Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ob-152/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Tatjani Varžić, u pravnoj stvari predlagateljice PT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Hrvoje Vukosavić, odvjetnik iz Zagreba, protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa punomoćnica IT, dipl. iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 30. rujna 2024. poslovni broj R1 Ob- 2597/2023-7, 21. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalba protustranke se uvažava kao osnovana, preinačava se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-2597/2023-7 od 30. rujna 2024. i rješava:

Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagateljice koji glasi:

"Utvrđuje se da su predlagateljica PT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. ČT, JMBG [jedinstveni matični broj građana], rođen **.**.1925. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od **.**.1972. do njegove smrti **.**.2004."

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

"Utvrđuje se da su predlagateljica PT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. ČT, JMBG [jedinstveni matični broj građana], rođen **.**.1925. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od **.**.1972. do njegove smrti **.**.2004."

2. Pravovremeno podnesenom žalbom ovo rješenje pobija protustranka, ne navodeći konkretno zakonske razloge, ali iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže drugostupanjskom sudu da preinači pobijano rješenje te prijedlog predlagateljice odbaci, odnosno da odbije prijedlog za utvrđenje izvanbračne zajednice.

3. Predlagateljica je podnijela odgovor na žalbu protustranke te predložila da sud žalbu odbije kao neosnovanu i potvrdi pobijano prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući rješenje suda prvog stupnja, postupak koji je prethodio, kao i žalbene navode protustranke, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje ZPP), na koje temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

6. Nakon provedenog postupka prvostupanjski sud utvrđuje da je predlagateljica prijedlog za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice podnijela radi ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu iza pok. ČT. Svoju odluku prvostupanjski sud temelji na odredbi čl. 7. Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine" broj 1/78, 27/78, 45/89, 59/90, 25/94) i čl. 3. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 – dalje ObZ), te se poziva na čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 - dalje ZOMO). Nadalje, sud prvog stupnja utvrđuje da je između predlagateljice i pokojnog ČT postojala izvanbračna zajednica koja je po svojim obilježjima slična braku, jer se radilo o emotivnoj i ekonomskoj zajednici u svemu jednakoj zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici, a u kojoj je rođeno zajedničko dijete – sin ST. Izvanbračna zajednica je trajala, prema utvrđenju prvostupanjskog suda iz provedenog dokaznog postupka, od **.**.1972. do smrti ČT **.**.2004.

7. Dakle, ispitujući pobijano rješenje u povodu žalbe protustranke po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u vezi sa čl. 381. ZPP-a i čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23) utvrđeno je da je prvostupanjski sud donoseći pobijano rješenje pogrešno primijenio materijalno pravo kada je prijedlog predlagateljice prihvatio u odnosu na protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

8. Naime, prema odredbi čl. 22. st. 3. ZOMO-a pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. citiranog članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Dakle, iz navedene zakonske odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran.

9. Nadalje, prema odredbi čl. 436. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19 i 47/20) kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, stranka u izvanparničnom postupku ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječu, utvrđuju u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Kako se, dakle, radi o sporu između fizičkih osoba, onda se u takvom postupku ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Navedeno pravno shvaćanje ovoga suda je sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022.

10. S obzirom da je iz naprijed obrazloženih razloga utvrđeno da protustranka nije pasivno legitimirana u ovom postupku, iz kojih razloga je prijedlog neosnovan u odnosu na istu, valjalo je žalbu protustranke uvažiti kao osnovanu i odlučiti kao u izreci na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a.

Osijek, 21. siječnja 2025.

Sutkinja

Tatjana Varžić