REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-251/2024-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Branke Šabarić Zovko, predsjednice vijeća, Dubravke Zubović, sutkinje izvjestiteljice i Kristine Saganić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republika Hrvatska koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku, Građansko upravni odjel, OIB: 52634238587, protiv tuženika Valamar Riviera d.d., OIB 36201212847, Poreč, Stancija Kaligari 1, kojeg zastupa punomoćnik Fran Kušeta, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Mladen Markoč, Relja Pećina i Fran Kušeta, Zagreb, radi upisa pomorskog dobra, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj P-76/2022 od 4. prosinca 2023., u sjednici vijeća održanoj 21. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj P-76/2022 od 4. prosinca 2023. u točki l. izreke i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje u tom dijelu.
II. O troškovima postupka u povodu žalbe odlučiti će sud u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj P-76/2022 od 4. prosinca 2023. naloženo je tuženiku trpljenje upisa oznake pomorskog dobra na nekretninama zemljišnoknjižnih oznaka kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz istovremeno brisanje prava vlasništva tuženika na navedenim nekretninama. Tako je sud riješio pozivom na određenja iz članka 3. stavka 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ broj: 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16 i 98/19; dalje: ZPDML) i članka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17; dalje: ZV). Sud zaključuje da upravo zbog toga što predmetne nekretnine predstavljaju pomorsko dobro, te se radi o stvarima izvan prometa, predmetne nekretnine nisu mogle postati tuženikovo vlasništvo; budući je u konkretnom slučaju riječ o nekretninama koje se nalaze na pomorskom dobru zbog čega one ne mogu biti predmet stjecanja vlasništva (arg. iz čl. 390.a ZV-a).
2. Protiv presude u točki I. izreke tuženik je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga označenih u članku 353. stavku 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP). Ukratko, ističe da nekretnine kako ih je tužitelj označio u tužbi – ne postoje. Isto tako ističe da se može steći pravo vlasništva na nekretnini koja odgovara zakonskim pretpostavkama pomorskog dobra sve dok na istoj nekretnini pomorsko dobro ne bude utvrđeno odgovarajućom odlukom i upisi prava vlasništva na takvoj nekretnini su valjani i vlasništvo je valjano stečeno. To znači da je i tuženik mogao valjano steći, a i jest stekao, pravo vlasništva predmetnih nekretnina jer je predmetne nekretnine stekao njegov prednik prije nego li je na njima određena granica pomorskog dobra i imaju se primijeniti odredbe pozitivnih propisa u Republici Hrvatskoj koji reguliraju situaciju kada vlasništvo osobe privatnog prava na temelju odluke javnopravnog tijela prestanu biti u režimu prava vlasništva i postanu javno dobro u općoj upotrebi. Predlaže preinačiti presudu i odbiti tužbeni zahtjev. Traži trošak sastava žalbe u iznosu od 250,00 EUR.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Drugostupanjski sud je ispitao presudu u točki I. izreke na temelju odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i s obzirom na pravilnu primjenu materijalnog prava. Ovaj sud je utvrdio da je presuda u točki I. izreke nepravilna i nezakonita budući je donošenjem presude ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. Obrazloženje presude ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama zbog čega nije moguće ispitati presudu niti odgovoriti na navode žalbe. Činjenica što prvostupanjski sud u obrazloženju presude opširno i detaljno navodi tuženikove navode iznesene u odgovoru na tužbu, a ne analizira i ne odgovara na te navode pa navođenje takvih navoda ne može nadomjestiti razloge o odlučnim činjenicama. Isto tako, predmetne nekretnine nisu uopće identificirane na način da je jasno što te nekretnine predstavljaju (npr. pašnjak, hotel, dvorište).
6. Predmet spora je tužiteljev zahtjev da se naloži tuženiku trpjeti uknjižbu upisa oznake pomorskog dobra na nekretninama zemljišnoknjižnih oznaka kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je tuženik dužan trpjeti upis prava vlasništva tužitelja na predmetnim nekretninama temeljem ove presude.
7. Iz podataka u spisu proizlazi da su predmete nekretnine ušle u sastav pomorskog dobra na temelju Uredbe o određivanju granica pomorskog dobra na dijelu k.o. Gruž („Narodne novine“ broj 89/00) i Odluke Stručnog povjerenstva za granice pomorskog dobra za Dubrovačko-neretvansku županiju, Klasa: 934-01/98- 01/08, Urbroj: 2117-03/3-03-24 od 7. travnja 2003. Isto tako nije sporne da su predmetne nekretnine bile upisane kao vlasništvo pravnog prednika tuženika, trgovačkog društva Dubrovnik – Babin Kuk d.d. (kao pravnog sljednika društvenog poduzeća HTC Babin Kuk). Nadalje, rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku, zemljišnoknjižnog odjela poslovni broj Z-643/14 od 26. veljače 2014. prihvaćen je prijedlog za upis oznake pomorskog dobra na predmetnim nekretninama; a rješenjem tog suda poslovni broj Z-4079/17 od 30. ožujka 2017. odbijen je prigovor tuženika izjavljen protiv prvostupanjskog rješenja. Konačno rješenjem Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Zk-89/18 od 31. kolovoza 2020. je odbijen prijedlog predlagatelja za upis oznake pomorskog dobra, uz obrazloženje da se ne može brisati upisano pravo vlasništva bez prethodne mogućnosti sudjelovanja u sudskom parničnom postupku. Isto tako, nije sporno da je tužiteljica prije podnošenja ove tužbe obratila se tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora. Međutim, tuženik je podneskom od 16. ožujka 2022. odbio sklopiti nagodbu po podnesenom zahtjevu.
8. Sudovi su dužni pružati pravnu zaštitu unutar utvrđenih granica pomorskog dobra i to je izričito propisano Zakonom. Odredbom članka 37.a ZPDML-a je radi učinkovitije zaštite pomorskog dobra, izrijekom dano ovlaštenje Republici Hrvatskoj da može poduzimati sve radnje radi zaštite pomorskog dobra, između ostalog i podnositi tužbe radi utvrđenja (i upisa) pomorskog dobra. Pored toga, tužba je podnesena protiv zemljišno-knjižnog vlasnika nekretnine, a ustaljena je sudska praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske da promjene u statusu nekretnine koje bi u konačnici imale za posljedicu gubitak prava vlasništva, nije ni moguće donositi bez kontradiktornog postupka u kojem bi sudjelovale sve zainteresirane strane, a to je upravo parnični postupak (npr. poslovni brojevi Rev-1439/2014, Revd-909/2023).
9. Odredbom članka 3. ZPDML-a propisano je da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom (stavak 1.). Pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje (stavak 2.). U smislu stavka 2. tog članka, dijelom kopna smatra se: morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, te u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva (stavak 3.). Odredbom članka 5. ZPDML-a izričito je propisano i to da se građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom, smatraju pripadnošću pomorskog dobra (stavak 1.); na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi (stavak 2.).
10. Kako je izneseno, predmetne nekretnine nisu uopće identificirane tako da nije jasno o kojim se nekretninama radi, a tim više što tuženik tvrdi da te nekretnine ne postoje. Dakle, nije utvrđeno tijekom postupka što su te nekretnine u naravi, nije jasno kada je pravni prednik tuženika upisan kao vlasnik, odnosno na temelju čega je upisan; a isto tako nije jasno, budući sud nije odgovorio na pitanje, da li su te nekretnine ušle u temeljni kapital pravnog prednika tuženika.
11. Isto tako, spisu prileži neslužbena kopija izvatka iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine iz koje nije vidljiv opis oznake zemljišta zbog čega nije moguće utvrditi odnosno identificirati predmetne nekretnine. Sud prvoga stupnja je održao raspravu 19. listopada 2023. te istovremeno i zaključio glavnu raspravu, nakon čega je sud donio odluku. Iz ovoga proizlazi da sud nije proveo nikakve dokaze u odnosu na predmet spora.
12. Slijedom iznesenog, ostvarena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a zbog čega je na temelju članka 369. stavka 1. ZPP-a valjalo ukinuti presudu u točki I. izreke.
13. U ponovnom suđenju sud prvoga stupnja imati će u vidu primjedbe iznesene u ukidnom rješenju, provesti dokazni postupak na način da će točno identificirati predmetne nekretnine i nakon toga donijeti novu na zakonu osnovanu odluku.
14. Na temelju članka 166. ZPP-a ostavljeno je da o troškovima postupka u povodu žalbe odluči sud u konačnoj odluci.
Zagreb, 21. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća
Branka Šabarić Zovko
