REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Posl.br. Psp-7/2023-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Gospiću po sucu pojedincu Janu Malovcu, u parničnom predmetu tužitelja IE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Tini Jokić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika ME iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Jeleni Čačić, odvjetnici u Zadru, radi smetanja posjeda, 21. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženik OE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], samovlasno smetao tužitelja ŽE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica]/P526 Krš površine 612 m2, od čega Šuma površine 306 m2, Kuća i dvorište površine 306 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o.: 311324, [adresa] kod Općinskog suda u Gospiću, Zemljišnoknjižni odjel Gračac, i to na način da je neutvrđenog dana uklonio žičanu ogradu visine 1 m, a širine 4,40 m, a koja ograda je na Geodetskom situacijskom nacrtu, izrađenom 11. studenog 2022. po Uredu ovlaštenog inženjera geodezije Luka Prosenica, mag. ing. geod. et geoinf, OIB: 72057471159, iz Zadra, Put Vukića 15C, prikazana kao pravac E-S, te označena plavom linijom s kvačicama, te je potom u do tada ograđeni dio nekretnine, koji je na navedenom Geodetskom situacijskom nacrtu označen likom i lomnim točkama E-F-G-S-E, odložio svoje pokretnine: drvene palete i ljestve, metalne šipke i cijevi te metalnu ogradu, i time onemogućio pristup i parkiranje tužiteljevih vozila na dijelu nekretnine koji je na navedenom Geodetskom situacijskom nacrtu označen likom i lomnim točkama C-D-E-F-G- S-C te pomaknuo dio žičane ograde koja je na navedenom Geodetskom situacijskom nacrtu prikazana kao pravac G - H, te označena crvenom linijom, i to na način da je dio ograde u širini od 2 m pomaknuo od točke G u smjeru sjevera.

II. Nalaže se tuženiku RE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 8 dana uspostavi ranije posjedovno stanje, na način da ukloni pokretnine, i to: drvene palete i ljestve, metalne šipke i cijevi s dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica]/P526 Krš površine 612 m2, od čega Šuma površine 306 m2, Kuća i dvorište površine 306 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o.: 311324, [adresa] kod Općinskog suda u Gospiću, Zemljišnoknjižni odjel Gračac, koji je na Geodetskom situacijskom nacrtu označen likom i lomnim točkama E-F-G-S-E te da vrati žičane ograde na prvobitan položaj, i to na način da vrati žičanu ogradu visine 1 m, a širine 4,40 m na mjesto koje je na Geodetskom situacijskom nacrtu prikazano kao pravac E-S, te označeno plavom linijom s kvačicama, te da vrati dio ograde u širini od 2 m na mjesto koje je na Geodetskom situacijskom nacrtu prikazano kao pravac G - H, te označeno crvenom linijom jer će to u protivnom učiniti tužitelj na trošak tuženika.

III. Zabranjuje se tuženiku RE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svako daljnje smetanje posjeda tužitelja.

IV. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 650,86 eura (slovima: šesto pedeset eura i osamdeset šest centi) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ovog rješenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

V. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu kojim se traži određivanje privremene mjere koji glasi:

„I. Određuje se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja - predlagatelja osiguranja te se nalaže tuženiku - protivniku osiguranja RE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 8 dana ukloni pokretnine, i to: drvene palete i ljestve, metalne šipke i cijevi s dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica]/P526 Krš površine 612 m2, od čega Šuma površine 306 m2, Kuća i dvorište 306, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o.: 311324, [adresa] kod Općinskog suda u Gospiću, Zemljišnoknjižni odjel Gračac, koji je na Geodetskom situacijskom nacrtu označen likom i lomnim točkama E-F-G-S-E te da vrati žičane ograde na prvobitan položaj, i to na način da vrati žičanu ogradu visine 1 m, a širine 4,40 m na mjesto koje je na Geodetskom situacijskom nacrtu prikazano kao pravac E-S, te označeno plavom linijom s kvačicama, te da vrati dio ograde u širini od 2 m na mjesto koje je na Geodetskom situacijskom nacrtu prikazano kao pravac G - H, te označeno crvenom linijom.

II. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnosti rješenja u ovom predmetu ili do drugačije odluke suda ako se okolnosti zbog kojih je privremena mjera određena, kasnije promijene tako da mjera više nije potrebna.

III. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu.

IV. Nalaže se tuženiku - protivniku osiguranja naknaditi tužitelju - predlagatelju osiguranja trošak nastao u postupku određivanja privremene mjere, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ovog rješenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.“.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi (str. 1-7 spisa) u bitnome naveo kako je on posljednji mirni posjednik nekretnine označene situacijskim nacrtom koji obuhvaća stambenu zgradu s dvorištem. Tuženik je neutvrđenog dana uklonio dio i pomaknuo drugi dio ograde te odložio drvene palete i ljestve, metalne cijevi i ogradu na teren u posjedu tužitelja zbog čega on više nema kamo parkirati svoj automobil a i životinje mu imaju nesmetani pristup u dvorište. Prebivalište tužitelja je u [adresa] pa je za situaciju doznao 28. svibnja 2023. po obavijesti žene i kćeri koje su taj dan došle do predmetne nekretnine. U suštini je tuženik pomaknuo navedene pokretnine sa svog na tužiteljev teren. U preostalom dijelu tužitelj se osvrnuo na podjele zemljišta te je naveo kako je tuženik za naknadu kosio travu tužitelju. Kako je tužitelj svojim postupcima povrijedio posjed tužitelja, predložio je usvojiti tužbeni zahtjev.

2. U nastavku postupka tužitelj je uredio tužbeni zahtjev zbog promjene broja čestica uslijed postupka obnove zemljišnih knjiga (str. 58-65 spisa) te radi njegova usklađenja sa provedenim vještačenjem na licu mjesta (str. 169-174 spisa). U preostalom dijelu postupka tužitelj je u podnescima u bitnome ostao pri svojim dotadašnjim navodima (str. 150-157 i 225-226 spisa).

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu (str. 42-45 spisa) u bitnome obrazložio činjenicama o podjelama zemljišta na tom području, pri čemu je naglasio da je primijenio dopuštenu samopomoć prema tužitelju jer ovome posjed nije postao kvalificiran. Tužitelj na tom mjestu parkira svega jednom do dvaput godišnje, a prethodno su tamo parkirali i drugi automobili. Stoga je predložio odbiti tužbeni zahtjev. 4. Tijekom postupka, na ročištima (str. 87-88, 141-147, 242-245, 260-261 spisa), stranke su ostale pri prethodno iznesenim stajalištima.

5. Među strankama je nesporno tuženikovo uklanjanje ograde i odlaganje građevnog materijala na spornom dijelu čestice.

6. Među strankama je sporno da li je tužitelj stekao posjed koji bi ga ovlastio na podnošenje tužbe u ovom postupku, odnosno pravo na samopomoć tuženika.

7. Tijekom postupka provedeni su dokazi saslušanjem tuženika (str. 131-132 spisa) i svjedoka LE (str. 132-133 spisa), DE (str. 134-135 sapia), AE (str. 133 spisa), HE (str. 134 spisa), EE (str. 135 spisa), FE (str. 216-217 spisa) te je izvršen uvid u dopis inspektoratu (str. 14-15 spisa), mobilnu prepisku (str. 16 spisa), e-mail prepisku (str. 47-53 spisa), pisane izjave (str. 17-18, 66-67, 68-69, 76, 139-140 i 228-229 spisa), ugovor o darovanju (str. 19-21 spisa), ZK izvatke (str. 23-24, 81-84 i 110-111 spisa), prijedlog parcelacije (str. 25 spisa), pisani dogovor (str. 26 spisa), fotografije lica mjesta (str. 27-30, 34-35, 73-75, 77, 92-102, 219-224 spisa), ispis ENC-a (str. 31-35 spisa), potvrdu DGU (str. 85-86 spisa), izvod iz katastarskog plana (str. 89 spisa), prijedlog parcelacije (str. 91 spisa), rješenje o izvedenom stanju (str. 178-214 spisa), rješenje zemljišnoknjižnog odjela (str. 224 spisa). Dodatno, proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika koji je podnio svoj nalaz i mišljenje u pisanom obliku i usmeno na ročištu (str. 141-146, 158-164, 236-237 spisa).

8. Tužitelj je spisu priložio nečitljivo rješenje (str. 12-13 spisa i ugovor (str. 36-37 spisa), koji uslijed nemogućnosti utvrđivanja njihovog sadržaja nisu uzeti u obzir pri donošenju odluke u ovom postupku.

9. Temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sve sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u nastavku teksta: ZPP) utvrđeno je da je tužbeni zahtjev osnovan dok prijedlog za određivanje privremene mjere nije osnovan.

10. Članak 21. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., 81/15., u nastavku teksta: ZV) propisuje kako onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

11. Članak 22. ZV-a dalje propisuje da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

12. Slijedom takvog propisa, u kojem se ne utvrđuje pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjeda niti koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu, utvrđeno je da dokazni prijedlozi usmjereni na utvrđivanje prava na posjed ili vlasništvo, a koji obuhvaćaju uvid u dopis inspektoratu (str. 14-15 spisa), mobilnu prepisku (str. 16 spisa), e-mail prepisku (str. 47-53 spisa), pisane izjave (str. 17-18, 66-67, 76, i 228-229 spisa), ugovor o darovanju (str. 19-21 spisa), ZK izvatke (str. 23-24, 81-84 i 110-111 spisa), prijedlog parcelacije (str. 25 spisa), pisani dogovor (str. 26 spisa), fotografije lica mjesta (str. 27-30, 34-35, 73-75, 97, 99-102, spisa), potvrdu DGU (str. 85-86 spisa), izvod iz katastarskog plana (str. 89 spisa), prijedlog parcelacije (str. 91 spisa), rješenje o izvedenom stanju (str. 178-214 spisa), rješenje zemljišnoknjižnog odjela (str. 224 spisa), obzirom da se svi odnose na pravo na posjed ili vlasništvo parničnih stranaka i članova njihove obitelji, ili su u slučaju fotografija loše kvalitete iz koje nije moguće utvrditi stanje kao u slučaju fotografija na str. 27-30 spisa, ili su očito omaškom uključene u spis kao fotografije obitelji na str. 97 i sl.

13. Iz dostavljenih fotografija na str. 77, 92-96, 98 i 219-224 spisa, koje prikazuju lice mjesta prije i nakon uklanjanja ograde, vidljivo je da je ograda bila postavljena u dijelu koji slijedi put te skreće do kuta kuće tuženika. Prostor između kuće i puta (u nastavku teksta: prijepor) je slobodan od stvari 1. listopada 2022., dok je 28. svibnja 2023. dio ograde između puta i kuta kuće tuženika uklonjen, a na prijeporu su odložene stvari prethodno oslonjene na kuću tuženika s druge strane ograde. Vidljivo je također da je automobil zagrebačkih registarskih oznaka parkiran na prijeporu 28. svibnja 2019. Navedeno ukazuje da se tužitelj slobodno koristio prijeporom za vlastite potrebe već 28. svibnja 2019. te da je u međuvremenu ogradio isto ogradom u periodu do 1. listopada 2022., koja je do 28. svibnja 2023. uklonjena u nekom trenutku te su stvari koje su 1. listopada 2022. bile oslonjene na kuću tuženika u međuvremenu prebačene na prijepor i tamo oslonjene na njegovu kuću.

14. Tuženik nije osporavao datiranje navedenih fotografija već je obrazložio svoje razloge zbog kojih smatra da je tužitelj nepripadno prisvojio dio zemljišta na fotografijama na str. 219-224 spisa, ali koji argumenti nisu predmet ovog spora sukladno citiranim odredbama ZV-a.

15. Trajnost posjeda tužitelja proizlazi i iz iskaza saslušanih svjedoka LE (str. 132-133 spisa), DE (str. 134-135 sapia), AE (str. 133 spisa), HE (str. 134 spisa), koji su redom potvrdili da tužitelj posjeduje prijepor te ga je ogradio prvo sajlom počevši od 2015. – 2016. pa naknadno uklonjenom ogradom počevši od 2019. – 2020. godine.

16. Iskazi tuženika (str. 131-132 spisa) i svjedoka EE (str. 135 spisa) i FE (str. 216-217 spisa) koji su u bitnome iskazivali u korist tuženika, su s druge strane neodređeni o trenutku postavljanja ograde, što uzimajući u obzir činjenicu da tuženik stanuje u kući na koju se naslanja uklonjena ograda i koji sam priznaje da ju je uklonio i postavio svoj građevni materijal na prijepor, ukazuje na izbjegavanje odgovora o točnom trenutku početka posjeda tužitelja, što dodatno upućuje na istinitost iskaza preostalih svjedoka.

17. Tuženik se u svom iskazu, kao i već u odgovoru na tužbu (str. 42-45 spisa) pozvao na to da tužitelj nije stekao samostalan i kvalificirani posjed slijedom čega ne bi imao pravo na zaštitu posjeda, kao i da je tužitelj postavljanjem ograde njega isto smetao u posjedu te da je stoga tuženik uklanjanjem ograde isključivo koristio dopuštenu samopomoć.

18. Članak 21. stavak 2. ZV-a propisuje da i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran.

19. Članak 18. stavak 2. propisuje da posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. 20. Članak 27. stavak 1. ZV-a propisuje da tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz članka 21. stavak 3. ovoga Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć).

21. Kako iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da je tužitelj u posjedu prijepora najmanje od 2016. godine i postavljanja sajle do kuta tuženikove kuće te ograde od 2019. godine, utvrđeno je da je tužitelj svakako postao mirnim posjednikom u smislu članka 18. stavka 2. ZV-a, neovisno o eventualnom postavljanju ograde suprotno tuženikovim željama i pravu na posjed ili vlasništvo prijepora.

22. Pri tome eventualno parkiranje na istom mjestu drugih članova obitelji na način iskazan u njihovim iskazima ne utječe na njegov posjed u slučaju da ga ne ometaju, obzirom da u tom smislu nastupaju kao njegovi pomoćnici u posjedovanju u smislu članka 12. ZV-a.

23. Stoga, nije moguće prihvatiti iskaz tuženika da se koristio dopuštenom samopomoći obzirom da je ogradu uklonio nakon listopada 2022. u kojoj je ista vidljiva na dostavljenim fotografijama, nakon što je tužitelj već stekao mirni posjed počevši najkasnije od 2016. godine, što znači da je tuženik postupao izvan zakonskih rokova propisanih člankom 21. stavkom 3. ZV-a.

24. Slijedom iznesenog, kako je utvrđeno da je tuženik povrijedio tužiteljevo pravo na posjed prijepora, a tuženik sam navodi da je samovlasno uklonio ogradu i premjestio svoje stvari na prijepor, temeljem članka 21. i 22. ZV-a odlučeno je kao pod točkama I. – III. izreke rješenja.

25. Prijedlog za određivanje privremene mjere nije utvrđen osnovanim.

26. Članak 502.g ZPP-a određuje da Prije pokretanja ili tijekom postupka pokrenutog tužbom iz članka 502.a stavka 1. ovoga Zakona sud može, na prijedlog tužitelja, odrediti privremene mjere predviđene Ovršnim zakonom, ako tužitelj učini vjerojatnim da je tuženik postupao na način kojim je povrijedio ili ozbiljno ugrozio kolektivne interese ili prava zaštita kojih se tužbom traži te da je određivanje mjere potrebno radi otklanjanja opasnosti nastupanja nenadoknadive štete ili sprječavanja nasilja.

27. Tužitelj ničim nije opravdao određivanje privremene mjere jer problem fekalija koje navodi u prijedlogu (str. 8-10 spisa) nije problem koji je rješiv postavljanjem žičane ograde na prijeporu koji je udaljen od septičke jame, niti uklanjanjem materijala koji ni na koji način ne utječu na septičku jamu obzirom da su oslonjeni na kuću te su odvojeno postavljeni od septičke jame kako je vidljivo i u pisanom nalazu i mišljenju vještaka (str. 158-164 spisa).

28. Nemogućnost parkiranja tužitelja na prijeporu ne utječe na njegovu mogućnost korištenja nekretnine obzirom da svoj automobil u slučaju potrebe, do rješenja spora, može parkirati na ograđenom pristupnom putu koji i inače vodi do prijepora kako je vidljivo iz dostavljenih fotografija lica mjesta (str. 92-96 spisa).

29. Eventualni agresivni ispadi tuženika zbog kojih bi se tužitelj osjećao fizički ugroženo također ne mogu biti riješeni privremenim postavljanjem niske žičane ograde na granici, već eventualno mogu biti predmetom drugih sudskih postupaka.

30. Slijedom navedenog, kako nije utvrđena mogućnost nastupanja nenadoknadive štete ili nasilja koje bi bilo moguće spriječiti donošenjem privremene mjere u smislu članka 502.g ZPP-a, odlučeno je kao pod točkom IV. izreke.

31. Tužitelj i tuženik potražuju parnični trošak. Tužitelj je ostvario tužbeni zahtjev u cijelosti dok nije uspio u zahtjevu za određivanjem privremene mjere, što cijeneći ukupnost sudskog postupka čini uspjeh tužitelja od 80% obzirom da je sud dužan voditi računa osim o visini tužbenog zahtjeva i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva, koji je u slučaju zahtjeva za određivanjem privremene mjere utvrđen posve neutemeljenim. Stoga je tužitelju sukladno članku 154. stavku 2. ZPP-a u vezi Tbr. 48 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22., 138/23., u nastavku teksta: Tarifa), priznato 240,00 eura sukladno Tbr. 7. toč. 2. Tarife u vezi Tbr. 50 Tarife, uvećano za priznati trošak mjerničkog vještačenja – identifikacije, troška izlaska sudske komisije na lice mjesta te troška pristupa vještaka na ročište 22. travnja 2024. sukladno uspjehu u sporu u iznosu 410,86 eura. Ukupno je tužitelju priznat iznos od 650,86 eura. Na taj iznos sud je dosudio zateznu kamatu sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.) od dana presuđenja nadalje.

32. Tužitelju nisu priznati troškovi koji prelaze iznos jednokratne nagrade priznate Tbr. 7. toč. 2. Tarife u jednokratnom iznosu.

U Gospiću 21. siječnja 2025.

Sudac

Jano Malovac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku, u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranu, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka istog, putem ovog suda na Županijski sud.

DNA:

- tužitelju pp

- tuženiku pp

U Gospiću 21. siječnja 2025.