REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-4575/2018-70

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lidiji Repar Habulinec, u pravnoj stvari tužitelja FK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 6. prosinca 2024. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja PK, odvjetničkog vježbenika i FKH, zamjenika OGDO, dana 21. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo pravosuđa , OIB: 52634238587, da tužitelju FK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 26,50 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 26,50 EUR od 16. studenog 2013. pa do isplate izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 390,45 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, koje teku od 21. siječnja 2025. pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika, djelatnik Područnog carinskog ureda Zagreb, na radnom mjestu carinika, a sve sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 19.4.2013. do 19.4.2018., tužitelj je prema utvrđenom radnom vremena tuženika, mjesečno ostvarivao prekovremeni rad, koji mu nije plaćen:

- u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati,

- u smjenama i turnusima, (u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni) i (u turnusu duže od 12 sati, koliko je trebao raditi u turnusu), jer prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati,

- u radu na drugi način.

U navedenim oblicima rada, tužitelj je radio tijekom mjeseca: u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdane i neradne dane koji se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike, te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja je određeno da: Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 treće-2 dana slobodan) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način, jer je ostvariva sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno, da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dane Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženíka, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora od 19.4.2018. Stoga konačno preciziranim tužbenim zahtjevom kao u podnesku od 25.10.2024. predlaže obvezati tuženika na isplatu iznosa od 26,50 eura bruto, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dospijeća do isplate i troškovima postupka s kamatama od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu djelomično osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja. Tuženik ističe da je uvidom u relevantnu dokumentaciju tužitelja, rješenja o rasporedu imenovanog, obračunske isprave za isplatu plaće naknade za razdoblje od travnja 2013. do travnja 2018., evidencije o korištenju radnog vremena za sporno razdoblje vidljivo da je tužitelj u spornom razdoblju ostvario 17 prekovremenih sati rada kao ovlašteni carinski službenik koji je radio u turnusima, a koji nije isplaćen sukladno Kolektivnom ugovoru za državne službenike namještenike i drugim propisima. Dostavlja obračunske isprave za isplatu plaće za razdoblje od travnja 2013. do travnja 2018., evidencija o korištenju radnog vremena za sporno razdoblje, tablicu prekovremenih sati za razdoblje od travnja 2013. do travnja 2018. te rješenja o rasporedu za tužitelja. Tijekom postupka predlaže odbiti tužitelja sa zahtjevom preko iznosa od 26,50 eura, uz naknadu parničnog troška.

3. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u zahtjev za mirno rješenje spora, očitovanje tuženika, obračunske liste, evidencije rada, evidencije primopredaje oružja, tumačenja KU, sudsku praksu, proveden je dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Ručević vještačenja d.o.o. od 11.2.2021., provedeno je dopunsko financijsko vještačenje od 8.11.2021., dopunsko vještačenje od 5.9.2024.

4. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, u smislu čl.8. ZPP-a, sud je utvrdio je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan kao u izreci presude.

5. Tužitelj je u utuženom razdoblju bio državni službenik, djelatnik Područnog carinskog ureda Zagreb, zaposlen na radnom mjestu carinika.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja odnosi se na neisplaćene prekovremene sate koje je odradio u turnusu, smjenama ili u radu na drugi način i radu na blagdan i neradni dan određen zakonom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i rad duži od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati za razdoblje od travnja 2013. do travnja 2018.

7. Iz nalaza i mišljenja vještaka Ručević vještačenja od 11.2.2021. proizlazi da je, na temelju pregledane dokumentacije, te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, vještak mišljenja kako neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada u utuženom razdoblju od travnja 2013. do zaključno travnja 2018. iznosi ukupno 199,65 kn, a pojedini mjesečni iznosi i dospijeća istih dani su u nalazu.

8. Pritom iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi kako, prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Osnovna plaća službenika (čl. 44. KU/2013 i identično je propisao čl.38. KU 112/17.) uvećava se:

- za rad noću 40%

- za rad subotom 25%

- za rad nedjeljom 35%

- za rad na blagdane, neradne dane i na Uskrs 150%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad u drugoj smjeni 10%,

- za rad u turnusu 5%.

Navedeni dodatci međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i za rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz gore navedenog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48 (čl. i identično je propisao čl.38. KU 112/17) Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. čl. i identično je propisao čl.38. KU 112/17) Nadalje, Zajednička komisija za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike (u daljnjem tekstu: Zajednička komisija) utvrdila je slijedeće:

- Rad službenika koji traje 12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu, ako se rad obavlja u ciklusu 12-24-12- 48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježje rada organiziranog na drugačiji način iz čl.44. stavka 11. Kolektivnog ugovora.” (Tumačenje br. 11/44 od 13. lipnja 2013.)

- Uvećanje plaće za rad u turnusu odnosi se na sve sate rada koje službenik i namještenik odradi u turnusu tijekom mjeseca (Tumačenje broj 10/44 od 13. lipnja 2013.)

- Službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44. stavka 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz čl.44. st.12. Kolektivnog ugovora i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavka 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario. Ako službenici i namještenici bez svoje krivnje ne ostvare puni mjesečni fond sati/mjesečni fond radnih sati poslodavac im mora ispuniti punu plaću. Plaća službenika i namještenika može se umanjiti samo u slučaju neopravdanog izostanka s posla ili neplaćenog dopusta (Tumačenje br. 24/44 od 22. siječnja 2014.)

- Vrijednost sata rada za sve državne službenike i namještenike izračunava se na isti način tako da se osnovna plaća (članak 41. stavak 2. i članak 44. stavak 3. Kolektivnog ugovora) podijeli sa mjesečnim fondom sati. Mjesečni fond sati dobiva se na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka (uključujući blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka) pomnoži s 8 sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobiva se na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži s osam sati. Dakle, radi se o danima koji ne uključuju blagdane i neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka. Redovni mjesečni fond radnih sati iz članka 44. stavka 12. Kolektivnog ugovora služi za utvrđivanje sati prekovremenog rada iz članka 44. stavak 10. Kolektivnog ugovora, znači za izračun sati prekovremenog rada za službenike koji rade u smjenama i turnusima. (Tumačenje br. 27/44 od 20. svibnja 2014.)

- Kolektivnim ugovorom nije propisano u kojem se roku mogu koristiti slobodni dani umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada. Prema članku 44. stavku 14. Kolektivnog ugovora u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. Stoga, po isteku mjeseca u kojem su prekovremeni sati ostvareni, rješenjem treba utvrditi kada će službenik/namještenik koristiti slobodne dane, što bi trebalo biti u primjerenom roku. Službenik i namještenik dužan je poslodavcu podnijeti pisani zahtjev za korištenje slobodnog dana umjesto plaćanja prekovremenog rada prije isteka obračunskog razdoblja za obračun plaće za tekući mjesec, osim kada mu to opravdane okolnosti ne omogućavaju. U tom slučaju zahtjev može podnijeti naknadno u primjerenom roku. (Tumačenje br. 16/44 od 16. prosinca 2013.)

U članku 44. stavku 14. Kolektivnog ugovora propisano je da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik i namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog rada). Kolektivnim ugovorom nije utvrđena mogućnost drugačijeg obračuna slobodnih dana po osnovi prekovremenog rada. Stoga se službeniku i namješteniku koji je prekovremeni rad ostvario subotom, nedjeljom, blagdanom i sl., sati prekovremenog rada mogu preračunati u slobodne dane isključivo prema formuli 1:1,5. Pored toga, službenik i namještenik ima pravo na uvećanje plaće iz čl.44. st.1. Kolektivnog ugovora za svaki sat rada ostvaren subotom, nedjeljom, blagdanom, u turnusu ili smjeni i sl., jer ima pravo na navedeno uvećanje plaće neovisno o tome je li rad ostvaren kao redovni ili prekovremeni rad. Prema čl.9. Kolektivnog ugovora, poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena, u koju upisuje sve sate rada službenika, između ostalog i sate prekovremenog rada, neovisno o tome da li će se službeniku za te sate isplatiti plaća uvećana za prekovremeni rad ili će službenik koristiti slobodne dane. (Tumačenje broj 21/44 od 22. siječnja 2014.) Zbog ograničenja prekovremenog rada poslodavac može donijeti odluku da službenik koji radi u turnusu u određene dane radi kraće ili ne radi cijeli dan, ali samo jedan do dva radna dana u mjesecu. U tom slučaju ne radi se o promjeni organizacije rada. Ako zbog navedene odluke poslodavca službenik nije ostvario redovni mjesečni fond radnih sati ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavka 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario. (Tumačenje br. 25/44 od 4. travnja 2014.) Nadopuna satnice (kao pojam koji se koristi u sustavu COP-a kao zamjena za naknadu za blagdan za one službenike i namještenike koji rade u turnusu, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl.44. st.11. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike) ne može se umanjivati za sate prekovremenog rada (Tumačenje br. 32/44 od 31. listopada 2014.) Službeniku koji bez svoje krivnje ne ostvari redovni mjesečni fond radnih sati, u određenom mjesecu, ne može se „manjak sati“ prenositi u sljedeći kalendarski mjesec (Tumačenje br. 35/44) Iz svega navedenog proizlazi sljedeće:

- poslodavac je dužan organizirati rad na način da djelatnik odradi najmanje puni mjesečni fond radnih sati,

- ako djelatnik odradi manje sati od mjesečnog fonda sati, poslodavac je dužan isplatiti djelatniku punu plaću koja se u takvim slučajevima treba evidentirati i obračunati kao „nadopuna satnice“,

- da se prekovremeni sati rada djelatnika, koji radi u turnusu, dobije na način da se od njegovih ukupno ostvarenih sati (sati efektivnog rada, god. odmor, plaćeni dopust i sl., sati slobodnih dana) u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati,

- redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom,

- prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije,

- djelatniku koji radu u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi na taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati,

- sati za koje se djelatniku isplaćuje naknada plaće zbog bolovanja, plaćenog dopusta ili godišnjeg odmora, prilikom obračuna prekovremenog rada ulaze u ukupno odrađene sate kao sati koje bi djelatnik odradio da nije bio opravdano odsutan s posla,

- prekovremeni rad koji se koristi kao slobodni dani (sati) je jedna vrsta preraspodjele rada o kojoj odlučuje djelatnik u dogovoru s poslodavcem.

- Iz evidencija radnog vremena vještak je utvrdio sljedeće:

- broj pojedinih vrsta sati (redovni rad, godišnji odmor, bolovanje, plaćeni dopust, slobodni dani i dr.) koje je tužitelj ostvario tijekom jednog mjeseca u utuženom razdoblju,

- tužitelj je u utuženom razdoblju radio u turnusima (po 12 sati) prema ciklusu 12-24- 12-48 (12 sati rada, 24 sata slobodno, 12 sati rada, 48 sati slobodno)

- tužena je u okviru organizacije radnog vremena, oslobađala tužitelja rada uglavnom jednom do dva puta mjesečno (evidentirano oznakom „pr“ i * (zvjezdicom). U ovom slučaju ne radi se o preraspodjeli radnog vremena s osnova ostvarenih prekovremenih sati, niti o promjeni organizacije rada, već o oslobađanju smjene, a što je u skladu s navedenim tumačenjem Zajedničke komisije 25/44,

- tužitelj nije koristio slobodne dane s osnova ostvarenih prekovremenih sati. Imajući u vidu postavljeni zadatak, a polazeći od utvrđenja važećeg Kolektivnog ugovora i Zajedničke komisije za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, vještak u nastavku daje tabelarni pregled s izračunima svih ostvarenih sati (prema podacima iskazanima na evidencijama radnog vremena), na sljedeći način:

- redovni mjesečni fond radnih sati iskazuje se kao umnožak broja radnih dana u mjesecu i 8 sati dnevnog rada (dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom) odnosno kao razlika između mjesečnog fonda sati (dakle u taj fond ulaze blagdani i neradni dani) i broj dana blagdana i neradnih dana,

- ostvareni prekovremeni sati obračunavaju se kao razlika između ukupno ostvarenih sati (=sati rada+sati godišnjeg odmora+sati plaćenog dopusta+ slobodni sati i sati mjesečnog fonda radnih sati ),

- neplaćeni prekovremeni sati iskazuju se kao razlika između ostvarenih prekovremenih sati, isplaćenih prekovremenih sati, te iskorištenih slobodnih dana odnosno sati za ostvarene prekovremene sate,

- svi neplaćeni prekovremeni sati rada obračunavaju se s uvećanjem od 50%, a što je u skladu s odredbama važećeg Kolektivnog ugovora, pri čemu se uvećanje plaće obračunava na osnovnu plaću (osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža i dodatka za uvjete rada na bazi mjesečnog fonda sati (znači uključeni su blagdani i neradni dani) .

9. Na nalaz i mišljenje vještaka tužitelj je istaknuo primjedbe, pa se vještak očitovao na iste u dopunskom financijskom vještačenju od 8.11.2021. u kojem je naveo da je u skladu s postavljenim zadatkom, na temelju pregledane dokumentacije, te prema utvrđenjima i izračunima iz osnovnog i ovog dodatnog nalaza, vještak je mišljenja kako slijedi:

- neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada, kao razlika između ostvarenih sati rada i mjesečnog fonda radnih sati, u utuženom razdoblju od travnja 2013. do zaključno travnja 2018. iznosi ukupno 199,65 kn, a pojedini mjesečni iznosi i dospijeća istih dani su u Tabeli 1 osnovnog nalaza,

ili

- ako Sud utvrdi, da je svaki rad na blagdan od ponedjeljka do petka prekovremeni rad, neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada u utuženom razdoblju od travnja 2013. do zaključno travnja 2018. iznosi ukupno 5.056,88 kn, a pojedini mjesečni iznosi i dospijeća istih dani su u nalazu.

10. Povodom prigovora tužitelja provedeno je drugo dopunsko financijsko vještačenje od 5.9.2024., te je vještak naveo kako na ročištu održanom 26. veljače 2024. tužitelj predlaže da se vještak u odnosu na dani dopunski nalaz i mišljenje očituje na okolnost da li je tuženik evidentirao sve odrađene sate u evidenciji korištenja radnog vremena ili samo sate koji su padali u radne dane, te da li je uzeo u obzir da broj radnih dana ovisi o rasporedu rada kojeg je tužitelj sačinjavao do 25.-tog u mjesecu za sljedeći mjesec, a imajući u vidu stav Županijskog suda u predmetu Gž R- 2279/2021. U odgovoru na navedeno vještak ističe, kako je ponovnim uvidom u evidencije o korištenju radnog vremena i liste plaća utvrdio sljedeće:

- tužena je evidentirala sve efektivne sate rada tužitelja, tj. sate rada koje je tužitelj odradio od ponedjeljka do petka, kao i sate rada subotom, nedjeljom i blagdanom,

- sate rada koje bi tužitelj trebao odraditi prema rasporedu sati rada s osnova turnusa prema ciklusu 12-24-12-48, a koje tužitelj nije radio, jer ga je tužena oslobodila smjene zbog ograničenja prekovremenog rada, označene su u evidenciji oznakom „pr“ i * (zvjezdicom) i isti nisu ulazili u zbroj ukupnog mjesečnog fonda radnih sati, a posljedično ti sati nisu plaćeni. Znači, tužena je u okviru organizacije radnog vremena, oslobađala tužitelja rada uglavnom jednom do dva puta mjesečno, a što je u skladu s tumačenjem Zajedničke komisije 25/44 od 4. travnja 2014. koje glasi: „Zbog ograničenja prekovremenog rada poslodavac može donijeti odluku da službenik koji radi u turnusu u određene dane radi kraće ili ne radi cijeli dan, ali samo jedan do dva radna dana u mjesecu. U tom slučaju ne radi se o promjeni organizacije rada. Ako zbog navedene odluke poslodavca službenik nije ostvario redovni mjesečni fond radnih sati ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. st. 2. Kolektivnog ugovora, te dodatke na plaću koje je ostvario.“

- broj prekovremenih sati rada tužena je obračunavala po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati (bez blagdana i neradnih dana, broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen s 8 sati), a što je istovjetno stavu Županijskog suda u Zagrebu u predmetu Gž R- 2279/2021. Slijedom iznesenoga, vještak je u cijelosti ostao pri osnovnom i dopunskom nalazu i mišljenju izrađenom u ovom predmetu.

11. Kako stranke nisu stavljale daljnjih primjedbi, sud je prihvatio nalaz i mišljenje i njegove dopune jer su izrađeni stručno i prema dokumentaciji spisa, a vještak se argumentirano očitovao na sve primjedbe stranaka.

12. Prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Osnovna plaća službenika (čl. 44. KU 93/2008., KU 89/20012. i KU 104/2013 i identično je propisao čl. 38. KU 112/17..) uvećava se:

- za rad noću 40%

- za rad subotom 25%

- za rad nedjeljom 35%

- za rad na blagdane, neradne dane i na Uskrs 150%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad u drugoj smjeni 10%,

- za rad u turnusu 5%. Navedeni dodatci međusobno se ne isključuju, osim dodatka za rad u turnusu i za rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz gore navedenog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom (način rada tužitelja). Kolektivnim ugovorom nije propisano u kojem se roku mogu koristiti slobodni dani umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada. Prema članku 44. stavku 14. Kolektivnog ugovora u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. - u skladu s odredbama (čl.14.) Kolektivnih ugovora, za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, a državnom službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.

13. Stoga je kao osnovan prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 26,50 eura bruto koji je zatražen u skladu s izračunom tuženika, u skladu s navedenim odredbama.

14. Tužitelj osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu na temelju odredbe članka 29. stavak 1. ZOO-a, koja teče od svakog šesnaestog u mjesecu u odnosu na iznos razlike plaće za prethodni mjesec, međutim isti je neosnovan u dijelu zahtjeva za isplatom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu. Dosuđeni bruto iznos sastoji se od neto iznosa, te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće, odnosno razlike plaće (Gž R-624/14 od 16.4.2015., Gž R-376/15 od 2.6.2015., Gž R-440/15 od 24.2.2015., Gž R-508/14 od 14.4.2015.).

15. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15).

16. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. i 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT), pa tužitelju pripada jednokratna nagrada za cijeli postupka u visini od 50,00 eura, sukladno Tbr.7.9. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: OT), što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 100,00 eura, uvećano za PDV, odnosno ukupno 125,00 eura. Tome treba pridodati trošak financijskog vještačenja u iznosu od 265,45 eura jer je bio nužan za postupak, tako da ukupni troškovi tužitelja iznose 390,45 eura.

17. Tužitelj osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka od presuđenja do isplate temeljem članka 30. stavak 2. Ovršnog zakona.

18. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu 21. siječnja 2025.

Sudac:

Lidija Repar Habulinec

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. tuženiku po OGDO