Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-36/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji mr.sc. Iris Gović Penić, u izvanparničnom predmetu predlagatelja ŽC OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], a sa boravištem u [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Mijo Ban, odvjetnik u Koprivnici, protiv protustranke ŠC OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Krešimir Papac, odvjetnik u Koprivnici, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj R1-4/2020-23 od 15. studenoga 2023., dana 20. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba protustranke i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj R1-4/2020-23 od 15. studenoga 2023.
Obrazloženje
1. Izreka rješenja prvostupanjskog suda glasi:
"I. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u: zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene kao čk.br. [katastarska čestica], zgrada i dvor sa 138 čhv, kuća sa 18 čhv, zgrada sa 11 čhv i dvor sa 109 čhv i čk.br. [katastarska čestica] oranica ograda u selu sa 668 čhv te iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o.o. [adresa] označen ako č.k.br. [osobni identifikacijski broj] dvor u selu sa 12 čhv, suvlasništvo predlagatelja ŽC OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], a sa boravištem u [adresa], Ž str 7, [adresa], u ½ dijela i protustranke ŠC OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], u 1/2 dijela, civilnom diobom i to prodajom na javnoj dražbi.
II. Prometna vrijednost nekretnine iz točke I. izreke ovog rješenja upisane u: zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene kao čk.br. [katastarska čestica] kuća, zgrada i dvor sa 138 čhv, kuća sa 18 čhv, zgrada sa 11 čhv i dvor sa 109 čhv i nekretnine iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o.o. [adresa] označen kao č.k.[katastarska čestica] dvor u selu sa 12 čhv utvrđuje se u iznosu od 42.000,00 eura / 314.000,00 kn, a nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označene kao čk.br. [katastarska čestica] ograda u selu sa 668 čhv u iznosu od 2.100,00 eura / 15.100,00 kuna."
2. Protiv ovog rješenja žalbu je izjavila protustranka zbog svih žalbenih razoga.
3. Žalba je neosnovana.
4. Pobijano rješenje prvostupanjski sud je donio iz sljedećih razloga.
4.1. Predlagatelj je 18. veljače 2020. podnio sudu prijedlog protiv protustranke radi diobe suvlasničke zajednice nekretnine, pobliže navedenih u izreci ovog rješenja.
4.2. U prijedlogu se navodi da su stranke suvlasnici predmetne nekretnine svaki u ½ dijela, a ne mogu postići sporazum oko posjedovanja nekretnine ni diobe suvlasničke zajednice. U konkretnom slučaju, da je zajednica života prestala unatrag dvije godine a predlagatelj je pozvao protustranku da dogovorno riješe suvlasničku zajednicu nekretnina na koji je prijedlog protustranka odgovorila svojim dopisom od 23. siječnja 2020. zatraživši da se dijeli preostala imovina stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice.
Opreza radi, predlagatelj navodi da je nekretnina u susjednoj [adresa] njegova vlastita imovina stečena prije stupanja u bračnu zajednicu i u toj imovini protustranka nema nikakvog udjela vlasništva.
Budući da protustranka ne želi dobrovoljno riješiti pitanje suvlasničke zajednice nekretnina a predlagatelju ne odgovora ovakvo suvlasništvo jer je onemogućen u korištenju svojeg suvlasničkog dijela pa predlaže da se provede postupak diobe suvlasničke zajednice nekretnina na jedan od načina predviđenih Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima time da predlagatelj predlaže da se utvrdi tržna vrijednost nekretnina te da se iste izlože prodaji, a novac ostvaren prodajom podijeli između stranaka u skladu s njihovim suvlasničkim omjerima.
4.3. U odgovoru na prijedlog protustranka ne osporava da su stranke suvlasnici predmetnih nekretnine u ½ dijela time da protustranka predlaže da sud putem vještaka utvrdi da li je u konkretnom slučaju moguća fizička dioba predmetnih nekretnina.
4.4. Uvidom u priložene isprave utvrđeno je da je u zemljišnoj knjizi predmetna nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina], čk.br.[katastarska čestica] kao kuća, zgrada i dvor sa 138 čhv, kuća sa 18 čhv, zgrada s 11 čhv i dvor sa 109 čhv te kao kč. br. [katastarska čestica] upisana kao oranica ograda u selu sa 688 čhv kao suvlasništvo predlagatelja i protustranke, svakog u ½ dijela. Konačno, uvidom u ispravu, utvrđeno je, da je u zemljišnoj knjizi predmetna nekretnina upisan u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čk.br. [katastarska čestica] kao dvor u selu sa 12 čhv upisana kao suvlasništvo predlagatelja i protustranke, u ½ dijela.
4.5. Između stranaka tijekom postupka nije bilo sporno suvlasništvo na predmetnoj nekretnini u navedenim suvlasničkim omjerima.
4.6. Očevidom i građevinskim vještačenjem utvrđeno je da je predmetna nekretnina u naravi stambeni objekt, dvorišne zgrade, zemljište i okoliš ([katastarska čestica]) i poljoprivredno zemljište - oranica (kč. br. [katastarska čestica]).
4.7. Građevinski vještak dipl. ing. BC je u nalazu i mišljenju procijenio da je prometna vrijednost predmetnih nekretnina i to stambenog objekta dvorište zgrade, zemljišta i okoliša 42.000,00 eura / 314.000,00 kn, a prometna vrijednost poljoprivrednog zemljišta – oranica 2.100,00 eura / 15.100,00 kuna time da za stambeni objekt i dvorište zgrade nije predočeno odobrenje za građenje i uporabu te je nesporno utvrđeno da legalizacija nije provedena tako da stambeni objekt u zatečenom stanju nije legalan.
4.8. Predlagatelj je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje građevinskog vještaka te je predložio zakazivanje ročišta te je predložio diobu na način da protustranci isplati iznos od 22.050,00 eura ili iznosa od 164.550,00 kuna ili pak da protustranka njega isplati u navedenom iznosu, a ukoliko ne dođe do takvog sporazuma ta da se predlaže donošenje zaključka o prodaji nekretnine putem FINA-e.
4.9. Protustranka nije imala prigovora na nalaz i mišljenje vještaka.
4.10. Sud prvog stupnja je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje građevinskog vještaka dipl. ing. BC te je temeljem čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, dalje ZVDSP), a budući da se nekretnina koja je predmet postupka ne može geometrijski podijeliti primjenom odredbi ZV-a te ne postoji valjani sporazum stranaka o načinu diobe, odredio civilnu diobu predmetne nekretnine i to prodajom na javnoj dražbi.
4.11. Prometna vrijednost nekretnine koja je predmet razvrgnuća utvrđena je na temelju procjene stalnog sudskog vještaka ing. BC, u iznosu od 42.000,00 eura / 314.000,00 kn, te u iznosu od 2.100,00 eura / 15.100,00 kuna.
5. Pravilno je sud prvog stupnja primjenom čl. 50. st. 2. ZVDSP-a naveo da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona.
6. Fizička dioba nije moguća, a stranke sporazum nisu postigle, pa je sud prvog stupnja nakon što je predlagatelj od suda tražio da se donese „rješenje o prometnoj vrijednosti nekretnina“, pravilno odredio diobu civilnom prodajom.
7. Žalbeni navodi da je rješenje suda prvog stupnja nezakonito jer u izreci rješenja nije navedeno s kojim danom se utvrđuje vrijednost nekretnine nisu osnovani jer ne postoji zakonska obveza da se to naznači u izreci rješenja o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnine. Niti obrazloženje ne mora sadržavati taj datum, dok je iz provedenog postupka jasno kada je vještačenje radi utvrđenja vrijednosti izrađeno te se podrazumijeva da se vrijednost utvrđuje u vrijeme izrade nalaza i mišljenja. S druge strane, ako je protustranka smatrala da je potrebno provesti novo vještačenje to je trebala predložiti, a što ista nije učinila. Zbog toga je sud prvog stupnja pravilno vrijednost nekretnine utvrdio temeljem (jedino) provedenog vještačenja.
8. U odnosu na žalbene navode treba još dodati da sud nije bio dužan radi potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja saslušati stranke, i to posebno kada se ima u vidu da stranke to nisu niti predlagale, pa niti nakon što je sud prvog stupnja protustranci 26. travnja 2023. uručio podneske predlagatelja od 11. travnja 2023. i 25. travnja 2023. (kojima predlagatelj predlaže donošenje spornog rješenja) uz nalog da se protustranka o prijedlogu očituje u roku 8 dana, a što ona nije učinila do donošenja spornog rješenja (27. srpnja 2023.). Sud prvog stupnja nije bio dužan u ovom izvanparničnom postupku niti zakazati još jedno ročište jer takva obveza nije propisana niti jednom kogentnom normom, a posebno u okolnostima lada nikakvih daljnjih prijedloga, osim prijedloga za donošenje rješenja, nije bilo.
9. Tvrdnja protustranke da je ukazala na okolnosti važne za primjenu čl. 51. st. 1. ZVDSP-a pa da je razvrgnuće trebalo odrediti isplatom neosnovana je. Naime, navod protustranke da će u roku 30 dana provjeriti mogućnost realiziranja kredita i ukazivanje i na mogućnost prijeboja s potraživanjem po osnovi uzdržavanja djece ne predstavljaju prijedlog da se primjeni čl. 51. st. 1. ZVDSP-a. Pri tome treba istaknuti da protustranka od dana 6. prosinca 2022. (kada je sudu dostavila podnesak s tim navodima) u postupku nije dala nikakva daljnja očitovanja sve do pisanja žalbe povodom osporavanog rješenja suda prvog stupnja. Dakle, gotovo 8 mjeseci bila je potpuno neaktivna, iako je predlagatelj bio spreman pristati i na razvrgnuće isplatom na način da protustranka njega isplati, a konkretno očitovanje daje tek sada u žalbi, očito s namjerom odugovlačenja ovog postupka s obzirom da je ona u posjedu predmetne nekretnine, a koje odugovlačenje je sud dužan spriječiti primjenom čl. 10. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 , 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje: ZPP).
10. Isto tako, okolnosti vezane uz postupak razvoda braka pravno nisu odlučne za postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice. Stranke su mogle postići sporazum o diobi, predlagatelj je bio spreman pristati na razvrgnuće isplatom na način da protustranka njega isplati, a kako je dogovor izostao, valjalo je razvrgnuti suvlasničku zajednicu kako je to učinio sud prvog stupnja.
11. Kako sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju ovaj sud kao drugostupanjski pazi po službenoj dužnosti, kao niti one koje se u žalbi ističu, a i materijalno pravo je pravilno primijenjeno kada je temeljem čl. 50. - 52. ZVDSP-a određeno razvrgnuće suvlasničke zajednice, primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
U Zagrebu 20. siječnja 2025.
Sutkinja:
Mr.sc. Iris Gović Penić
