REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: R1-804/2024-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u pravnoj stvari predlagatelja LFM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Josipu Konjevodu, odvjetniku u Zagrebu, protiv protustranaka 1. LF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. CF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. HF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasništva, bez održavanja ročišta, 20. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva od 19. prosinca 2024., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 19.12.2024. podnio ovom sudu prijedlog za razvrgnuće suvlasništva određivanjem prodaje nekretnina na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa (kupovnine) razmjerno suvlasničkim dijelovima – civilna dioba

2. Prijedlog za razvrgnuće suvlasništva je neosnovan.

3. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u čl.47.st.1. (Narodne novine broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 81/2015 i 94/2017 – ZVDSP) propisuje da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.

4. Iz navedenih odredbi zakona proizlazi da predlagatelj (aktivno legitimirani pravni subjekt u postupku) i protustranka (pasivno legitimirani pravni subjekt u postupku) moraju biti suvlasnici nekretnine koja je predmet diobe, tj. razvrgnuća suvlasništva. Naime, suvlasnik je taj koji, na temelju čl.47.st.1. ZVDSP, ima pravo na razvrgnuće suvlasništva. Argumentum a contrario osoba koja nije suvlasnik nema pravo na razvrgnuće suvlasništva. Iz navedenog proizlazi i da postupak razvrgnuća suvlasništva može pokrenuti i voditi samo suvlasnik protiv pravnog subjekta koji je također suvlasnik iste nekretnine (knjižni ili izvanknjižni). Dakle, dioba suvlasničke zajednice može se provoditi samo među suvlasnicima. Sud smatra da su svi suvlasnici u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina jedinstveni i nužni suparničari te se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina. Posljedično, prijedlogom za razvrgnuće moraju biti obuhvaćeni svi (upisani) suvlasnici, uključujući i predbilježene suvlasnike.

5. Iz zemljišnoknjižnog izvatka (list 4. i 5. spisa) proizlazi da uz osobe koje su u prijedlogu za razvrgnuće naznačene kao protustranke postoji još dvoje predbilježenih suvlasnika (u odnosu na suvlasnički dio HF – udio 1/4): ČF iz [adresa]. i VF iz [adresa] i to na temelju ugovora o zamjeni nekretnina od 21.12.2023.

6. Predbilježeni (su)vlasnici također se, prema pravilima zemljišnoknjižnog prava, smatraju knjižnim prednicima (čl.45. ZZK). U ovoj pravnoj stvari iz zemljišnoknjižnog izvatka nije vidljivo iz kojeg je razloga zemljišnoknjižni sud dopustio predbilježbu, a ne uknjižbu prava vlasništva. Međutim, radi se o uvjetnom upisu (čl.34.st.3. ZZK) koji djeluje sve dok se ne opravda ili ne izbriše. U slučaju da se predbilježba opravda pretvara se u uknjižbu i to s učinkom od trenutka kada je prijedlog za predbilježbu bio podnesen (čl.65. ZZK). Dakle, predbilježba se može opravdati sve dok nije brisana, a što u ovoj pravnoj stvari (u odnosu na predmet razvrgnuća) nije slučaj. U tom smislu predbilježeni suvlasnici do okončanja ovog postupka razvrgnuća mogu postati uknjiženi suvlasnici, dok jedan od postojećih (i u prijedlogu za razvrgnuće označenih) suvlasnika može biti brisan iz zemljišne knjige, tj. prestati biti suvlasnik.

6.1. Budući da je predlagatelj podnio prijedlog za razvrgnuće suvlasništva određivanjem prodaje nekretnina na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa (kupovnine) razmjerno suvlasničkim dijelovima – civilna dioba, predlagatelju je za napomenuti da se, iz ranije navedenih razloga, odluka suda kojom bi njegov prijedlog od 19.12.2024. bio prihvaćen ne bi mogla prisilno provesti u ovršnom postupku. Naime, ovrha diobom stvari – civilna dioba (dioba prodajom) provodi se prema pravilima Ovršnog zakona (OvZ) i to prema pravilima za ovrhu na nekretnini (čl.273. OvZ). Prva ovršna radnja kod ovrhe na nekretnini (čl.80. OvZ) je zabilježba ovrhe (čl.84. OvZ) u zemljišnoj knjizi na nekretnini koja je predmet ovrhe diobom stvari i to na suvlasničkom dijelu predlagatelja (ovrhovoditelja) i protustranke (ovršenika). Međutim, prema pravilima zemljišnoknjižnog prava zabilježba ovrhe može se upisati samo na suvlasničkom dijelu zemljišnoknjižnog vlasnika – pravilo o knjižnom predniku (čl.45. ZZK). Uslijed ranije navedene mogućnosti promjene u zemljišnoj knjizi (do koje bi došlo opravdanjem predbilježbe) odlukom suda o razvrgnuću ne bi bili obuhvaćeni svi suvlasnici nekretnine koja je predmet razvrgnuća. Posljedično, zemljišnoknjižni sud bi takvu zabilježbu ovrhe (u odnosu na ranije predbilježene, a sada uknjižene suvlasnike) odbio provesti, a što bi (u slučaju pravomoćnog rješenja o odbijanju zabilježbe ovrhe) imalo za posljedicu obustavu ovrhe (čl.72.st.2. OvZ) jer bi ovrha postala nemoguća. Naime, odbijanje provedbe zabilježbe ovrhe u zemljišnoj knjizi onemogućava provedbu prve ovršne radnje u provedbi ovrhe na nekretnini, a što dovodi do pravne nemogućnosti provedbe ovrhe (čl.72.st.2. OvZ).

6.2. Iz svih ranije navedenih razloga sud smatra da prijedlogom za razvrgnuće moraju biti obuhvaćeni ne samo uknjiženi, već i predbilježeni suvlasnici, tj. suvlasnici pod uvjetom. Naime, jedino na taj način osigurava se provedivost sudske odluke, koju bi sud donio u ovoj pravnoj stvari, u ovršnom postupku.

7. S obzirom da predlagatelj u prijedlogu za razvrgnuće suvlasništva nije naveo sve suvlasnike nekretnine koja je predmet razvrgnuća (uključujući i one predbilježene), sud je na temelju čl.47.st.1. ZVDSP – a odbio prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva, kao neosnovan.

7.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, 20. siječnja 2025.

SUDAC:

Andrija Krivak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.36.st.1. ZIP).

DOSTAVITI:

1. Predlagatelju, po punomoćniku

2. U spis