Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Dubrovniku

    Dubrovnik

    Poslovni broj: Kž-84/2022-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Pera Miloglava, kao predsjednika vijeća, te Nikše Lučića i Domagoja Raguža kao članova vijeća, uz sudjelovanje Antee Pekić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv ZŽ zbog kaznenog djela iz članka 118. stavak 1. u svezi članka 34. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18– dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženog ZŽ, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Varaždinu pod poslovnim brojem K-68/2020-24 od 3. prosinca 2021., u sjednici vijeća održanoj 21. siječnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba optuženog ZŽ kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinski sud u Varaždinu na temelju odredbe članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14, 70/17,126/19 i 80/22 - dalje u tekstu: ZKP/08) stavio je izvan snage kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Varaždinu pod poslovnim brojem K-68/2020-2 od 27. veljače 2020. u odnosu na optuženog ZŽ.

    1.1. Ujedno je optuženi ZŽ proglašen krivim da je počinio kazneno djelo protiv života i tijela– teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju, opisano u članku 118. stavak 1. u svezi članka 34. KZ/11, te je na temelju odredbe članka 118. stavak 1. u svezi članka 34. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci, s tim da se na temelju odredbe članka 56. KZ/11 prema optuženom primjenjuje uvjetna osuda, pa se izvršenje izrečene kazne odgađa za vrijeme od 2 (dvije) godine, te se izrečena kazna neće izvršiti ako optuženi ZŽ u tom roku ne počini novo kazneno djelo.

    1.2. Na temelju članka 148. stavak 1. optuženi ZŽ dužan je naknaditi paušalne troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 1. točka 6. ZKP/08 u iznosu 600,00 kuna, te trošak sudsko-medicinskog vještačenja u iznosu od 3.290,00 kuna. Optuženi ZŽ je dužan platiti i troškove iz članka 145. stavak 2. točka 8. ZKP/08 oštećeniku RŽ, u ukupnom iznosu od 2.500,00 kuna, a koji se odnose na nagradu i nužne izdatke njegova opunomoćenika.

    2. Protiv presude žalbu je podnio optuženi ZŽ putem branitelja ABC, odvjetnika u [adresa] zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

    2.1. Odgovor na žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu uz prijedlog da drugostupanjski sud odbije žalbu optuženika kao neosnovanu.

    2.2. Sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08., spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku na dužno razgledavanje.

    3. Žalba optuženog ZŽ nije osnovana.

    4. Optuženik se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja navodeći da je prvostupanjski sud zanemario nedosljednosti u iskazima oštećenika RŽ i njegove žene KŽ prilikom analize sadržaj njihovih svjedočkih iskaza prvenstveno u odnosu na sadržaj iskaza svjedokinje LŽ.

    5. Žalbeni navodi optuženika nisu osnovani jer je prvostupanjski sud nakon što je izložio sporne i nesporne okolnosti, dao ocjenu izvedenih dokaza, pa i onih proturječnih, pravilno utvrdio činjenično stanje, a onda, na tako pravilno činjenično stanje, pravilno i primijenio kazneni zakon kada je utvrdio da je optuženi ZŽ i počinio kazneno djelo za koje je oglašen krivim. Prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je iznio jasne i potpune razloge za svoja utvrđenja na temelju kojih je izveo pravilan zaključak o kaznenoj odgovornosti optuženika. Optuženik ispušta iz vida sve dokaze u svojoj ukupnosti, a kada se isti analiziraju u međusobnoj povezanosti, kako je to pravilno učinio prvostupanjski sud, proizlazi zaključak da je počinio inkriminirano mu kazneno djelo.

    5.1. Naime, oštećenik i žrtva RŽ detaljno je i okolnosno iskazivao o inkriminiranom događaju, a njegov iskaz je potvrđen i sadržajem iskaza svjedokinje KŽ. S pravom je prvostupanjski sud takav iskaz oštećenika ocijenio istinitim i vjerodostojnim, imajući u vidu i sadržaj medicinske dokumentacije kao i sadržaj nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za medicinu dr. ABC.

    5.2. Što se tiče tvrdnje optuženika da je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje jer je pogrešno zaključio da je optuženik prvo napao oštećenika nožem a da je nakon toga oštećenik plastičnom cijevi udario optuženika u predjelu glave, treba istaknuti da je u pravu prvostupanjski sud kad tvrdi da je iskaz oštećenika uvjerljiviji od obrane optuženika posebno imajući u vidu činjenicu da obrana optuženika nije vjerojatna i logična ukoliko se ista stavi u kontekst sa sadržajem iskaza svjedokinje LŽ koja navodi da je vidjela kako je oštećenik htio drugi put udariti optuženika plastičnom cijevi ali nije vidjela da bi optuženik ubo nožem oštećenika iako bi se, po obrani optuženika, trebalo raditi o radnjama koju se obje dogodile u veoma kratkom vremenskom razdoblju

    5.3. Imajući na umu sve navedeno u svojoj ukupnosti, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je oštećenik inkriminirane ozljede zadobio u dinamici događaja kako se to optuženiku i stavlja na teret odnosno kako je proglašen krivim, čime je optuženik ostvario sva bitna obilježja bića kaznenog djela iz članka 118. stavak 1. svezi članka 34. KZ/11 za koje je i proglašen krivim.

    5.4. Prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je iskaze ispitanih svjedoka, oštećenika i vještaka te optuženika detaljno analizirao i pravilno ih je ocijenio kako same za sebe tako i međusobnoj povezanosti te u svezi sa drugim provedenim dokazima i dao je pravilnu ocjenu svih izvedenih dokaza na temelju kojih je u potpunosti i pravilno analizirao i utvrdio činjenično stanje. Navedena utvrđenja prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, slijedom čega žalba optuženika nije osnovana kada se žali iz žalbene osnove pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

    5.5. Pravilno prvostupanjski sud ocjenjujući obranu optuženika kao i iskaz svjedokinje LŽ iste ne prihvaća jer su isti motivirani izbjegavanjem kaznene odgovornosti optuženika, a i suprotno proizlazi iz iskaza oštećenog kao svjedoka RŽ i KŽ, čije je iskaze prihvatio kao vjerodostojne, kao i provedenog sudsko medicinskog vještačenja ozljeda oštećenika i isprava u spisu i to potvrde o privremenom oduzimanju predmeta te medicinske dokumentacije za oštećenika.

    5.6. U kontekstu provedenog dokaznog postupka, analize iskaza saslušanih svjedoka te obrane okrivljenika, kao i navoda istaknutih u žalbi okrivljenika, te dovođenjem u vezu svih tih dokaza kako međusobno tako i analizirajući svaki dokaz pojedinačno, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio i donio valjane zaključke koji zaključci u kontekstu cjelokupnih radnji i postupanja okrivljenika su takve naravi da ih ovaj drugostupanjski sud u cijelosti prihvaća, budući da analiza izvedenih dokaza tvori valjanu podlogu za konačne zaključke koji su iznijeti u pobijanoj presudi. Ono što žalitelj zamjera činjeničnim utvrđenjima sadržanim u presudi prvostupanjskog suda se ustvari svodi na neprihvaćanje zaključaka te presude i u subjektivnom stavu prema tim zaključcima. Kako je prvostupanjski sud u svojoj odluci iznio, a to je već ukazano od strane ovog drugostupanjskog suda posve dostatne te životno i logički utemeljene razloge, valja zaključiti da je pravilno utvrdio sve one okolnosti koje su bile odlučne u pogledu odgovornosti okrivljenika za inkriminirano mu kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju.

    5.7. Na navode žalbe u kojoj se, u bitnome preocjenjuju provedeni dokazi od strane prvostupanjskog suda, te u velikom dijelu opisuje radnja događanja i situacije kako ih je opisao u svojoj obrani okrivljenik, valja reći da se radi o preocjeni provedenih dokaza na subjektivan način, a koje tvrdnje ničim nisu potkrijepljene i dokazane. Prvostupanjski sud je detaljno obrazložio zašto ne vjeruje obrani okrivljenika i iskazu svjedokinje LŽ, te zašto prihvaća iskaz oštećenog RŽ i svjedokinje KŽ, a što prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

    5.8. Suprotno navedenim tvrdnjama prvostupanjski sud je pravilno analizirao sve provedene dokaze, posebno je cijenio iskaze svih svjedoka ispitanih u dokaznom postupku, te samu obranu okrivljenika, te je suprotno žalbenim tvrdnjama okrivljenog ZŽ, prvostupanjski sud činjenično stanje pravilno utvrdio kada je utvrdio da je okrivljeni ZŽ počinio inkriminirano mu kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavak 1. u vezi članka 34. KZ/11, na način kako je to opisano u izreci pobijane presude, to se u radnjama istog stječu obilježja, kako subjektivna tako i objektivna, navedenog kaznenog djela, pa nije povrijeđen ni kazneni zakon.

    6. Optuženi ZŽ žalbi ne ističe žalbeni osnov zbog odluke o kazni, ali zbog istaknute žalbene osnove pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, ovaj drugostupanjski sud je shodno članku 478. ZKP/08, ispitao pobijanu presudu i u tome dijelu.

    6.1. Prilikom odmjeravanja kazne u odnosu na optuženog ZŽ prvostupanjski sud je potpuno i pravilno utvrdio sve okolnosti (olakotne i otegotne) o kojima ovisi izbor vrste i mjere kazne, te o tome naveo jasne i potpune razloge, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud i na koje se ukazuje radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja. Za istaći je da pri tome prvostupanjski sud nije podcijenio ili precijenio niti utvrđene olakotne, niti utvrđene otegotne okolnosti. Polazeći od stupnja krivnje optuženika, te društvene opasnosti počinjenog kaznenog djela zbog kojih je proglašen krivim, u okviru granica predviđene kazne za navedeno kazneno djelo, pravilno je prvostupanjski sud optuženika osudio na kaznu zatvora u trajanju 8 mjeseci nakon čega je na temelju odredbe članka 56. KZ/11 prema optuženom primijenio uvjetnu osudu, pa se izvršenje izrečene kazne odgađa za vrijeme od 2 (dvije) godine, te se izrečena kazna neće izvršiti ako optuženi ZŽ u tom roku ne počini novo kazneno djelo.

    6.2. Stoga i prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda takva vrsta i mjera kazne koja je izrečena optuženiku dostatna je da može utjecati na optuženika i na sve ostale da ne čine kaznena djela i da shvate da je činjenje kaznenog djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno i da takva kazna sadrži odgovarajuću količinu moralne osude za zlo koje je optuženik počinjenjem terećenog kaznenog djela nanio društvu u cjelini (članak 41. i članak 47. KZ/11).

    7. Kako žalbenim razlozima okrivljenika nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, Županijski sud u Dubrovniku, kao drugostupanjski sud, ispitujući po službenoj dužnosti pobijanu presudu, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08., nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

    8. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 482. ZKP/08 odlučiti kao u izreci.

    Dubrovnik, 21. siječnja 2025.

    Predsjednik vijeća

    Pero Miloglav

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.