Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Stalna služba u Križevcima
[adresa], P 14
Poslovni broj Ovr-2684/2024-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima po sucu tog suda Miroslavu Lovreković, na prijedlog više sudske savjetnice-specijalist PRL, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja PR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Sanela Kontin Miklin i Željko Rožić, odvjetnicima u Križevcima, protiv ovršenice VR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Milenko Ščetar i Vesna Rajić, odvjetnicima u Križevcima, radi ovrhe, dana 20. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenice VR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za odgodu ovrhe u ovom postuku, podnesen dana 15. listopada 2024. godine.
Obrazloženje
1. Ovršenica je dana 15. listopada 2024., podnijela kod ovoga suda prijedlog radi donošenja rješenja kojim se Financijskog Agenciji nalaže da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Nadalje u prijedlogu navodi da je dana 9. listopada 2024., u poštanskom sandučiću pronašla ZIN FINA-e i obavijest FINA-e, iz kojega je vidljivo da ju PR kao ovrhovoditelj tereti za dugovanje po presudi Općinskog suda u Križevcima broj P-1088/2019-31 od dana 20. prosinca 2023., a koja je postala ovršna dana 27. kolovoza 2024. Ovršenica dalje u svome prijedlogu navodi, kako punomoćnici ovrhovoditelja nisu mogli zatražiti izravnu naplatu, obzirom da im ovrhovoditelj nije potpisao punomoć, niti ih je opunomoćio za poduzimanje ove radnje, jer im nikada nije potpisao punomoć za postupanje, tj. za naplatu presude Općinskog suda u Križevcima broj: P-1088/2019-31 od dana 20. prosinca 2023. Ovršenica u privitku svoga prijedloga dostavlja nesporne potpise ovrhovoditelja, koji se nalaze na pismu koje je ovrhovoditelj uputio njenoj majci, kao i na punomoći u banci kojom je ovrhovoditelj ovršenicu opunomoćio za raspolaganje na njegovim novčanim sredstvima. Ujedno se navodi kako nije jasno na čiji je broj računa zatražena isplata. Ovšenica ujedno ovim putem moli sud da odgodi prijenos novčanih sredstava na račun naveden u ZIN-u, jer je ovrhovoditelj strani državljanin, koji živi u [adresa], tako da ovršenica neće moći ostvariti povrat novčanih sredstava, kada dokaže da punomoćnici ovrhovoditelja nisu imali punomoć za poduzimane pravnih radnji koji se odnose na zahtjev za izravnu naplatu.
2. Sud je ovrhovoditelju dostavio prijedlog ovršenika na očitovanje.
3. Ovrhovoditelj se očitovao na prijedlog ovršenika, u kojem navodi da predlaže u cijelosti odbiti žalbu ovršenika jer ista temeljem odredbe članka 210. st. 2. u vezi s članom 50. i člankom 53. Ovršnog zakona nije podnesena niti iz jednog zakonom predviđenog razloga. Štoviše, iz same žalbe odnosno prijedloga vidljivo je da ovršenica ne osporava svoju obvezu prema pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Križevcima posl. broj P-1088/2019 za koju ovrhovoditelj ističe da ju ovršenica također niti ne dostavlja uz žalbu/prijedlog temeljem koje je ovrhovoditelj zakonito pokrenuo postupak izravne naplate. Ovrhovoditelj dalje u bitnome ističe da je teret dokaza na ovršenici, a kako ovršenica nije dostavila niti zahtjev upućen FINA-i, niti presudu, niti bilo koju drugu ispravu izuzev potpisnog kartona Zagrebačke banke d.d., to se predlaže sudu ako ne odbaci podnesenu žalbu /prijedlog, isti odbiti. Opreza radi, ukazuje se ovršenici na odredbu članka 354. st. 3. Zakona o parničnom postupku, a koji se primjenjuje u ovršnom postupku temeljem čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona. Člankom 354. st. 3. ZPP-a propisano je: „Zato što stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili zato što parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili zato što zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku – žalbu može izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiču. „ Dakle, ovakvu žalbu iz ovih žalbenih razloga mogao bi podnositi samo ovrhovoditelj PR. Ovršenica nije ovlaštena iz tog žalbenog razloga podnositi žalbu te se stoga i radi tog razloga predlaže podnesenu žalbu odnosno prijedlog odbaciti.
Opreza radi ovrhovoditelj je, obzirom da se punomoćnicima ovrhovoditelja imputira da su na „svoju ruku“ bez valjano potpisane punomoći samoinicijativno pokrenuli postupak izravne naplate u prilogu dostavlja sudu scan kuverte kojom je dostavljena potpisana punomoć od strane ovrhovoditelja ĆR iz [adresa] kao i korespondenciju odvjetnice VRL i ovrhovoditelja iz koje je vidljivo da je ovrhovoditelj potpisao punomoć i nakon toga dostavio punomoć poštom iz Australije. Štoviše, ovrhovoditelj je punomoćnicima potpisao i dodatnu punomoć kojom ovlašćuje punomoćnike za primitak novčanih sredstava po presudi P- 1088/2019 uvećano za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu na račun punomoćnika. Ovrhovoditelj se u cijelosti protivi i prijedlogu ovršenice za odgodu prijenosa novčanih sredstava jer ovršenica nije dokazala postojanje osnovnih nužnih pretpostavki da bi sud odgodio provedbu ovrhe, niti te pretpostavke odnosno razlozi u odnosu na ovršenicu postoje. Ovršenica je pravomoćnom presudom ovog Suda obvezana vratiti ovrhovoditelju iznos od čak 55.544,50 eura uvećano za kamate i troškove postupka, a koji iznos mu je neosnovano, protivno danom nalogu podigla sa njegovog računa, a što je pravomoćno utvrđeno navedenom presudom. Stoga, ne postoji osnov za odgodu prijenosa novčanih sredstava. Upravo bi eventualnom odgodom prijenosa ovrhovoditelj kojemu su neosnovano sa njegovog računa od strane ovršenice podignuta navedena novčana sredstva i nadalje trpio nenadoknadivu štetu .
4. Prijedlog ovršenice radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim nije osnovan.
5. Odredbom članka 210. Ovršnog zakona ("Narodne Novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24 u daljnjem tekstu OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. OZ-a, prema članku 209. stavku 5. ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Člankom 210. stavkom 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.
6. Prema članku 65., a u vezi s čl 50. stavkom 1. točke 11. OZ-a prijedlog za odgodu ovrhe može se prihvatiti ako su za to ispunjene pretpostavke predviđene citiranom zakonskom odredbom, i to – ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje i – ako postoji jedan od taksativno navedenih zakonskih razloga za odgodu iz članka 65. stavka 1. točaka 1. do 10. OZ-a. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti istodobno (kumulativno) ispunjene obje navedene pretpostavke.
7. U konkretnom slučaju ovršenik se u prijedlogu za odgodu ovrhu od dana 15. listopada 2024. godine poziva na nastanak nenadoknadive štete ali istu posebno ne obrazlaže niti predlaže izvođenje dokaza kojima bi se moglo dokazati postojanje okolnosti iz kojih proizlazi vjerojatnost nastupanja upravo nenadoknadive štete. Naime, sama tvrdnja ovršenika da provedbom izvansudske ovrhe trpi nenadoknadivu štetu nije dovoljna za postojanje vjerojatnosti nastupanja takve štete. Bilo kakva šteta koja se može izraziti u materijalnom ekvivalentu ne može se smatrati nenadoknadivom štetom. Nadalje, ovrha se u ovom predmetu provodi na temelju ovršne isprave u kojoj je sadržano potraživanje ovrhovoditelja prema ovršeniku, a za koje ovršenik ima priliku u pokrenutoj parnici dokazati da je zastarjelo. Sama činjenica da ovrhovoditelj ima prijavljeno prebivalište u [adresa] ne označava samo po sebi nemogućnost provedbe eventualne protuovrhe slijedom čega u ovom postupku nisu provođeni predloženi dokazi od strane ovršenice.
8. Budući da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbo ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu niti je učinio vjerojatnim da je to potrebno da bi spriječilo nasilje time nisu ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a slijedom čega je valjalo temeljem odredba sadržanih u čl. 65. st. 2. OZ-a odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.
U Križevcima, 20. siječnja 2025.
Sudac: Miroslav Lovreković
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pisanim putem u tri primjerka putem ovoga suda, u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa rješenja.
