene 12,00 € po satu.

37. Slijedom iznijetog, kada se 28 h tuđe njege i pomoći (14 dana x 2 h = 28 h) pomnoži sa 12,00 €, to proizlazi da na strani tuženika postoji obveza isplate tužiteljici iznosa od 336,00 €.

38. Međutim, kako je tužiteljica po osnovu tuđe njege i pomoći zatražila iznos od 300,00 €, te kako sud odlučuje u granicama tužbenog zahtjeva, to je sud, po osnovu tuđe njege i pomoći dosudio iznos od 300,00 €.

39. Ocjena je ovog suda da u konkretnom slučaju iznos od 300,00 € ne treba umanjivati za iznos od 66,36 € kojeg je tuženik isplatio tužiteljici u mirnom postupku.

40. To iz razloga jer se, po ocjeni ovog suda, iznos od 66,36 €, kojeg je tužitelj platio u mirnom postupku odnosi na zahtjev za naknadom troškova liječenja, a ne na tuđu njegu i pomoć.

41. Naime, pregledom odštetnog zahtjeva, sud je utvrdio da je tužiteljica od tuženika zatražila naknadu štete po osnovu neimovinske štete u iznosu od 30.000,00 kn / 3.981,68 €, s osnova tuđe njege i pomoći iznos od 3.000,00 kn / 398,16 €, te na ime troškova liječenja iznos od 500,00 kn / 66,36 €.

42. Pregledom Obrazložene (konačne) ponude, Split, 21.04.2023., sačinjene od strane tuženika, sud je utvrdio da je tuženik ponudio isplatu iznosa od 1.900,00 € po osnovu pretrpljene neimovinske štete, iznos od 66,36 € po osnovu troškova liječenja, te iznos od 497,71 € po osnovu troškova zastupanja.

43. Dakle, u ponudi tuženika ne spominje se naknada tuđe njege i pomoći, već se spominju troškovi liječenja u iznosu kojeg je tužiteljica i zatražila, 66,36 €. Konačno, tuženik je platio upravo taj iznos od 66,36 €, a tužiteljica nakon toga u tužbi nije zatražila naknadu troškova liječenja.

44. Slijedom svega naprijed iznijetog, zaključak je ovog suda da tuženik u mirnom postupku tužiteljici nije isplatio bilo kakav iznos naknade po osnovu tuđe njege i pomoći, već se iznos od 66,36 € odnosi na plaćanje zatraženih troškova liječenja, slijedom čega je tužiteljici, u ovom postupku sud dosudio cjelokupan iznos imovinske štete – tuđe njege i pomoći u iznosu od 300,00 €.

45. Na dosuđeni iznos od 300,00 € tužiteljici pripada i kamata. U odnosu na tijek kamate na dosuđenu tuđu njegu i pomoć, za navesti je slijedeće:

46. U svojoj odluci Vrhovni sud RH poslovnog broja Rev-422/2021-2 od 28. travnja 2021. izrazio sljedeće pravno shvaćanje:

»11. Osnovano revidentica ukazuje na pogrešnu primjenu materijalnog prava nižestupanjski sudova, koji su ocjenjujući da su u konkretnom slučaju radi o nenovčanoj imovinskoj šteti zaključili da tužitelji sukladno odredbi čl. 1086. i čl. 1089. sv. 2. ZOO na navedeni iznos pripadaju zatezne kamate početkom tijeka od dana donošenja prvostupanjske presude. Navedeno shvaćanje protivno je pravnom shvaćanju revizijskog suda izraženom u odlukama broj Rev-1696/17-2 od 5. rujna 2017. i Rev-52/13-2 od 5. rujna 2017., a prema kojem je pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu sud dužan cijeniti odredbu čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05 – dalje: ZOOP), kojim je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga čl., oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Sukladno navedenoj odredbi tužiteljica bi imala pravo na isplatu zateznih kamata na dužni iznos naknade štete od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.«

47. Pored toga, Vrhovni sud RH je u Presudi posl. broj Rev-x 673/2018-2 od 17. svibnja 2022. na postavljeno pravno pitanje:

"Primjenjuje li se kod dosude zakonske zatezne kamate na naknadu štete (trenutka kada dospijeva) od osiguranika temeljem policije obveznog osiguranja u prometu čl.12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu kao lex specialis ili čl. 1089. st. 2. Zakona o obveznim odnosima?"

odgovorio je da iz odluka Vrhovnog suda broj Rev-1696/17 od 5. rujna 2017., Rev 934/14. -2 od 5. travnja 2017., Rev 550/14-2 od 18. studenoga 2015. Revx-460/17 od 4. veljače 2020., Rev-660/21 od 14. rujna 2021. i drugima, jasno proizlazi pravno shvaćanje da u slučaju kada postoji odgovornost osiguranika za naknadu štete da pri odluci o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu valja imati na umu Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" “, broj 151/05 – dalje: ZOOP). U citiranoj odluci Vrhovni sud zaključuje da, »polazeći od utvrđenja nižestupanjskih sudova, posebno činjenice da se u konkretnom slučaju tužitelj obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom prije podnošenja tužbe 16. srpnja 2008., tužitelju pripada pravo na kamate od tog datuma«.

48. Ovaj sud, ovom odlukom reafirmira izraženo pravno shvaćanje u prethodno citiranim odlukama Vrhovnog suda, koje je primjenjivo i na ovaj predmet i stoga ovaj sud ocjenjuje da pravilnom primjenom materijalnog prava, i to odredbe čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014 - dalje ZOOP), tužiteljici valja dosuditi kamatu na dosuđeni iznos tuđe njege i pomoći počev od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku, dakle od 15. studenoga 2022. pa do konačne isplate.

49. Slijedom iznijetog, sud je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice po osnovu imovinske štete- tuđe njege i pomoći, te je odlučeno kao u toč. I/2. izreke presude.

50. U odnosu na tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je tužiteljica zatražila isplatu kamate za razdoblje od dana kada je tužiteljica podnijela zahtjev u mirnom postupku, dakle od 15.11.2022., pa do dana isplate pojedinih iznosa od strane tuženika, i to konkretno iznosa od 1.194,51 € koji je isplaćen tužiteljici dana 09.01.2023. i 771,86 € koji je isplaćen tužiteljici dana 03.05.2023., ocjena je ovog suda da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

51. Pri tome je sud, kao odlučne, cijenio činjenice:

- da je tužiteljica dana 15.11.2022. tuženiku podnijela zahtjev za mirno rješenje spora,

- da se u konkretnom slučaju ne radi o teškim ozljedama sa puno prijeloma, već o jednostavnoj ozljedi, tzv trzajnoj ozljedi vrata

- da je tuženik, kao osiguratelj i „jača strana“ koja u ispunjenju zakonske obveze utvrđivanja odgovornosti i visine štete na raspolaganju ima stručne osobe, liječnike- cenzore, te da mu kao takovom, u konkretnom slučaju, nisu mogle ostati dvojbene ili sporne trajne posljedice u sferi tjelesnog zdravlja tužiteljice koje se ne mogu otkloniti. daljnjim fizikalnim terapijama, posebno jer se ne radi o složenoj i težoj ozljedi, već od tzv trzajnoj ozljedi vrata sa 2% umanjenjem životnih aktivnosti,

- da je čl. 12. st. 4. ZOOP-a propisano da kamata teče počev od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku,

- da je Vrhovni sud RH u odlukama citiranim u toč. 46 i 47 obrazloženja ove presude obrazložio da kamata teče od dana podnošenja pisanog zahtjeva u mirnom postupku.

52. S obzirom da je tuženik bio u obvezi tužiteljici isplatiti iznose od 1.194,51 € i 771,86 € na dan 15.11.2022., a sve sukladno odredbi članka 12. st. 4. ZOOP-a, a da je tuženik te iznose isplatio tek 09.01.2023. i 03.05.2023., to je očito da je tuženik sa zakašnjenjem isplatio navedene iznose, pa tužiteljici za razdoblje kašnjenja sukladno odredbi članka 29. st 1 ZOO-a, prema kojoj dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate, pripada kamata, i to na iznos od 1.194,51 € počev od 15. studenoga 2022., kao dana kada je tuženik zaprimio zahtjev u mirnom postupku, pa do dana isplate, dakle 09.01.2023., te na iznos od 771,86 € počev od 15. studenoga 2022., kao dana kada je tuženik zaprimio zahtjev u mirnom postupku, pa do dana isplate, dakle 03.05.2023.

53. Slijedom svega naprijed iznijetog i obrazloženog, sud je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice pod toč. III kojim je tužiteljica zatražila isplatu kamate na isplaćene iznose u mirnom postupku, i to od dana kada je tužiteljica podnijela zahtjev u mirnom postupku pa do dana kada su iznosii navedeni u prethodnoj toč. (52) obrazloženja ove presude, isplaćeni, te je odlučeno kao u toč. I/3 izreke ove presude.

54. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st 2 ZPP-a i čl. 155 ZPP-a, a tužiteljici zastupanoj po pun. sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/2022, te 138/2023), te označenoj vrijednosti predmeta spora, priznat je trošak sastava odštetnog zahtjeva u postupku prije podnošenja tužbe, zatim za sastav tužbe te podnesaka od 22.10.24. i 05.12.24. po 100 bodova, za pristupe na roč. od 01.10.24., 07.11.24., 10.12.24. po 100 bodova, te za pristup na roč. za objavu od 20.01.25. 50 bodova, što sveukupno zbrojeno iznosi 750 bodova, koji iznos pomnožen sa 2€, koliko iznosi vrijednost jednog boda daje iznos od 1.500,00 €. Ovom iznosu dodan je daljnji iznos od 33,18 € na ime troškova sudske pristojbe na tužbu, te trošak pristojbe na ovu presudu u iznosu od 53,08 €, što sveukupno zbrojeno iznosi 1.586,26 €.

54.1. U konkretnom slučaju osnov među strankama nije bio sporan, pa osnov sud nije utvrđivao, dok je u visini tužiteljica uspjela sa 85,23%, a što predstavlja cjelokupan uspjeh tužiteljice u ovoj parnici, s obzirom da osnov nije bio sporan. 54.2. Tuženik je uspio u sporu sa 14,77%.

54.3. Kada se od uspjeha tužiteljice oduzme uspjeh tuženika dobiva se konačan uspjeh tužiteljice u ovom sporu od 70,46%.

54.4. 70,46% od 1.586,26 € iznosi 1.117,68 €, kojem je iznosu dodan daljnji iznos od 297,00 € na ime troškova vještačenja, slijedom čega je tuženik dužan naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.414,68 €. Na dosuđeni iznos troška tužiteljici pripada kamata počev od dana presuđenja, dakle od 21. siječnja 2025. pa do konačne isplate.

55. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u toč. IV izreke presude.

U Splitu, 21. siječnja 2025.

SUDAC

Miro Maslać

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika