Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-235/2023-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A  I  R J E Š E N J E

Županijski sud u Šibeniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Maje Skorić, kao predsjednice vijeća, Tonija Šantića, kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Ivane Čačić Brčić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Bićaniću, odvjetniku u Ogulinu, protiv tuženika ĆV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Eugenu Zadravcu, odvjetniku u Zagrebu, radi činjenja, i po protutužbi tuženika - protutužitelja ĆV protiv tužitelja - protutuženika VV radi utvrđenja stvarne služnosti, odlučujući o žalbi tuženika - protutužitelja podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, broj 1 P- 1472/2022-21 od 6. ožujka 2023., dana 21. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o

I. Odbija se žalba tuženika - protutužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, broj 1 P-1472/2022-21 od 6. ožujka 2023.

II. Odbacuje se kao nepravodobna dopuna žalbe tuženika – protutužitelja od 16. svibnja 2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku - protutužitelju (dalje: tuženiku) da u roku od 15 dana ukloni vanjsku jedinicu klima uređaja s nekretnine tužitelja - protutuženika (dalje: tužitelja) označene kao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (točka I. izreke), dok je odbijen zahtjev tuženika za utvrđenje postojanja prava stvarne služnosti vanjske jedinice klima uređaja u zračnom prostoru nad dvorištem spomenute nekretnine tužitelja kao poslužne nekretnine, u korist nekretnine tuženika označene kao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine (točka II. izreke).

1.1. Također, naloženo je tuženiku da naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 986,30 eura / 7.431,25 kuna sa zateznim kamatama koje teku od donošenja presude do isplate (točka III. izreke).

2. Protiv presude žalbu je podnio tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 , 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), uz prijedlog drugostupanjskom sudu da preinači pobijanu presudu u skladu sa žalbenim navodima, odnosno da ju ukine i predmet vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.

3. Žalba tuženika nije osnovana.

4. Nije u pravu tuženik kada u žalbi navodi da je prvostupanjska presuda opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, jer suprotno navedenom ne postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika te samih tih isprava i zapisnika, a ujedno tuženik, obrazlažući ovu povredu, ističe da je ostvarena u kontekstu utvrđivanja načina na koji je tužitelj stekao vlasništvo k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR, što nije odlučna činjenica u ovoj pravnoj stvari.

4.1. Nadalje, nije počinjena ni relativno bitna postupovna povreda iz članka 354. stavka 1. u vezi članka 98. stavka 1. ZPP, s obzirom da je prvostupanjski sud upravo iz razloga što uz tužbu nije bila priložena punomoć za zastupanje tužitelja postupio u skladu s člankom 98. stavkom 2. ZPP te rješenjem od 26. rujna 2022. naredio odvjetniku Hrvoju Bićaniću da dostavi punomoć ili odobrenje tužitelja za zastupanje u ovom predmetu (list 32 spisa), što je spomenuti odvjetnik učinio 29. rujna 2022. (list 41 spisa), čime je otklonjen nedostatak kojim je tužba bila opterećena.

4.2. Kako, dakle, nisu ostvarene u žalbi istaknute bitne povrede odredaba parničnog postupka, kao ni one na čije postojanje drugostupanjski sud u suglasju s člankom 365. stavkom 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti, žalba tuženika izjavljena zbog konkretnog žalbenog razloga ocijenjena je neosnovanom.

5. Nadalje, stav je ovog suda da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve činjenice o kojima ovisi odluka o tužbenom i protutužbenom zahtjevu, te na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, što žalbenim navodima nije s uspjehom dovedeno u pitanje.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za uklanjanje vanjske jedinice klima uređaja koju je tuženik postavio u zračnom prostoru k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR u vlasništvu tužitelja, te s druge strane zahtjev tuženika za utvrđenje da postoji pravo stvarne služnosti koje ovlašćuje tuženika kao vlasnika k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR - povlasne nekretnine, da na tužiteljevoj k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR kao poslužnoj nekretnini ima vanjsku jedinicu klima uređaja.

7. Kraj nesporne činjenice da je tuženik bez suglasnosti i znanja tužitelja u veljači 2021. postavio vanjsku jedinicu klima uređaja na zidu svoje nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR, ali u zračnom prostoru dvorišta susjedne nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR, te činjenice da je u trenutku podnošenja tužbe upravo tužitelj u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] upisan kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR, prvostupanjski sud je uz primjenu članka 167. stavaka 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZV) ocijenio da tužitelj ima pravo na zaštitu od uznemiravanja u izvršavanju vlasničkih ovlasti glede k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR te naložio tuženiku da ukloni predmetni uređaj.

7.1. Pritom je zaključio da nije osnovan tuženikov prigovor, koji je istaknuo i u vidu protutužbenog zahtjeva, da je nositelj prava koje ga ovlašćuje poduzimati ono što uznemirava tužitelja, odnosno prava imati vanjsku jedinicu klima uređaja na tužiteljevoj nekretnini, budući da nije dokazao postojanje stvarne služnosti u korist k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR kao povlasne, a na teret k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR kao poslužne nekretnine, odnosno osnutak takvog prava bilo na temelju pravnoga posla, odluke suda ili druge vlasti, ili samoga zakona, slijedom čega je prvostupanjski sud uz pravilnu primjenu materijalnog prava prihvatio tužbeni, a odbio protutužbeni zahtjev.

8. Osporavajući prije svega pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a u vezi toga i pravilnost primjene materijalnog prava, tuženik u žalbi navodi da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da je tužitelj vlasnik k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR, i to iz razloga što kao državljanin [adresa] nije ishodio suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa za sklapanje ugovora o darovanju na temelju kojeg se upisao kao vlasnik u zemljišne knjige, pa da je stoga spomenuti ugovor ništetan, a "postupak uknjižbe proveden očito protuzakonito".

9. Na navedeno treba odgovoriti tuženiku da je i u tijeku prvostupanjskog postupka, a bez uporišta u ikakvim dokazima, iznosio tvrdnju da tužitelj nije državljanin Republike Hrvatske te pritom neutemeljeno osporavao aktivnu legitimaciju i postojanje pravnog interesa tužitelja za vođenje predmetnog spora, dok sve daljnje okolnosti o čijem postojanju tuženik izvodi zaključak na temelju nedokazane tvrdnje da je tužitelj državljanin [adresa] predstavljaju nove činjenice koje protivno članku 352. stavku 1. ZPP prvi put iznosi u žalbi, stoga ih ovaj sud nije uzeo u obzir razmatrajući osnovanost žalbe.

10. Kako se glavnina žalbenih navoda odnosi na osporavanje tužiteljeva vlasništva nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR, dok se glede odluke o odbijanju protutužbenog zahtjeva tuženik u žalbi opetovano poziva na članak 108. ZV, kojim je propisana mogućnost osnivanja služnosti vodova i drugih uređaja odlukom suda, navodeći pritom da je protutužbenim zahtjevom tražio od suda da upravo svojom odlukom osnuje predmetnu služnost, ovaj sud se nije upuštao u detaljniju analizu takvih navoda budući da je protutužbeni zahtjev postavljen na utvrđenje već postojeće stvarne služnosti, a ne osnivanje nove, a da proturječnost u vidu ustrajanja u tvrdnji da su ispunjeni uvjeti za primjenu članka 108. ZV čak i u situaciji u kojoj je protutužbeni zahtjev istaknut prema osobi za koju tužitelj tvrdi da nije vlasnik poslužne nekretnine, u konačnici onemogućuje ovaj sud u ispitivanju pojedinih dijelova žalbe.

11. Budući da žalbom tuženika nije dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude, trebalo je na temelju članka 368. stavka 1. ZPP odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu u odluci o glavnoj stvari sadržanoj pod točkama I. i II. izreke.

11.1. Također, odbijena je žalba tuženika i u dijelu u kojem pobija odluku o parničnom trošku sadržanu pod točkom III. izreke presude, jer je prvostupanjski sud dosudio tužitelju parnični trošak uz pravilnu primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine2 broj 142/12, 103/14, 107/15, 37/22 i 126/22, dalje: Tarifa), odredivši visinu naknade za svaku priznatu radnju upravo prema vrijednosti predmeta spora koja je naznačena u tužbi i koja iznosi 11.000,00 kuna, a ne 101.000,00 kuna kako to neutemeljeno u žalbi navodi tuženik.

12. Konačno, dopuna žalbe podnesena 16. svibnja 2023., dakle nakon proteka roka od 15 dana od 6. ožujka 2023. kada je presuda dostavljena tuženiku, odbačena je kao nepravodobna uz primjenu članka 358. stavka 1. i 2. ZPP.

13. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude i rješenja.

U Šibeniku, 21. siječnja 2025. godine

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Maja Skorić