K-201/2023

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Gordanu Tonkoviću kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Helene Škomrlj, u kaznenom predmetu protiv okrivljene ĐĆ zbog kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 u daljnjem tekstu KZ/11), povodom privatne tužbe NĆ od 28. veljače 2023., nakon javno provedene rasprave, u prisutnosti okrivljene ĐĆ, branitelja Krunoslava Aljinovića, privatne tužiteljice NĆ i punomoćnika privatne tužiteljice odvjetnika Rina Petričića, 13. prosinca 2024. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljena: ĐĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], bez nadimka, pokojnog Đ i N djevojački E, rođena u [adresa], prebivalište, [adresa], rođena **.**.1978. državljanin RH, ekonomist, zaposlena u mesnoj industriji braće Pivac d.o.o., s mjesečnim primanjima od oko 900,00 Eura, lošeg imovinskog stanja, vlasnica stana u [adresa], vlasnica osobnog automobila marke Mitsubishi Lancee, neosuđivana,

k r i v a j e

što je dana 20. veljače 2023. oko 15,30 sati u Stobreču u Imotskoj ulici broj 10 na zajedničkom stubištu obiteljske kuće bez ikakvog povoda napala privatnu tužiteljicu udarajući je rukama po cijelom tijelu nanijevši joj više ozljeda u vidu oguljotina na desnoj podlaktici, oguljotine na čelu i ugriza lijeve nadlaktice,

dakle, drugoga tjelesno ozlijedila,

čime je počinila kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. KZ/11.

II. Temeljem članka 117. stavak 1. KZ/11 okrivljena ĐĆ se

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 4 (ČETIRI) MJESECA pa se temeljem članka 56. KZ/11 okrivljenoj ĐĆ

izriče

UVJETNA OSUDA

na način da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 4 (četiri) mjeseca na koju je okrivljena osuđena, neće izvršiti ukoliko okrivljena ĐĆ u roku od 1 (jedne) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

III. Temeljem članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 1. i stavak 2. točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 – dalje u tekstu ZKP/08) nalaže se okrivljenoj ĐĆ da u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude nadoknadi troškove kaznenog postupka u iznosu od 1.500,00 eura (tisućuipetstoeura).

IV. Nalaže se okrivljenoj ĐĆ da naknadi nužne izdatke privatnog tužitelja te nagradu i nužne izdatke punomoćnika privatnog tužitelja u iznosu koji će biti određen posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. Privatna tužiteljica, NĆ putem punomoćnika odvjetnika Rina Petričića podnijela je ovom sudu privatnu tužbu 28. veljače 2023. protiv okrivljene ĐĆ zbog kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. KZ/11.

2. Očitujući se o optužbi, okrivljena ĐĆ izjavila je da se ne smatra krivom za kazneno djelo koje joj se stavlja na teret privatnom tužbom.

3. U dokaznom postupku na raspravi održanoj 10. prosinca 2024. u smislu članka 430. ZKP/08 pregledani su i pročitani sljedeći dokazi: fotografija privatne tužiteljice s nastalim ozljedama (list 6 spisa), obrazac medicinske dokumentacije za EĆ o izvršenom pregledu u Zavodu za hitnu medicinu SDŽ s vremenom pregleda 20. veljače 2023 (list 5 spisa), specijalistički nalaz KBC-a Split od 11. travnja 2023. (list 16 spisa), specijalistički nalaz KBC-a Split od 21. ožujka 2023. (list 17 spisa), potvrda II Policijske postaje Split od 3. travnja 2023. br. 511-12-24-4-252/2023, obrazac medicinske dokumentacije za EĆ o izvršenom pregledu 20. veljače 2023. od Zavoda za hitnu medicinu SDŽ (list 21 spisa), fotografije privatne tužiteljice o zadobivenim ozljedama (omot 21 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Antonija Alujevića od 22. svibnja 2023. (list 25,26 spisa). Nadalje, temeljem suglasnosti stranaka u smislu članka 431. stavak 1. točka 6. ZKP/08 pročitani su zapisnik o ispitivanju svjedoka privatnog tužitelja NĆ sa rasprave održane 7. studenog 2023. (list 41-43), zapisnik o ispitivanju vještaka Antonija Alujevića sa rasprave održane 7. studenoga 2023. (list 40-41 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka ČĆ sa rasprave održane 11. travnja 2024. (list 51-52 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka LĆ sa rasprave održane 11. travnja 2024. (list 53-54 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka VĆ sa rasprave održane 1. srpnja 2024. (list 56 -57 spisa). Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenu ĐĆ.

4. U svojoj obrani na raspravi održanoj 10. prosinca 2024. okrivljena ĐĆ u bitnome je navela da je ona tog dana prala rublje i da je do nje pristupila NĆ i počela ju verbalno napadati. Ona da je na njezin verbalni napad odgovorila da ako ima kakvih nesuglasica da to riješi sa njezinim suprugom ČĆ, ali da joj je NĆ kazala da to želi riješiti s njom. Ona da ju je ignorirala, a da je NĆ stala ispred ulaza u njezin stan i zapalila cigaretu. U tom trenutku da je ona EĆ izbila cigaretu, a NĆ da je nasrnula na nju na način da ju je gurnula na vrata od njezina stana. Ona da je onda uhvatila za kosu EĆ, okrenula je prema zidu, a da ju je NĆ nastavila tući nogama u potkoljenicu. NĆ da ju je pokušavala udarati i rukama po licu, ali da se ona uspjela zaštiti. U jednom trenutku da je do njih došao LĆ kao i njezina djeca i da su ih razdvojili. Ovo da nije bio prvi napad NĆ na nju, ranije da je znalo biti situacija zbog kojih je pozivana policija. Na upit suda kazala je da ona te prigode nije udarala EĆ već da ju je samo čvrsto držala uz vrata. Kaže da nije ugrizla niti grebala noktima EĆ. Tog dana od udaraca NĆ da je zadobila modrice po potkoljenicama, ali da nije otišla u bolnicu. Na upit branitelja rekla je da je kao razlog provokacija od NĆ često se spominjao njezin pas, ali da misli da to nije jedini uzrok. Ona da je tog dana nazvala policiju i sjeća se da je NĆ bila nazočna kada je došla policija, ali se ne sjeća je li se policiji žalila na bolove.

5. Cijeneći obranu okrivljene ĐĆ nije sporno da je predmetnog dana došlo do susreta i međusobnog verbalnog i fizičkog sukoba između okrivljene ĐĆ i privatne tužiteljice NĆ, međutim sporno je, je li okrivljena prva napala EĆ ili je NĆ napala nju te je li okrivljena prilikom napada nanijela EĆ tjelesne ozljede u vidu ogrebotina na desnoj podlaktici, ogrebotina na čelu i vlasištu i ugriza zubima na stražnjoj strani lijeve nadlaktice.

6. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je cijenio sve izvedene dokaze, kako svaki dokaz pojedinačno te u svezi s ostalim dokazima, kao i obranu okrivljene. Prosudbom navedenog sud je našao utvrđenim činjenično stanje upravo onakvim kako je i navedeno u izreci presude, odnosno da je okrivljena počinila kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. KZ/11 i to na način kako je činjenično i pravno opisano u izreci presude.

7. Iz obrasca medicinske dokumentacije za EĆ o izvršenom pregledu u Zavodu za hitnu medicinu SDŽ s vremenom pregleda 20. veljače 2023 (list 5 spisa) proizlazi da je NĆ odmah nakon predmetnog događaja bila na pregledu i da joj je postavljena dijagnoza površinskih ozljeda koje zahvaćaju više dijelova ruke i površinske ozljede glave.

Svjedok – privatni tužitelj NĆ na raspravi održanoj 7. studenog 2023. (list 41-43) u bitnome je kazala da je uzrok problema između nje i ĐĆ pas koji je ĐĆ nabavila 2021. godine. Problem da je u tome što taj pas obavlja nuždu u zajedničkom dvorištu, a da to ĐĆ ne čisti. Predmetnog dana da je ona ponovno na svom parkingu zatekla urin od psa ĐĆ i da je tog dana kazala ĐĆ da prestane slijevati urin od psa na njezin parking. Potom, da ju je ĐĆ udarila na način da joj je udarila šamar, a da ju je ona potom u obrani odgurnula, a nakon toga da je ĐĆ nasrnula na nju i udarala ju i grebala. Ona da je bila u šoku, potresena ovim događajem i da je otišla na hitnu pomoć. Ne zna kako je tog dana zadobila ugriz od ĐĆ, a da je isto primijetila tek kad je ušla u stan odnosno kada je prestao sukob. Od šoka da zaista ne zna kako je došlo do ugriza. Rođak LĆ da je čuo što se događa, da je sišao s prvog kata obiteljske kuće i da je vikao " ĐĆ pusti je". LĆ da ih je uspio razdvojiti, a da je ĐĆ bila spremna za daljnji sukob. Po završetku događaja da je došla i njezina sestra ĆĆ, ali je došla tek kada su bile razdvojene zbog čega ju nije predložila kao svjedoka u ovom postupku. Tog dana da su iz obiteljske kuće izašle i kćerke od okrivljene VĆ, Đ i Č i da su isto vikale "pusti je, pusti je". Suprug od okrivljene ČĆ da nije bio na mjestu događaja. Drugih svjedoka da nije bilo. Policiju da je tog dana pozvala ĐĆ, da ona nije zvala policiju jer su ipak obitelj, da je mislila da će riješti sve među sobom. Do tužbe da ne bi niti došlo da ĐĆ tog dana nije pozvala policiju. Kazala da je da ona tog dana nije napala ĐĆ, niti joj je nanijela kakve ozljede, a vezano za povlačenje za kosu da može kazati da je to bilo pred sam kraj događaja, da je okrivljena nju prva započela povlačiti za kosu, a da se ona prepala da joj ne iščupa kosu pa je onda ona i ĐĆ počupala za kosu.

Iz iskaza svjedoka ČĆ sa rasprave održane 11. travnja 2024. (list 51- 52) proizlazi da ČĆ nije bio nazočan događaju koji se dogodio između njegove supruge ĐĆ i NĆ. O događaju da saznanja ima od svoje supruge i da smatra da sve što kaže se može smatrati pristrano. Iz kazivanja supruge poznato mu je da su događaju bili nazočni brat LĆ i kćerka VĆ.

Iz iskaza svjedoka LĆ sa rasprave održane 11. travnja 2024. (list 51- 52) proizlazi da je on tog dana bio u stanu kada je začuo buku koja je dolazila sa stubišta obiteljske kuće. Zbog toga da je on izašao iz stana i spustio se u prizemlje gdje je uočio EĆ i ĐĆ kako se međusobnu čupaju za kosu. Odmah da je stao između njih i razdvajao ih. U tom trenutku kad je on došao da nitko drugi nije bio nazočan događaju. Nije vidio tko je prvi koga napao već kad je on došao da je to bilo međusobno potezanje odnosno čupanje između njih dvije. Nije uspio registrirati riječi koje su jedna drugoj upućivale već je pažnju posvetio da ih razdvoji od daljnjeg sukoba. Kad ih je razdvojio nije primijetio ni na EĆ, a ni na ĐĆ nikakve ozljede, niti je vidio da bi netko nekoga tom prilikom ugrizao. Kasnije da su događaju pristupila djeca od ĐĆ, ali da ona nisu bila nazočna u onom trenutku kada je on došao.

Iz iskaza svjedoka VĆ sa rasprave održane 1. srpnja 2024. (list 56-67) proizlazi da ona događaju nije nazočila od početka. Ona da je u jednom trenutku začula buku zbog čega je izašla iz stana u stubište gdje je zatekla LĆ kako razdvaja ĐĆ i EĆ. Kada je to vidjela da se uključila i pomogla mu u razdvajanju na način da je ona povukla EĆ, koja nije puštala već je i nadalje napadala njezinu majku. Vidjela je majku i EĆ kako se međusobno vuku i čupaju. Ne zna jesu li NĆ i ĐĆ zadobile bilo kakve ozljede u predmetnom događaju. Nije vidjela da je majka ugrizla EĆ, osim međusobnog čupanja nije vidjela ništa drugo.

Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Antonija Alujevića od 22. svibnja 2023. (list 25,26 spisa) proizlazi da je NĆ u predmetnom događaju zadobila oguljotine kože čela i desne podlaktice, ugriz lijeve nadlaktice što pojedinačno i u svom zbroju predstavlja tjelesnu ozljedu. Vještak je kazao da su oguljotine nastale povlačenjem bridastog predmeta površinom kože (nokti) silom pritiska slabog intenziteta, a ugriz nadlaktice je kombinacija oguljotine i krvnog podljeva, a nastao je djelovanjem ljudskih zuba silom zagriza srednje jakog intenziteta.

Ispitan na raspravi održanoj 7. studenog 2023. (list 40-41) vještak Antonio Alujević kazao je da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja. Na upit branitelja kazao je da zagriz može biti manifestiran samo oteklinom ili oguljotinom kože što se dogodi kod ugriza slabijeg intenziteta. Srednji intenzitet da je kombinacija krvnog podljeva i oguljotine bez prekida kontinuiteta tkiva, dok jaki intenzitet ostavlja ugriznu ranu što znači da je došlo do prekida kontinuiteta kože i radi se o kombinaciji ubodne rane očnjaci i rane razderotine sjekutićem, a kod tako jakog intenziteta može biti odignut čitav režanj kože. Kod srednjeg jako intenziteta što je naveo u pisanom nalazu i mišljenju da se manifestirala oguljotina kože i krvnog podljeva. Na daljnji upit branitelja kazao je da bi oguljotine koje su nastale povlačenjem bridastog predmeta predstavljale tjelesnu ozljedu i da nije bilo ugriza koji je utvrdio.

7.1 Kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. KZ/11 čini onaj tko drugog tjelesno ozljedi.

Sud utvrđuje da ispitani svjedok ČĆ uopće nije bio nazočan predmetnom događaju, a da su svjedoci LĆ i VĆ naknadno pristupili na mjesto događaja, odnosno da također nisu nazočili predmetnom događaju od samog početka. Zbog navedenog sud je činjenično stanje prosuđivao temeljem drugih izvedenih dokaza tijekom postupka.

Nalaz i mišljenje vještaka Antonia Alujevića sud je prihvatio jer je isti dan određeno, jasno i precizno, na temelju pravila struke i temeljem medicinske dokumentacije, a niti jedna okolnost ga nije dovela u pitanje. S obzirom da nalaz i mišljenje u cijelosti potvrđuje navode privatne tužiteljice svjedoka NĆ da ju je okrivljena grebala, a pritom imajući u vidu i činjenicu da je NĆ predmetnog dana nakon ovog događaja pristupila na pregled u Zavod za hitnu medicinu SDŽ kako bi joj se konstatirala ozljede, to sud prihvaća iskaz svjedoka – privatnog tužitelja NĆ obzirom da je isti sukladan rezultatima provedenog dokaznog postupka.

Okrivljena u svojoj obrani navodi da bi NĆ nasrnula na nju i da ju je udarala od čega je zadobila modrice na potkoljenicama te negira da bi ona udarala EĆ. Takva obrana okrivljene nije prihvaćena, jer je neuvjerljiva i u suprotnosti je s izvedenim dokazima, a osobito s provedenim sudsko – medicinskim vještačenjem, stoga sud smatra da je obrana okrivljene usmjerena isključivo na izbjegavanje kaznene odgovornosti. Naime, iz obrane okrivljene i iskaza svjedoka – privatne tužiteljice NĆ utvrđeno je da je upravo okrivljena toga dana pozvala policiju, pa je za sud neuvjerljivo da policiji okrivljena nije prijavila ozljede (modrice na potkoljenicama) koje bi joj tog dana navodno zadala NĆ, već je policiju okrivljena očigledno pozvala kako bi od sebe pokušala otklonila eventualnu odgovornost.

Iz svega navedenog sud je utvrdio da je okrivljena prva napala EĆ i da joj je prilikom napada nanijela ozljede u vidu oguljotina na desnoj podlaktici, oguljotine na čelu i ugriza lijeve nadlaktice,

8. Sud je izmijenio činjenični opis privatne tužbe na način da je preciznije opisao ozljede koje je u predmetnom događaju zadobila privatna tužiteljica, a sve sukladno nalazu i mišljenju vještaka u kojemu su precizno opisane zadobivene ozljede.

9. Nakon što je utvrđeno da je okrivljena počinila kazneno djelo, trebalo je odlučiti i o krivnji okrivljene.

Temeljem članka 23. KZ/11 kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog.

Tijekom postupka nije bilo sumnje u ubrojivost okrivljene ĐĆ, a obzirom na ranija utvrđenja, sud je utvrdio da je okrivljena prilikom počinjenja kaznenog djela postupala s izravnom namjerom. Okrivljena je bila svjesna svojih radnji i htjela je izazvati te posljedice, a pritom je znala da svojom radnjom čini nešto što je pravno zabranjeno.

Stoga, sud okrivljenu drži krivom za počinjeno kazneno djelo.

10. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti na strani okrivljene.

Olakotnim je okrivljenoj ĐĆ cijenjena činjenica njezine dosadašnje neosuđivanosti, dok otegotne okolnosti na strani okrivljene nisu pronađene.

11. Kaznenopravnu sankciju je potrebno odmjeriti tako da se njome izrazi društveni prijekor zbog počinjenog kaznenog djela, a istovremeno da se ostvari i retribucija prema počinitelju. Isto tako bitno je da se izrečenom kaznom ostvari i generalna i specijalna prevencija.

Uzimajući u obzir utvrđene olakotne i otegotne okolnosti kao i stupanj krivnje i visinu propisane kazne za počinjeno kazneno djelo, jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra te svrhu kažnjavanja, sud je okrivljenu osudio na kaznu zatvora u trajanju od 4 mjeseca, a potom temeljem članka 56. KZ/11 izrekao joj uvjetnu osudu s vremenom provjeravanja od 1 godine.

Sud je mišljenja da će se takvom kaznom postići cilj specijalne prevencije i utjecati na okrivljenu da uskladi svoje ponašanje s pravnim poretkom i kloni se od ponovnog činjenja kaznenih djela. Osim toga, ovakva sankcija jača društveni moral i trebala bi odvraćat buduće moguće počinitelje ovakvih kaznenih djela.

12. Odlučujući o troškovima ovog kaznenog postupka sud je naložio okrivljenoj da podmiri trošak kaznenog postupka u iznosu od 1.500,00 eura. Trošak kaznenog postupka sastoji se od troškova izrade pisanog nalaza i mišljenja u iznosu od 393,75 eura, trošak pristupa vještaka na raspravu u iznosu od 118,12 eura dok preostali iznos od 988,15 eura predstavlja paušalni trošak postupka primjeren duljini i složenosti ovog postupka.

13. U odnosu na trošak nužnih izdataka privatne tužiteljice i nagrade i nužnih izdataka punomoćnika privatnog tužitelja sud će naknadno donijeti posebno rješenje.

U Splitu 13. prosinca 2024.

Sudac

Gordan Tonković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude, stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o njoj odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

- Punomoćnik privatnog tužitelja,

- okrivljena,

- branitelj,

- u spis.